Povežite se s nama

U fokusu

Plaće rastu, ali grobari odlaze iz Varaždina: lani ih je bilo 10, sad ih je samo sedam

Objavljeno:

- dana

U posljednjih 30 dana dva su varaždinska grobara dala otkaz. Dugogodišnji radnici na varaždinskom groblju pronašli su, valjda, neki manje stresan posao.

Prije ove dvojice otkaz je dao i njihov kolega, pa danas pokojnike na gradskim grobljima, u Varaždinu i Biškupcu, umjesto 10 kao lani u isto vrijeme, pokapa sedam grobara-mrtvonosaca, kako se službeno zovu. Broj grobara se u samo godinu dana tako smanjio za 30-ak posto i trend ne sluti na dobro.

Parkovi imaju sedam grobara, što je na granici kritičnoga. Ispraćaj pokojnika obavlja šest grobara te poslovođa i radnik koji nosi razglas.

U vrijeme kad tržište vapi za radnicima, kad je stupanj obrazovanja – osim za uže specijalizacije – poslodavcima postao nevažan, komunalna zanimanja su zadnje čega se netko želi prihvatiti. Teško je zamislivo da je itko ikad rekao: „Želim biti grobar, kopati kanale, raditi na asfaltiranju autoceste…“ Pritom biti grobar većini zvuči i pomalo jezovito, kao i sve što ima veze s mrtvacima, a ne pomaže ni službeni naziv „mrtvonosac“.

Birokracija

Kako god bilo, na oglas Parkova na stranicama HZZ-a u mjesec dana se javilo 10 osoba, ali kako saznajemo, molbe su stigle za drugo raspisano radno mjesto, pomoćnog radnika na zelenim površinama. Za grobara-mrtvonosca i vozača pogrebnog vozila se nitko nije javio. Čak ni radi zadovoljavanja forme statusa nezaposlenog.

Trenutno nije kritično, ali nastavi li se ovako, bit će. To je neminovno. – Alen Runac

Iako, teško da će HZZ pronaći Parkovima grobare. Birokratski pristup državne ustanove totalno zaostaje za aktualnim trenutkom. – Na varaždinski HZZ sam se javio početkom mjeseca bez ikakvih postavljanja uvjeta u vezi posla, termin za razgovor sa savjetnicom dobio sam za pred kraj mjeseca. Iskreno, očekivao sam da će me dočekati nekoliko prijedloga za posao. Znate, onih poslova za koje nema veze što savjetnica ne zna baš sve vaše generalije. Svi govore da nema radnika, pa sam mislio da je za sve jednostavnije komunicirati preko burze… Ipak, za svaki slučaj sam „skinuo“ dvadesetak oglasa s portala Posao.hr koji mi odgovaraju, pa sam sa Zavoda direktno i otišao jednom od potencijalnih poslodavaca, obavili smo razgovor. Njemu je drago, kaže, što mu se uopće netko javio, a ja ne osjećam da gubim vrijeme čekajući da mi Zavod pronađe posao – ispričao nam je čovjek u potrazi za poslom.

Veće plaće

Mjesto grobara nije mu spomenuto na Zavodu, niti on kaže da bi ga prihvatio. Ali dok poslodavci vape za radnicima, birokratska procedura usporava proces fluktuacije radne snage na tržištu.

Za to vrijeme u Parkovima je pomalo napeta situacija. Tvrtka koja je od davne 1952. godine, kada je osnovana proračunska ustanova za upravljanje grobljem i javnim parkovima, izrasla u jednu od vodećih tvrtki u ovom dijelu Hrvatske i primjer je tvrtkama iz branše na nacionalnoj razini, suočila se s neočekivanim problemom, nedostatkom grobara.
Iako je potražnja stalna, zadnji grobar je u Parkovima zaposlen 2016. godine. U toj je godini 10 grobara na varaždinskom i biškupečkom groblju ukopalo 540 pokojnika, dok je lani bilo čak 640 ukopa, što je najviše u zadnjem desetljeću.

Broj grobara se u samo godinu dana smanjio za 30-ak posto. Njih sedam, koliko ih je danas, minimum je minimuma

Direktor Parkova Alen Runac je svjestan da biti grobar nije najprivlačnije zanimanje, ali u trenutku kad njegova tvrtka odrađuje sve više poslova na tržištu, među kojima je i uređivanje zelenih površina budućega najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj, rovinjskog Parka, očekivao je svakakve moguće probleme, ali ne i da će mu najveća preokupacija biti traženje grobara.

– Bilo bi bedasto ljude uvjeravati da je riječ o atraktivnom radnom mjestu. Činjenica je da se radi vani i po svakojakim vremenskim uvjetima uz stres kontakata s ožalošćenima. Ali uvjeti u Parkovima su za tu branšu dobri. Stabilno poslujemo, kontinuirano ulažemo u poslovanje, opremu, sredstva za rad i uvjete rada. Ozbiljno smo poduzeće koje nudi stabilno radno mjesto i uvjete za napredovanje. Plaća je redovna, a uz plaću radnicima su osigurani i drugi dodaci na plaću prema Pravilniku o radu, kao što su božićnica, dar za djecu i slično. Plaća je nedavno i povećana, a do proljeća se očekuje još jedna korekcija – govori Mladen Runac.

Plaće je grobarima povećao temeljem zdrave logike, a ne ekonomske analize.

– Nemam vremena šest mjeseci do godinu dana čekati nekakvu ekonomsku analizu, nego smo ušli u rizik poslovanja i povećali plaće. U sljedećoj korekciji povećavat će se i plaće ostalih zaposlenika u zanimanjima s tradicionalno niskim primanjima – kaže.

On je, veli, situaciju niskih plaća za manualna zanimanja naslijedio. U Parkovima, ali i svim firmama u branši, plaće su oduvijek bile male, ali s kroničnim manjkom fizičke radne snage na tržištu takva će financijska politika poduzeća ubuduće biti neodrživa. Za poslove gdje stroj ne može zamijeniti čovjeka broj završenih školskih godina neće igrati ulogu u visini plaće.

U trenutku demografskog problema, kad je stanovništvo sve starije i nema naznaka da će se trend promijeniti, manjak grobara postaje velik problem. Sa sedam zaposlenih, nijedan ne može izostati. Ispraćaj pokojnika obavlja šest grobara te poslovođa i radnik koji nosi razglas.

Grobara ne nedostaje samo Parkovima. S istim su problemom suočene i sve općine u Varaždinskoj županiji, ali i cijela Hrvatska.
Alen Runac ne uljepšava stvari: – Trenutno nije kritično, ali nastavi li se ovako, bit će. To je neminovno.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje