Današnja imena međimurskih naselja manje-više su formirana, no to ne znači da uopće nisu podložna promjenama. Sjetimo se samo najrecentnijih promjena: Sveta Marija ne tako davno nosila je naziv Marija na Muri, a Sveti Martin na Muri – Martin na Muri.

Naselja su prošla neuspješnu mađarizaciju jer Međimurci vjerno čuvaju stare nazive svojih sela, ulica, kvartova, zaselaka i gradova. Što se, međutim, krije u korijenu imena pojedinog sela?

Međimurski “glavni grad” dobio je ime po Dimitriju Čaku ili Čakiju

Feudalci

Velik broj naselja dobio je ime prema feudalnom gospodaru, plemiću ili naprosto vlasniku zemljišta. Hodošan je, na primjer, imenovan prema mađarskom plemiću Hodosanyju, dok je ime na Domašinec prenio njegov vlasnik, plemić Damaš. Isto tako, Pribislavec dobiva ime prema slavenskom imenu Pribislav. Postoji teorija da se radilo o knezu, iako izvori teorije nisu općepoznati. Vratišinec je nazvan prema imenu Bratiša, Vratiša ili Vratišna, vjerojatno feudalnom gospodaru koji je u nekom trenutku postao vlasnik ove fare, koja je originalno pripadala grofovima Celjskim. To ime dolazi od slavenske riječi „brat“.

Slično Štefancu i Vidovcu, ime Ivanovca je izvedeno od osobnog imena

Moglo bi Vas zanimati:

Uređen okoliš i parkiralište kod ambulante Doma zdravlja u Domašincu

Međimurska županija nastavlja kontinuitet ulaganja u poboljšanje zdravstvene infrastrukture te je upravo okončano uređenje okoliša i parkirališta kod ambulante Doma...

Banfi, u gornjem Međimurju, dobiva ime prema prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave, koji je na području današnjeg Banfija izgradio dvorac svojoj grofici, navodno kako bi joj barem na taj način nadoknadio svoje odsustvo zbog državničkih obveza.

Feudalni gospodar po imenu Pribislav zaslužan je za naziv “Prslafca”

Sveci

Neka sela dobivala su imena prema svecima zaštitnicima. Donjem i Gornjem Vidovcu (dio Ivanovca) ime je podario ili sveti Vid, katolički svetac, ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena, kad se štovao Svantevid ili Svetovid, prema nekim izvorima lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.

Ovoj kategoriji pripadaju i naselja Sveta Marija, Sveti Martin na Muri i Donji/Gornji Mihaljevec (prema Mihalju, odnosno svetome Mihovilu ili Mihaelu), Mihovljan te Ivanovec.

Baština Slavena

Slavensko naslijeđe očuvano je i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Naime, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu (dub = hrast), a u cijeloj Hrvatskoj i ostalim slavenskim zemljama taj je pojam jedan od najraširenijih u imenima naseljenih mjesta. Dubravu nalazimo, primjerice, u Zagrebu, Češkoj, Poljskoj, a čak je i grad Dubrovnik dobio ime prema šumama hrasta.

Belici je ime osigurala ili vrsta zemlje bogate mineralima ili potok Belec

Prema vrsti terena na kojem je građen, baš kao i Dubrava, ime je dobio i Črečan. Naziv Črečan dolazi od, također staroslavenskog, pojma „čret“, što označava močvarno područje, zemljište s baruštinama i slično. Ovaj pojam i danas se često susreće u mnogim imena međimurskih polja. Korijen dijeli s imenom slavenskog boga podzemlja koji se zvao Črt (Crnobog).

Ime Peklenice dolazi od riječi „pekel“, što znači nafta, koja je na tom području odvajkada izbijala na površinu. Poznato je da je tamo napravljena i prva bušotina u svijetu.
Za naziv Belice postoji nekoliko teorija. Najuvjerljivije su one koje kažu da je ime dobila prema potoku Belcu, koji je tim područjem tekao, ili prema vrsti obradive zemlje koju su zvali „belica“ zbog mineralnih tvari (kalcija, magnezija…) zbog kojih je bojom djelovala bjeličasto. Treća hipoteza, također dobro potkrijepljena, kaže da je ime Belici dao feudalni gospodar Bela. Gardinovec je vjerojatno nazvan prema nekadašnjem vlasniku posjeda koji se zvao Grdin, Gardin, Grdislav ili Grdimir, dok je za ime Vugrišinca „krivo“ osobno ime Vugriša.

Životinje i utvrde

Ime Štrigove još uvijek nije razjašnjeno. Javljale su se teze da je taj naziv nastao od riječi „štriga“, koja označava ili kukca, uholažu, ili vješticu, s obzirom na to da riječ „štriga“ na tom području i u okolici doista označava vješticu ili coprnicu. Nijedna od ovih teza još uvijek nema znanstvenu potvrdu. Moguće je da je „Štrigova“ narodno iskrivljenje naziva „Stridon“, kako se zvalo tamošnje naselje iz doba Rimskog Carstva.
Dvojnu prirodu potencijalnog nazivlja sa Štrigovom dijeli i Kotoriba, čije ime možda dolazi od pojma „kotor“, što znači utvrda (s obzirom na činjenicu da je tamo doista izgrađena utvrda za obranu od Turaka), a možda i od sintagme „kot ribe“, odnosno „kutak bogat ribom“. Postoji mogućnost da se radi i o kombinaciji.

Povijest Čakovca, središta Županije, dovoljno je poznata te se zna da je naziv dobio prema Dimitriju Čaku ili Čakiju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači „Čakov toranj“. Ime Preloga (međimurski „Prilok“) srodno je glagolu „prevleči“. Vjerojatno se radilo o „prevlačenju“, odnosno prijelazu preko rijeke Drave. Osim toga, Drava je u svojoj okolici na zemlju nanosila mulj. Takva se vrsta zemlje također nazivala „prelog“ ili „preloga“.

U Polevama, strahoninečkom zaseoku, voziti se smije samo lijevom stranom

U Ivanovcu se nalaze Preloge, dio naselja koji je izdvojen od ostatka. Za ime Mačkovca vjerojatno je odgovorno prezime Maček, dok za Macinec postoji nekoliko teorija. Možda je ime dobio po cicamacama, što su zapravo cvjetovi vrbe ive, koji se koriste za izradu „balažeka“, odnosno buketa koji se posvećuje na Cvjetnicu i baca na krov kuće (običaj predstavlja vrstu blagoslova). Možda je ime dobio po nekoj Mariji, koje se u Međimurju odmila zove „Maca“.

Što se tiče drugih „biljnih imena“, po drveću i zelenilu nazive su dobili i Praporčan (paprat), Brezje (breza), Gornji i Donji Hrašćan (hrast) te Jalšovec (jalsa, odnosno joha).

Legende

Strahoninec je originalno nazvan „Strahominec“, zbog čistine koja je na tom području počinjala. Naime, između Čakovca i današnjeg naselja Strahoninec rasla je gusta šuma, u kojoj je ljude hvatao strah. Kod Strahoninca je bio smješten izlaz iz šume, tj. „tam ih je strah minul“. U sklopu Općine Strahoninec nalazi se i zaselak Poleve, navodno imenovan prema činjenici da su sve kuće zaseoka uz jednu stranu ceste.

Strahoninec je nekad bio “Strahominec” – nalazio se na izlazu iz šume

Naselje Sveti Križ te istoimena crkva nazvani su prema sastajalištu križara u doba križarskih ratova.

Svako naselje krije nekakvu priču. Ime nerijetko ostane jedini poznati dio njegove povijesti, budući da mnoge činjenice postaju priče, priče postaju legende, a legende do nas dolaze u raznim oblicima, koji često sadrže i fantastične elemente.