Dekani Međimurskog veleučilišta u Čakovcu izv. prof. dr. sc. Igor Klopotan i Veleučilišta Ivanić-Grad doc. dr. sc. Mile Marinčić u utorak su, 2. srpnja, na Međimurskom veleučilištu potpisali sporazum o združenom studijskom programu, stručnom prijediplomskom studiju Medicinsko-laboratorijska dijagnostika koji će dva veleučilišta izvoditi zajedno te je to prvi studijski program koji će obuhvatiti biomedicinu i zdravstvo u Međimurskoj županiji.
Dekan MEV-a Igor Klopotan rekao je kako Veleučilište Ivanić-Grad u tom području ima iskustva te će njihovo iskustvo i znanje biti od velike pomoći MEV-u u pripremi elaborata novog studijskog programa.
– Drago mi je što je ostvarena suradnja s Veleučilištem koje u području biomedicine i zdravstva ima značajnog iskustva. Očekujemo da elaborat s prijevodom na engleski jezik bude gotov do 1. rujna, a nakon toga je rok od šest mjeseci za inicijalnu akreditaciju, što znači da bismo prve studente mogli početi upisivati sljedeće godine – kazao je Klopotan.
Ideja je, dodao je, da većina studenata bude upisana na MEV-u u Čakovcu, i to 30 redovitih i 30 izvanrednih studenata, dok će barem 10 ili više studenata biti upisano u Ivanić-Gradu te je trenutno u tijeku dogovor oko načina izvođenja nastave.
– Agencija za znanost i visoko obrazovanje sugerirala je da idemo u klasično izvođenje s mogućnostima dijela nastave putem sustava Merlin, a vježbe će se izvoditi ovdje, imat ćemo jako puno radilišta – istaknuo je Klopotan te dodao da je ovo ozbiljan iskorak dvaju veleučilišta, naglasivši da će sljedeće godine slika i percepcija MEV-a biti promijenjena.
Dekan Mile Marinčić kazao je kako se Veleučilište Ivanić-Grad profiliralo u medicini i zdravstvu te da ideja o suradnji s MEV-om nije došla slučajno.
– Razgovarali smo, vidio sam da MEV ima krasan laboratorij koji se koristi za istraživanja. Studij laboratorijske dijagnostike je dosta tražen studij. Strukovni studiji su potrebni za profiliranje onih kadrova koji će uistinu djelatno na terenu odrađivati zahtjevne poslove, ili u laboratorijskoj dijagnostici ili u onome što već sad imamo, a to su sestrinstvo i fizioterapija – rekao je Marinčić, dodavši da ivanićgradsko Veleučilište teži i studiju primaljstva.
Istaknuo je kako vjeruje da suradnja ovih dvaju veleučilišta može razviti jako puno toga.
– Pratit ćemo vas, imao dobar kadar, dobar laboratorij i bolnice s kojima surađujemo te imamo uz sebe i kliničke bolničke centre u Zagrebu. Oni detalji na kojima ćemo morati raditi su detalji podjele studenata, na koji način podijeliti redovite i izvanredne studente, ovisno o tome što nam Agencija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja dopuštaju i odobravaju. Uvjeren sam da ova suradnja može samo ići naprijed i biti sve bolja – poručio je dekan Mile Marinčić.
Projektom ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝ žele se zaštititi staništa ugroženih vrsta i narušena morfologija rijeke Drave, ali i zaštititi lokalno stanovništvo od poplava
Prirodu prečesto uzimamo zdravo za gotovo, a u njenim ljepotama uživamo sve rjeđe jer, pravdamo se, takav je način života. Često nismo ni svjesni da u našoj blizini obitavaju ugrožene vrste životinja i bilja, a da svojim djelovanjem možemo itekako doprinijeti njihovoj zaštiti. Jedan od projekata koji je namijenjen upravo tome je ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝.
U sklopu spomenutog projekta novinarske ekipe prošlog su tjedna imali jedinstvenu priliku zaploviti rijekom Dravom i to kroz dvije županije, ali i dvije države – Hrvatskom i Mađarskom.
U jutarnjim satima krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon četiri sata vožnje brodom zaustavili smo se u Koprivničko-Križevačkoj županiji u blizini Novačke, odnosno Općine Gola.
U ta četiri sata možda ne možete vidjeti svaki detalj, ali zasigurno možete doživjeti snagu Drave, koja je na nekim mjestima divlja sa svojim virovima, ali i jedinstvena sa šumama koje je ˝čuvaju˝ s obje strane obale, sprudovima koji su lokalcima u ljetnim mjesecima omiljena mjesta za kupanje, ali i sa svojom bioraznolikošću.
Drava krije ljepote na kojima bi nam mnogi zavidjeli, ali isto tako pruža i dom ugroženim vrstama ptica i zasluženo nosi naziv europske Amazone.
Igor Tošić iz Hrvatskih voda i Tanja Nikowitz iz WWF Austrije tijekom puta, koji prolazi Regionalnim parkom Mura-Drava, strpljivo su nam objašnjavali da je mala čigra ambasador žive Drave, te pokazali staništa bregunica i pčelarica.
Bregunica, poznatija i kao najmanja europska lastavica, je strogo zaštićena vrsta koja se gnijezdi u kolonijama na vertikalnim pješčanim obalama, na šljunčarama i uz obale rijeka, gdje otkopavanjem rade do jednog metra duboku duplju. Selo Đelekovec u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji proglašeno je prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj. Na području istoimene općine nalazi se strma obala rijeke Drave nazvana Libanovec, dom i omiljeno mjesto za gniježđenje jedne od najvećih kolonija ovih strogo zaštićenih vrsta ptica. Staništa bregunica na sreću još uvijek možemo naći na više lokacija duž obale Drave na sjeveru Hrvatske, od Međimurske do Koprivničko-križevačke županije.
Mala čigra je pak jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Ptići su sivo-smeđe-žuti te savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj od rijeka gnijezdi se jedino na Dravi te se apelira posjetitelje da tijekom sezone gniježđenja izbjegavaju šljunčane sprudove kako ne bi uznemiravali ptice.
Uz obalu Drave, ako imate sreće, možete vidjeti i pčelarice. One su nešto veće od bregunica, a gnijezde se slično.
Uz zaštićene vrste ptica, rijeka Drava i njena obala pružaju dom i raznolikoj vegetaciji kao i brojnim životinjskim vrstama.
No, da bi Dravu očuvali i održali je ˝živom˝, te da ostane dom zaštićenim životinjama, ali i da bi zaštitili lokalno stanovništvo od sve češćih poplava, realizira se i projekt ˝Drava Life˝
– Cilj projekta je poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, a to se postiže otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, čime se obnavljaju ključne biotičke i abiotičke značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka – pojasnio nam je Tošić. U proljeće ove godine otvoreni su obnovljeni rukavci kod Donje Dubrave, Legrada, Hlebina i Gole.
– Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se rasterećenjem glavnog korita, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava – objašnjava Tošić.
Prema Tošićevim riječima, slijedeći u planu je zahvat, odnosno planirana realizacija projekta kod naselja Otok Virje u Općini Cestica i kod mostova u Botovu.
Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi. Unutar projektnog područja, Drava je jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj.
Područje projekta ˝Drava Life˝ obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački Rit).
U sklopu projekta sanirat će se ključne prirodne osobine riječnog ekosustava međusektorskom suradnjom Hrvatskih voda, javnih ustanova za zaštitu prirode i nevladinih udruga. Veći dio projekta je realiziran, a radovi će se odvijati i tijekom ove godine.
Obnova rukavaca i korita rijeke poželjni su za obranu od poplava i unutar postojećih poplavnih područja. Takav način obnove vodi približavanju očuvanja prirode i zaštiti od poplava na održiv način i svojevrstan je izazov svim partnerima.
Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda. To će također povećati otpornost ekosustava poplavnih područja Drave na negativne učinke klimatskih promjena.
Osim toga, projekt će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za, primjerice, ribolov, kupanje i opuštanje.
Kako bilo, najveća odgovornost prema zaštiti prirode je na svima nama, svakom pojedincu. Drava, šume i ostale rijeke nam neće zamjeriti, ali moramo se zapitati što ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas i hoćemo li im dati priliku da uživaju u prirodnim ljepotama u kojima mi sada uživamo. Naše šume su pluća našega kraja, a rijeke i njihova obala prirodna staništa brojnih vrsta koje izumiru.
Rijeka Drava – posljednji poluprirodni vodotok u srednjoj Europi
Drava ima najveći protok u proljetnim mjesecima i na jesen zbog oborina iz širokog alpskog zaleđa. Ukupno slivno područje Drave u Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj pokriva 41.238 km², a u svojem toku mijenja svoj karakter; od alpske, bujične i regulirane rijeke do panonske, nizinske i slobodne rijeke koja počinje od Maribora, a posebno je izražena u dijelu toka od Donje Dubrave do ušća u Dunav.
Dio Drave pokriven projektom jedan je od posljednjih poluprirodnih vodotoka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i od svih 749 km ostao je samo mali dio prirodnog vodotoka, uglavnom u Hrvatskoj.
Sva područja u sklopu projekta DRAVA LIFE nalaze se između Otoka Virje (rkm 314,3) i Podravske Moslavine (rkm 96), a projekt pokriva veći dio Drave u Hrvatskoj (218,3 km).
Glavne aktivnosti u sklopu projekta provode se na sljedećih šest lokacija duž rijeke Drave:
• Otok Virje (312 – 314,3 rkm)
• Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm)
• Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm)
• Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm)
• Novačka (214 – 217 rkm)
• Miholjački Martinci (104 – 106 rkm)
Dio fotografija snimio je zadarski fotograf Marko-Lorenzo Blaslov
Danas je, 8. srpnja, načelnik Općine Jalžabet Rajko Solar potpisao ugovor o rekonstrukciji i dogradnji Dječjeg vrtića „Potočić“ u Jalžabetu s tvrtkom Oprema-PIT d.o.o. iz Ludbrega.
Ukupna investicija je 2.294.052,82 eura, a dogradnjom i rekonstrukcijom Općina Jalžabet dobiva pet novih jedinica za boravak djece.
Dogradnja vrtića bit će za oko 600 m2, a rekonstrukcijom je zahvaćeno postojećih 300 m2 (ukupno 2.060.619,79 eura). Vrijednost opremanja iznosi ukupno 233.433,03 eura.
Zgrada Dječjeg vrtića Potočić izgrađena je 2008. godine, a 2019. godine bila je dogradnja dvije nove vrtićke jedinice.
Dječji vrtić broji pet skupina djece u dobi od 1 do 6 godina života, od kojih su dvije jasličke i tri vrtićke skupine.
U DV Potočić upisano je 88 djece a od rujna 2024. vrtić će pohađati dodatnih 18 malih polaznika.
U projekt rekonstrukcije, dogradnje i opremanja išlo se zbog sadašnjeg premalog kapaciteta vrtića. Naime, lista čekanja za upis u DV Potočić trenutno broji 58 djece, a broj djece s područja Općine Jalžabet upisanih u druge vrtiće u 2024. godini je 38. Stoga je Općina Jalžabet odlučila ići s prijavom ovog projekta kako bi svim malim stanovnicima omogućila mjesto u vrtiću DV Potočić.
Planirano trajanje radova je osam mjeseci.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
