Dok broj stanovnika u gradovima nezaustavljivo raste, infrastruktura na grobljima poput varaždinskoga je na razini prošlih stoljeća. Fondovi su iz nepoznatog razloga zaobišli groblja pa ona u Hrvatskoj znatno zaostaju za europskima po pitanju komunalnog standarda.

Varaždinski Parkovi sve oštrije upozoravaju na činjenicu da su europski fondovi zaobišli groblja. O tome su govorili europskim parlamentarcima u Bruxellesu, a istu su temu kao glavnu inicirali na međunarodnoj konferenciji Pannonian Cemetery Days, održanoj u Osijeku.

Parkovima europski novac treba za izgradnju nove grobne kuće na varaždinskom groblju i odlučni su ga namaknuti u sljedećem programskom razdoblju, 2021. – 2027. Tvrtka i Grad potreban novac nemaju, a sadašnja grobna kuća svojim kapacitetom i sadržajem nikako ne odgovara gradu s više od 40.000 stanovnika. – Upravo su gradovi dominantni po broju sahrana, a u njima se dosad nije sufinancirala izgradnja ovakve infrastrukture. Broj stanovnika u europskim gradovima u stalnom je porastu i do 2050. će godine čak 70 % populacije živjeti u gradovima. Potrebe za komunalnim uslugama stalno rastu. Ali u trenutku dok broj stanovnika u gradovima nezaustavljivo raste, infrastruktura na grobljima poput varaždinskoga je na razini prošlih stoljeća – upozorila je Jelena Sekelj iz Parkova, koja je sa šeficom varaždinskoga groblja Romanom Brkić žestoko lobirala za zajednički pritisak svih komunalnih poduzeća za pristup gradskih groblja europskim fondovima.

Čeka se  završetak EU izbora kako bi se od budućih europarlamentaraca tražila podrška za financiranje infrastrukture groblja

Sudionike konferencije, među kojima su bili i predstavnici HGK, Hrvatske turističke zajednice i akademski stručnjaci, su upozorile: – Umjesto da smo mu bliže, mi se sve više udaljavamo od europskog komunalnog standarda na grobljima.

Velika šteta

Budući da su fondovi iz nepoznatog razloga zaobišli groblja, ona u Hrvatskoj znatno zaostaju za europskima po pitanju komunalnog standarda. Sve je to, složili su se stručnjaci iz gospodarske, turističke i komunalne branše, velika šteta u trenutku kad su groblja sve veće turističke atrakcije europskih gradova. – Iako su groblja još uvijek shvaćena pretežno kao osobna spomen-mjesta, potrebno je senzibilizirati javnost i osnažiti svijest kako su ona i vrijedna baština. U tom pogledu neke tvrtke, poput riječke Kozale, varaždinskih Parkova, zadarskih Nasada, karlovačkog Zelenila, postižu veću prisutnost u javnosti kroz uvođenje digitalnih tehnologija i drugih turističko-promotivnih aktivnosti, no njihovi uspjesi rezultat su osobnih inicijativa više nego državnih strategija – jedan je od problema istaknutih na međunarodnoj konferenciji u Osijeku.

Da država nema određenu strategiju o sve napučenijim gradskim grobljima govori i činjenica da je briga o njima razbacana po raznim ministarstvima, a koja, izgleda, međusobno ne koordiniraju dobrobit groblja. Groblja su u nadležnosti ministarstava kulture, graditeljstva, gospodarstva i regionalnoga razvoja, pa iz branše očekuju njihovu bolju međusobnu komunikaciju i usklađenost oko programiranja namjenskih sredstava za izgradnju grobljanske infrastrukture, očuvanje kulturne baštine i turističku promociju.

Također se s velikim zanimanjem očekuju rezultati europskih izbora kako bi se od budućih europarlamentaraca tražila podrška za akreditaciju programa financiranja za grobljansku infrastrukturu.

Jelena Sekelj je pozvala sve komunalne tvrtke koje se bave grobljima na intenzivniju suradnju u rješavanju ovoga ključnog problema sektora.

Zanemari li se ogroman potencijal varaždinskoga groblja – spomenika kulture i službeno jednog od najljepših groblja u Europi – za gospodarstvo i turizam, ostaje ono osnovno: pijetet prema onima koji su otišli.

Nužna obnova istočnog zida i nasada

Od završetka zadnjega većeg projekta na varaždinskom groblju prošlo je cijelo desetljeće. Tada je, 2009. godine, revitaliziran stari dio groblja, a prije toga, 2006. godine, groblje je prošireno.

Uz izgradnju grobne kuće, prioritetni su projekti revitalizacija istočnog zida i nasada, a koji su znatno pridonijeli uvrštavanju varaždinskoga groblja na listu najljepših u Europi. Ako i kada dođe do izgradnje grobne kuće, Parkovi namjeravaju prenamijeniti postojeću mrtvačnicu i čuvarsku kuću u centar za posjetitelje. Interpretacijski centar bi uključivao suvenirnicu, prezentacijske i edukacijske materijale. I sve bi to bio tek mali, mikro-dio onoga s čim raspolažu groblja jednakog statusa u zemljama zapadne Europe.

Slična je situacija i na ostalim gradskim grobljima, izuzev vjerojatno zagrebačkog Mirogoja, za koji njegov vlasnik, Grad Zagreb, izdvaja značajna sredstva koja si sa svojim proračunom može priuštiti. Kako ne bi samo tonuli dublje i jaz u komunalnoj opremljenosti groblja koji je već sad prevelik, postao alarmantan, komunalne tvrtke koje upravljaju grobljima najavljuju zajednički pritisak prema HGK-u, europskim parlamentarnim zastupnicima i Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kako bi se u sljedećem programskom razdoblju osigurao europski novac i za financiranje infrastrukturnih projekata na gradskim grobljima.