– Nebrojeno puta sam rekao da Međimurska županija u mnogim stvarima može poslužiti kao primjer na nacionalnoj razini.

Tim stvarima svakako pripadaju odnos prema djeci i mladima te ulaganja u obrazovanje, kao i način povezivanja gospodarskog sektora s obrazovnim sustavom. Upravo zato mi je drago što ćemo danas u Međimurju saznati za neke od najboljih primjera u praksi na ovom području – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec na otvaranju Poslovnog uzleta, koji je održan u Tehnološko-inovacijskom centru.

Projekti

Riječ je o projektu koji se provodi od 2014. godine u organizaciji Poslovnog dnevnika i partnera, odnosno gradova i županija diljem Hrvatske, s ciljem promicanja malog i srednjeg poduzetništva.

Teme posljednjeg okupljanja u Čakovcu bile su korištenje fondova Europske unije u sektoru obrazovanja i znanosti, predstavljanje poziva za aktivnosti istraživanja i razvoja, digitalizacija poslovanja, a prezentirani su i najbolji primjeri u praksi iz Međimurske županije.

– Upravo u tome dijelu Međimurje ima mnogo toga za reći. Iza sebe imamo uistinu velika ulaganja u obrazovni sektor. Za prvi znanstveno-istraživački centar Metalska jezgra osigurali smo 32 milijuna kuna, 50 milijuna kuna vrijedan je regionalni Centar kompetentnosti iz strojarstva u Tehničkoj školi Čakovec, dok je vrijednost Centra održivog razvoja 12 milijuna kuna. Imamo i Centar izvrsnosti iz informatike, obnavljamo škole, stvaramo i nove prostore Tehnološko-inovacijskog centra čija je vrijednost 12 milijuna kuna. Ulažemo u sinergiju obrazovanja i gospodarstva pa ćemo to činiti i dalje – rekao je župan Posavec te istaknuo još jednu važnu činjenicu.

Poduzetnike danas opterećuje više od 300 nameta, od kojih se barem polovica može smanjiti. Dio novca koji bi tako bio osiguran može se preusmjeriti u povećanje plaća, što bi u velikoj mjeri riješilo problem nedostatka radne snage.
Matija Posavec, župan Međimurske županije

– Nalazimo se u prostoru bivše vojarne koja je danas centar znanja Međimurske županije. Ovdje su Međimursko veleučilište, Studentski dom, Tehnološko-inovacijski centar Međimurja, razvojne agencije, ali i gospodarska zona. Cijeli taj prostor razvijamo kao spoj gospodarstva i obrazovanja. Županija smo koja po svim istraživanjima i statistikama iz javnog proračuna najviše ulaže u obrazovanje, upravo zato što smatramo da je spoj obrazovanja i gospodarstva hrvatska budućnost.

Formula uspjeha u današnjem svijetu je stvoriti okruženje koje ne samo da odgovara potrebama tržišta rada već svojim postupcima, ulaganjima i planiranjem stvara tržište rada. Međimurje je u tom segmentu napravilo veliki iskorak.
Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja

Živimo za gospodarstvo: jedni smo od rijetkih koji su uspjeli napraviti iskorak te povezati gospodarstvo i obrazovanje. Bez obzira na nacionalnu politiku, pokušavamo mijenjati upisne kvote čime jačamo strukovno obrazovanje, a sve da bismo školovali mlade ljude koji će izlazak iz školskih klupa dočekati spremni za ono što ih očekuje na tržištu rada. Međimurje ovu problematiku nameće i kao vrlo važnu temu za raspravu na državnoj razini – zaključio je župan Posavec.

Radna snaga

Na konferenciji u Čakovcu sudjelovala je i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, koja je također pohvalila međimurski primjer.

– Formula uspjeha u današnjem svijetu je stvoriti okruženje koje ne samo da odgovara potrebama tržišta rada, već svojim postupcima, ulaganjima i planiranjem, stvara tržište rada. Druga važna stvar je omogućiti stvaranje uvjeta za istraživanje i inovacije te u konačnici rezultate istraživanja i inovacije u što kraćem roku putem gospodarskoga sektora plasirati na tržište. Međimurje je u tom segmentu napravilo veliki iskorak – poručila je ministrica Divjak.

Nisu samo manjak znanja i stručnosti radne snage ono što stvara probleme gospodarstvenicima, već i kronični nedostatak radnika. I dok Hrvati odlaze na zapad, Lijepa Naša prisiljena je na povećanje kvota za uvoz radnika u pojedinim sektorima.

– Uvijek sam protiv uvoza radne snage toliko dugo dok imamo makar i jednu osoba prijavljenu na Zavodu za zapošljavanje. Smatram da odluke koje donosi politika moraju ići u dva smjera. Jedan je snažno i odlučno rasterećivanje poduzetnika nepotrebnih nameta što će im dati prostora da „dišu“, a drugi je da se dio tog novca iskoristi za povećanje plaća. Svako povećanje plaća osigurat će radnu snagu,. Čak i oni koji su iselili iz Hrvatske zbog posla moći će se vratiti kućama. To je ključni trenutak koji će se dogoditi onda kada se poreznom reformom osiguraju uvjeti na tržištu – prokomentirao je župan Posavec, dodavši da poduzetnici danas imaju više od 300 nameta.

– Barem polovica tih nameta se može smanjiti. Ima prostora, uvjeren sam u to. Neke analize su pokazale da na godišnjoj razini u Hrvatskoj postoji 60 milijardi kuna prostora gdje se može rasteretiti hrvatsko gospodarstvo, a taj novac između ostalog usmjeriti i u povećanje plaća – zaključio je Posavec.

Predavanja

U nastavku programa održan je niz predavanja na temu najavljenih poziva za aktivnosti istraživanja i razvoja te digitalizacije poslovanja. Mario Šercer, ravnatelj Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju i Maša Tomašić, voditeljica projekta, predstavili su Metalsku jezgru Čakovec, razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju kao primjer suradnje poduzetnika i znanstvenika te direktne i konkretne pomoći metalskoj industriji kao najpropulzivnijoj grani industrije u Međimurskoj županiji.

O digitalizaciji poslovanja govorili su Danijela Žagar, načelnica Sektora za unapređenje i razvoj poduzetništva te Sani Ljubunčić, načelnik Sektora za investicije i poduzetničku infrastrukturu Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta. Poslovni uzlet završio je predavanjem Ane Odak, pomoćnice ministrice regionalnog razvoja i fondova EU kojim je predstavila novu financijsku perspektivu Europske unije 2021.-2027.