“Stari grad – kulisa i/ili kulturno dobro” bila je tema burne rasprave koji se u sklopu Srijede u Muzeju održala u palači Herzer, 6. veljače. Najviše se raspravljalo o uključivanju Starog grada u velike varaždinske manifestacije Advent u Varaždinu i Špancirfest.

U raspravi su sudjelovali gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Sandra Malenica, viša stručna savjetnica i konzervatorica za nepokretna kulturna dobra u Konzervatorskom odjelu u Varaždinu Ivana Peškan, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina Jelena Toth i muzejska savjetnica u Gradskome muzeju Varaždin Ljerka Šimunić.

Tema je očito bila aktualna i zanimljiva jer je dvorana bila puna građana koji su došli poslušati raspravu u kojoj je gradonačelnik Čehok često pozivao na smirivanje i demokratsku razmjenu mišljenja.

Ljerka Šimunić, muzejska savjetnica Kulturnopovijesnog odjela, za svoje je izlaganje dobila najglasniji pljesak publike.

Šimunić je istaknula posebnosti Staroga grada i dodala da ipak nitko ne želi njegovu pustoš i da je za nove sadržaje jer niti jedan grad nije isti pa tako ni Varaždin.

– Modernitet nikome ne daje pravo na rušenje i devastaciju. Ako je ambijent ipak degradiran onda toj degradaciji treba reći dosta. Nisam za suvremena poboljšanja, unapređenja i potreba za dekorativnosti temeljene na trenutačnoj, pomodnoj generacijskoj samouvjerenosti u korist velikih brojki, rasta posjećenost i zarade, a na štetu spomeničke baštine. Bedemi i grabišta Starog grada primjer su dio su spomeničke kulture i zahtijevaju odgovorno ponašanje. Ta prostorna praznina jednako je vrijedna kao svaki spomenik. Prema mojem uvjerenju iglui i drvene barake se ne trebaju dodavati Starom gradu. Mnogi gradovi, ne samo Varaždin, pate od praznog prostora kod baštinskih objekata. I onda ih imamo potrebu napučiti sadržajima koji ili idu ili ne idu u te prostore. Tako se prostorne praznine naše kulturne baštine nepotrebno pretvaraju u parkirališta, trgovačke centre i adventske čarolije. Na prošlogodišnjem Špancirfestu vidjeli smo da, zbog sadržaja uz Stari grad, je on postao suvišna kulisa. Špancirfest je postao proštenje našeg doba. Stari grad je pod izlikom Adventa ili Špancirfesta odjeven u bezličnu haljinu natrpanu drangulijama i pretvoren u sajam pića. Konzervatori su dali dopuštenje samo za prostor klizališta na istočnom grabištu, a onaj dio s kućicama nema nikakvo odobrenje. Prema konzervatorskom rješenju površina se nakon micanja klizališta treba sanirati sagovima od trave. Uspjeh i zarada Adventa ide na štetu Staroga grada. Mir Staroga grada ne smije se žrtvovati kioscima s plastikom – jasna je bila Ljerka Šimunić.

Jelena Toth pak je istaknula da neke stvari poput šatora-pagoda kod Starog grada nisu bili dobri te da ih sljedeće godine neće biti, ali dodala je da je Advent u Varaždinu polučio odličan uspjeh te su ga svi turisti hvalili. Dodala je da se i u drugim zaštićenim dobrima diljem Hrvatske i svijeta organiziraju utakmice, koncerti i turistički sadržaji, jer je to ono što moderni posjetitelji traže.

– Na prvom mjestu su Varaždinci, jer turizma nema bez zadovoljnog lokalnog stanovništva. Bitni su i turisti. Ako ništa ne radimo Varaždin je prazan, ako organiziramo manifestacije onda opet ne valja. Za prošlog adventa brojni su Varaždinci tražili sadržaje, pa i klizalište na Staromu gradu, da zašto je to prazno, da je Turistička zajednica nesposobna. Sada opet ne valja – završila je Toth.

Čehok je uporno ponavljao građanima na raspravi da oni, pa ni on sam, nisu mjera neke manifestacije.

– Što god smo učinili u gradskoj jezgri uvijek je bilo onih koji su bili protiv. Promašen je naziv “Stari grad – kulisa i/ili kulturno dobro”. Stari grad nije kulisa niti ga itko time smatra, niti ga je htio pretvoriti u kulisu. Tradicija je korijen koji treba hraniti, a ne da pobjegnete od njega. Može ga se hraniti samo na taj način da s njime živite. Svi projekti koje smo dobili od Europske unije govore da kulturne objekte treba prilagoditi kulturnom životu današnjih ljudi. Ne pada nikome na pamet nešto graditi na Starom gradu. Mi smo samo nivelirali dio grabišta za klizalište. Ako nekoga smeta što je to grabište, onda bi trebalo iskopati cijeli Kapucinski trg jer je i on grabište. Gdje smo kopali nije bilo nikakvih povijesnih slojeva. Sad je bilo blato, ali više neće biti i nitko sljedećih 100 godina neće dolaziti s teškom mehanizacijom. Sljedeće godine će se samo postaviti klizalište, ne vidim zašto bi to nekome smetalo. Sve smo napravili u skladu s dozvolama, a napravljen je i tobogan koji će biti maknut i neće ostati nikakve posljedice. Naša kulturna baština nije trajno izmijenjena. Ja sam prvi protiv ovih šatora-pagoda i druge godine ih neće biti – jasan je bio Čehok.

Najviše povišenih tonova oko klizališta

Ljerka Šimunić istaknula je da je da su konzervatori dali dozvolu samo za postavljanje klizališta na istočnom grabištu Starog grada, točno određene veličine, uz arheološki nadzor, ali ne i za popratne sadržaje poput šatora. Objasnila je da se na nekim mjestima kopalo i do 80 cm u dubinu, da bi se poravnao teren za klizalište, što može oštetiti arheološke slojeve. To je potvrdila i Ivana Peškan.

Zaposlenica Muzeja, iz publike, je istaknula da su na zapadnom grabištu Staroga grada na toj dubini i nađen vrijedan pribor varaždinskih apotekara iz 19. stoljeća. A da na istočnom grabištu, gdje je bilo klizalište, taj sloj nije istražen.

Sandra Malenica objasnila je da je dozvola dobivena za “privremeno klizalište s pratećim sadržajima”.

– Ja snosim posljedice za sve u gradu. Ponosan sam da snosim posljedice za Advent u Varaždinu. Gradska tržnica je suorganizator, ali nisu izvodili radove. Ma dajte molim vas. Govorite kao da smo poslali tri Bosanca s krampom i lopatom, a nigdje arheologa! Nemam ništa protiv Bosanaca, ali molim vas! Razgovarate s nama kao da smo zadnji kreteni. Bio je arheološki nadzor. Od tamo zemlja nije odvožena – burno je reagirao Čehok.