U subotu, 22. lipnja, diljem Hrvatske je obilježen Dan antifašističke borbe.

Upravo na taj dan, 1941. formiran je Prvi sisački partizanski odred, u Brezovici kraj Siska, što se smatra i začetkom antifašističkog pokreta na području Hrvatske. Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća počast su poginulima u najvećem ratnom sukobu u povijesti odala izaslanstva Grada Čakovca, Međimurske županije, Grada Murskog Središća, Policijske uprave Međimurske, Hrvatske vojske, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije, Društva „Josip Broz Tito“ Međimurske županije te brojni građani.

Uz predsjednika Društva „Josip Broz Tito“, Zvonimira Goluba, koji je govorio o žrtvama Drugoga svjetskog rata, o značaju antifašističke borbe govorio je i Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca.

– Danas je 1941. godina daleka povijest. Tako to i mora biti, no sve manje živih neposrednih sudionika tih slavnih događaja, ne smije biti povod za prekrajanje povijesti. Činjenice govore da su zahvaljujući Narodnooslobodilačkoj borbi dio Hrvatske danas Istra, Zadar, otoci, Baranja i naše Međimurje. Zahvaljujući partizanima, Hrvatska je u okvirima Jugoslavije zadržala svoju državnost i granice te je i zahvaljujući tome danas samostalna, suverena i demokratska država – naglasio je između ostaloga Horvat.

Vijenci i svijeće postavljeni su ispred spomenika poginulima u Drugome svjetskom ratu Luje Bezeredija, kao i na obližnjem grobu Karla Mrazovića Gašpara. Prije posjeta čakovečkom groblju u Mihovljanu, ista su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće u čakovečkom Perivoju Zrinskih, kraj spomenika poginulim i nestalim međimurskim braniteljima u Domovinskom ratu.

Vijenci položeni i na čakovečkom Jugu

Izaslanstva Gradskog kotara Jug i Društva antifašističkih boraca i antifašista Međimurja predvođeno predsjednicima Miljenkom Zorkom i Zvonimirom Golubom, položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen obilježja ubijenim i poginulim Međimurcima u Drugom svjetskom ratu. Uoči Dana antifašističke borbe, u ime Grada Čakovca, na dva spomen obilježja svijeće je zapalio i predsjednik Gradskog vijeća Jurica Horvat.

Podno spomen ploče u Preloškoj ulici Horvat je naglasio da Grad Čakovec neće prestati s tradicijom obilježavanja ovog važnog datuma iz svjetske povijesti, kao ni sa sjećanjem na početke borbe protiv fašizma, u kojima su i stanovnici Čakovca, ali i cijelog Međimurja imali značajnu ulogu. Zvonimir Golob je, prisjećajući se također začetaka antifašističkog pokreta, rekao kako unatoč brojnim pokušajima iskrivljavanja interpretacije povijesnih događanja, zapadni svijet dostojno obilježava važne datume vezane uz antifašizam te je to zalog da će sjećanje na sve koji su dali doprinos ovom pokretu, živjeti i u budućnosti.

Nakon kratkog okupljanja u Preloškoj ulici, vijenci i svijeće položeni su i podno spomen ploče postavljene na zgradi DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane u Ulici Milke Trnine. Za sve poginule i ubijene Čakovčane i Međimurce u Drugom svjetskom ratu odana je počast minutom šutnje.

Čestitka gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača

Povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač uputio je čestitku u kojoj stoji:

„Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Praznici koje obilježavamo 22. i 25. lipnja predstavljaju izuzetno važne datume moderne hrvatske povijesti. Upravo na te dane pokazali smo da naš narod nikakva sila, ni povijesne okolnosti ne mogu spriječiti u želji da žive u slobodnoj Hrvatskoj.

Hrvati su bili jedan od prvih naroda koji je krenuo u borbu protiv fašizma i nacizma, te je u njoj u najvećem postotku i sudjelovao. Upravo je 22. lipnja 1941. godine u šumi pored Siska osnovana prva antifašistička jedinica u okupiranoj Europi. Ne treba posebno govoriti što Međimurci duguju Narodnooslobodilačkoj borbi. Svi znamo da upravo zahvaljujući našim sugrađanima koji se nisu pomirili s mađarskom fašističkom okupacijom te su se otišli boriti u partizane nakon Drugoga svjetskog rada ponovno postajemo sastavni dio Hrvatske. Mnogi su u borbama za oslobođenje dali svoje živote te su mučeni i ubijeni samo zato što su glasno govorili o hrvatskom identitetu Međimurja.

Hrvati su svoju želju za životom u slobodnoj državi ponovno pokazali 50 godina kasnije, 25. lipnja 1991. godine. Na povijesnoj je sjednici Hrvatskog Sabora donesena Odluka o samostalnosti i suverenosti. Bio je to začetak današnje demokratske Hrvatske, ali i početak krvavog i teškog Domovinskog rata. I u njemu smo pobijedili, prvenstveno zahvaljujući želji za životom u demokratskoj i prosperitetnoj zemlji te tada pokazanom nacionalnom jedinstvu.

Generacijama koje se danas školuju ti događaji možda predstavljaju samo povijesne činjenice. No, obilježavanjem tih teških i slavnih dana, prisjećamo se da su u temelje naše slobode ugrađeni životi mnogih naših predaka. Današnja slobodna, demokratska i europska Hrvatska nije takva postala sama od sebe, već je rezultat teške i dugotrajne borbe vođene idealima i željom da budemo svoji na svome.

Sretan Vam Dan antifašističke borbe i Dan državnosti!”