Povežite se s nama

Kultura

Muzej Međimurja u 2018. godini obilježili iznimna aktivnost i razni projekti

Objavljeno:

- dana

Djelatnici Muzeja Međimurja u 2018. godini bili su iznimno aktivni.

Kako kažu u Muzeju, djelomično je za to zaslužan i pozitivni trend jasnijeg otvaranja muzejskih vrata:
– Sve donedavno hrvatski muzeji bili su poprilično samozatajne institucije. Njihov unutarnji, gotovo samostanski mir bio je impresivan i stvarao je poštovanja vrijedan privid spokoja staloženog intelektualca, kojega je najbolje pustiti na miru.

13 izložbi je lani postavio Muzej

S vremenom se, međutim, sve promijenilo: muzeji su otvorili svoja vrata, postali su glasniji u traženju zasluženog mjesta, ugleda i uvažavanja u životu demokratizirane zajednice koja je i sama postala glasnija i samokritičnija. Tako se stvorilo natjecateljsko ozračje među muzejskim i općenito kulturnim institucijama.

Naglo je izblijedjela i dotad veoma izražena razlika između “velikih urbanih” i “provincijskih ” muzeja te je sve nekako postala stvar snalaženja u aktualnoj tržišnoj utakmici koja ne poznaje nikakva ograničenja. Održane su prve Noći muzeja, ali su začete i mnogobrojne druge originalne muzejske priredbe koje su muzejima udahnule život i učinile da postanu predmet razgovora posve običnih ljudi, što je posebice važno, te predmet interesa djece i mladeži. U svemu tome zapaženo mjesto pripada i Muzeju Međimurja Čakovec, koji je na dobrom putu da postane mjerilo kulturnih događanja ovoga dijela Hrvatske, pa i ovoga dijela Europe.

Rekonstrukcija

U tijeku je provedba velikoga projekta rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Staroga grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine, sufinanciranog iz Europskoga fonda “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” Projekt se provodi u suradnji s vodećim partnerom, Međimurskom županijom, i ostalim partnerima: Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje REDEA-om i Turističkom zajednicom Međimurske županije. Ukupna vrijednost projekta je više od 40 milijuna kuna, od čega EU sufinancira više od 34 milijuna kuna.

U tijeku je provedba velikog projekta rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Staroga grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine

Tijekom 2018. godine započeli su građevinski radovi na obnovi svih 5 dijelova fortifikacije (DILATACIJA I – DILATACIJA V). Dosad na projektu Muzej nije imao troškova nabave, koja tek predstoji u drugoj polovici 2019. i 2020. godini za opremanje unutrašnjosti novog muzeja. U listopadu je započeo i projekt “Living castles – Mreža živih dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa”.

U sklopu projekta isplanirani su infrastrukturni radovi na drugome katu jugoistočnoga krila palače Staroga grada da bi se osposobio i modernizirao dio stalnog postava o obitelji Zrinski. Obavljena je statička sanacija glavnoga stubišta i gospodarskoga (sekundarnog) stubišta palače, što su financirali Ministarstvo kulture i Međimurska županija.

10 368 posjetitelja pogledalo je stalni postav Muzeja, povremene izložbe ili dodatne programe

Uređene su čuvaonice muzejske građe za arheološki, povijesni, etnografski i kulturno-povijesni odjel na prvome katu jugozapadnoga krila: postavljeni su podovi, obojani zidovi, postavljene elektroinstalacije te su dopremljene namjenski izrađene metalne police za građu koja će se tijekom 2019. preseliti iz dislociranog skladišta u vojarni u prostore palače na bolje uvjete čuvanja. Uređena je čuvaonica arhivskog gradiva za dokumentaciju o poslovanju Muzeja od 1955. do danas. Uređena je čuvaonica kamene građe u prizemlju jugoistočnoga krila.

Uređenje i opremanje čuvaonica financirano je sredstvima Ministarstva kulture, Međimurske županije i vlastitim sredstvima. U 2018. godini za muzejski fundus su otkupljena ukupno 82 predmeta, dok je Muzeju darovano 106 predmeta. Obavljena su arheološka istraživanja dvaju različitih terena: Staroga grada u Čakovcu (istraživanje temelja južnoga bedema) i ranosrednjovjekovnog lokaliteta Bistričko polje kraj Donjega Vidovca.

Dokumentiranje baštine

Muzej je lani postavio ukupno 13 izložbi, devet u sklopu Muzeja te četiri izvan matične institucije: “Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja”, Zbirku “Sport u Međimurju”, “Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije”, Zbirku BALI – izbor iz hrvatske umjetnosti, izložbu fotografija “Photo City” Stanislava Novaka, izložbu “Arvinias” Hanibala Salvara, “Retrospektivu” Vladimira Blažanovića, monografsku izložbu slika Dine Trtovca, izložbe u Kraljevu vrtu te u stalnome postavu Muzeja “KULTUROŠ – U tuđem prostoru”, skulpture u okolici Muzeja u sklopu Zrinski Art festivala (organizator Damir Klaić-Ključ), izložbu u čakovečkome Centru za kulturu “Majski memorijal kroz prizmu plakata”, izložbu povodom Dana europske baštine u Scheierovoj zgradi “Židovi u Međimurju” te izložbu u čakovečkoj Knjižnici “Uvid u život i djelo Vinka Žganca”. Nastavljen je projekt prezentacije Muzeja izvan Muzeja (“Muzejska kutija u Gradskoj kavani”).

9 manifestacija je organizirala međimurska muzejska institucija

Organizirano je devet manifestacija: to su bile Noć muzeja, Kraljev rođendan, Kraljeve trešnje, Jesen u Kraljevu vrtu – Z domaćega vrta, Dani otvorenih vrata EU fondova, Kulturoš, Zrinski Art Festival, Dani europske kulturne baštine te Mali školski kustosi. U nakladi Muzeja tijekom 2018. godine tiskana su tri veća kataloga tematskih izložbi, tri deplijana te radni listići uz stalni postav likovnih zbirki za osnovne škole. U sklopu projekta “Dokumentiranje nematerijalne baštine” snimljena su dva dokumentarna filma o nematerijalnoj baštini Međimurja: “Umijeće sviranja cimbula” i “Međimurska popevka”.

Zbog rastuće potražnje za muzejskim radionicama i edukativnim programom za međimurske predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, u Muzeju je oformljen Pedagoški odjel. Sredinom prošle godine zaposlen je muzejski pedagog te je započeo sustavni projekt muzejske edukacije pod krovnim nazivom “Muzeologajnica”. Održane su ukupno 32 radionice na 27 različitih tema koje je posjetilo više od 700 djece.

Radionica s djecom autističnoga spektra “Muzej za Pogled” osmišljena je u suradnji s Udrugom “Pogled” te kliničkom psihologinjom Jelenom Klinčević, dr. med. proglašena je jednom od deset najuspješnijih edukativnih akcija na razini države. Projekt je prvi takav muzejski program u Hrvatskoj, namijenjen jednoj od najranjivijih socijalnih skupina, a financirao ga je Grad Čakovec. Stalni postav Muzeja, povremene izložbe i dodatne programe posjetilo je ukupno 10.638 posjetitelja.

 

Radionica

Zbog rastuće potražnje za muzejskim radionicama i edukativnim programom za međimurske predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, u Muzeju je oformljen Pedagoški odjel

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje