Nagrada Europski grad stabala dodijeljena Gradu Varaždinu
Na godišnjoj konferenciji Europskog vijeća za arborikulturu (European arboricultural Council) održanoj u Kneževoj palači u Zadru, Grad Varaždin je primio...
Prosječna lipanjska plaća u Sloveniji iznosila je 2366,79 eura bruto odnosno 1501,97 eura neto, pokazuju podaci Statističkog ureda Republike Slovenije. To je nešto više nego u svibnju – nominalno 1% više, a realno 0,6 posto više.
Tijekom godine prosječna bruto plaća porasla je za 5,2%, a neto za 2,6%. Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine bila je viša i na godišnjoj razini, piše Slovenska tiskovna agencija, a prenosi Poslovni.hr.
U odnosu na prvo polugodište 2023., plaća je u prvom polugodištu ove godine nominalno veća za 6,5% (ili realno za 3,5%). U privatnom sektoru prosječna bruto plaća u lipnju je smanjena za 1,1%, dok je u javnom sektoru porasla za 5,2%. U institucionalnom sektoru države, koji je dio javnog sektora, veća je za 6,3%.
Glavni razlog tolikog rasta plaća u javnom sektoru je usklađivanje platnih razreda platne ljestvice od 1. lipnja za 3,36%, oko kojeg su se predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine. U lipnju je prosječna plaća u javnom sektoru bila veća nego u privatnom sektoru. U privatnom sektoru iznosio je 2214,91 euro bruto, a u javnom sektoru 2701,33 eura.
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta. U Hrvatskoj je u lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1315 eura, što je za 11,6% više nego u lipnju lani, ali i 0,7% manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1819 eura, što je realno više za 11,7% u odnosu na godinu ranije.
Treba naglasiti da mnogi nažalost rade za puno manje od službenog hrvatskog prosjeka plaća.
Od nove godine počinje naplata i onih jednokratnih za voće i povrće. Istodobno, povećava se naknada za povrat plastičnih boca. Potvrdila je to ministrica Vučković za RTL.
– Iako se ne bi tako činilo na prvi pogled, riječ je o vrećicama koje čine dosta otpada. U pravilu se bacaju – kao što im ime govori – nakon samo jedne uporabe. Smanjivanje takvih vrećica se potiče već niz godina – rekla je ministrica za RTL.
Naplata vrećica počinje s prvim danom nove godine.
Još jedna novost je povećanje naknade za povrat PET ambalaže.
– Uredba je u ponedjeljak otišla na savjetovanje. Naknada za povrat PET ambalaže povećava se sa sedam na 10 centi – rekla je ministrica Vučković.
Nove uredbe planiraju se usvojiti u listopadu, a primijenit će se od 1. siječnja 2025. godine.
Varaždinski FOI je domaćin jubilarne 35. međunarodne znanstvene konferencije CECIIS 2024 – Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Glavna tema je cyber sigurnost, a konferencija je namijenjena i profesorima i studentima.
Konferencija CECIIS održava se od 1989. godine, a kroz godine se mijenjala i prilagođavala trendovima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Ovogodišnja tema, Cyber-Physical and Embedded Systems, obuhvaća tehnologije koje oblikuju sadašnjost i imaju potencijal transformirati budućnost društva i industrije.
-FOI svake godine nastoji pratiti suvremene trendove u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a konferencija uvijek okuplja brojne znanstvenike, stručnjake iz cijelog svijeta i etablirala se u našoj regiji, ali i međunarodno – rekla je dekanica Marina Klačmer Čalopa. Dodala je da ove godine imaju goste predavače iz europskih zemalja, ali i iz Južnoafričke Republike.
Predsjednik Programskog odbora konferencije Neven Vrček istaknuo je da je 35 godina u ovoj znanosti tradicija koja je doista vrijedna pažnje.
– Ove su godine središnja su tema sustavi važni za suvremenu industriju i razvoj cijelog gospodarskog sektora današnjice – kazao je Vrček i dodao da pokrivaju širok spektar tema.
-Bavimo digitalnom transformacijom i informacijskom sigurnošću te umjetnom inteligencijom i u tom smislu pokrivamo širok spektar tema u informacijskim i inteligentnim sustavima – rekao je Vrček.
Među sudionicima konferencije je i Srđan Čapkun, pozvani predavač i stručnjak sa Sveučilišta u Zürichu te predsjednik Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu
On je istaknuo da je cyber sigurnost tema koja nije važna samo u smislu binarnih podataka i informacija, kao što su bankovni podaci, novac i slično. Također, osvrnuo se i na jučerašnji događaj u Libanonu.
– Kao što ste možda jučer vidjeli u Libanonu, to je tema koja prelazi neke granice digitalnog u cyber physical system, odnosno prelazi na fizičke napade i to je samo jedan primjer takvih vrsta napada. Više od deset godina bavimo se takvim temama, od napada na GPS sustave navigacije, napada na sustave mjerenja udaljenosti, do napada na industrijske sustave, a može doći i do napada na nuklearne sustave u Iranu – istaknuo je Čapkun.
Program konferencije uključuje tri pozvana predavanja istaknutih međunarodnih stručnjaka. Prvi dan započinje predavanjem prof. dr. sc. Srđana Čapkuna sa Sveučilišta u Zürichu, predsjednika Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu (ZICS), nakon čega će uslijediti panel diskusija pod nazivom “It’s time for digital growth”. Drugi dan obilježit će predavanja prof. dr. sc. Hanni Muukkonen sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i prof. dr. sc. Barta Rientiesa s Otvorenog sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Konferencija će također ugostiti 9 znanstvenih sekcija, a studenti će imati priliku predstaviti svoje radove na 14. studentskoj poster i prezentacijskoj sekciji. Tijekom trodnevnog programa planirani su i brojni popratni događaji, uključujući gostujuća predavanja, radionice poduzeća i stranih partnerskih institucija, te projektne radionice i sastanke.
Fakultet organizacije i informatike konferenciju organizira u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom prometnih znanosti i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku i Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te uz podršku brojnih sponzora, a na svečanom otvorenju među brojnim su sudionicima i gostima bili i varaždinski i novomarofski gradonačelnici Neven Bosilj i Siniša Jenkač.