Visoke temperature česti su uzrok samozapaljenja otpada – nakon požara na odlagalištu nedaleko Totovca u svibnju, jučer su vatrogasci imali borbu s ogromnim požarom u Reciklažnom dvorištu na zagrebačkom Jakuševcu.

Vatrogasci iz 28 postrojbi, njih 158 s 53 vatrogasna vozila, borilo se noćas, 24. srpnja, s požarom u Reciklažnom dvorištu na zagrebačkom Jakuševcu, koji je zahvatio 100 četvornih metara odbačenog namještaja visine i do desetak metara pa su vatrogasci gotovo cijelu noć gasili vatru iz koje je sukljao gust dim vidljiv sa šireg gradskog područja.

Iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba doznaje se da su vatrogasci uspjeli okružiti vatru i razdvojiti prostor zahvaćen plamenom od neugroženog prostora i da ozlijeđenih osoba nije bilo, a kako je riječ o jednoj od logistički najvećih intervencija zadnjih godina.

Osim službenika PU zagrebačke i Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, na teren su izašli i predstavnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Čistoće, Vodoopskrbe i odvodnje te Hrvatske elektroprivrede.

Iako danas više nema otvorenog plamena, dobar dio Zagreba još uvijek osjeća ostatke dima s Jakuševca i, kako kažu građani, “nesnosni smrad”. Sinoć su iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama kazali su kako požar ne predstavlja opasnost za stanovništvo, ali su građani skeptični i ne vjeruju u tu tvrdnju. Kako je vjetar mijenjao smjer, tako se dim i smrad proširio po Zagrebu.

Brojni su Zagrepčani u svojim objavama na društvenim mrežama isticali kako i dalje osjećaju smrad i u drugim dijelovima Zagreba, a posebna se tema povela oko PM10 čestica čija je razina na mjernoj postaji 3 u Dugavama bila skoro 30 puta veća iznad razine dozvoljene granice.

Naime, prema Kvaliteti zraka grada Zagreba i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, PM10 čestice su manje od 10 mikrometara i njih udišemo zajedno sa zrakom. One su mješavina kemijskih spojeva i vode. Zbog svoje veličine, prodiru duboko u pluća omogućavajući štetnim kemikalijama da dopiru do naših unutrašnjih organa. To može uzrokovati niz oboljenja, uključujući karcinom. Posljedice se mogu pojaviti već nakon sat vremena udisanja čestica.

Iako iz Grada uvjeravaju kako je sve pod kontrolom i da nema prostora panici jer ne postoji opasnost za stanovništvo, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec Ratko Bedeković poručio im je kako mjerni uređaji ne mjere toksične tvari. – Mjerni uređaj postavljen kraj igrališta ne mjeri dioksine, kancerogeni spojevi koji nastaju pri sagorijevanju na temperaturi ispod 800 stupnjeva. Ima starih šperploča od kreveta i drugog namještaja koji je napravljen pomoću ljepila koji ima aditive. Ti aditivi kod sagorijevanja razvijaju dioksine.

Nedavno gorjelo u Totovcu

Prisjetimo se kako je slične razmjere imao i veliki požar 25. svibnja na odlagalištu smeća nedaleko Totovca, na deponiji mješovitog komunalnog otpada koji se ubrzo proširio na deponij plastičnog otpada. U požaru je u potpunosti izgorjelo oko 2700 tona balirane plastike, i to na površini veličine oko 1000 četvornih metara.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem, kao i provedenim očevidom na mjestu događaja u kojem je sudjelovao inspektor zaštite od požara, utvrđeno je da je požar izbio zbog samozapaljenja otpada nataloženog dugogodišnjim odlaganjem raznog smeća, ali dim koji se pritezao daleko u zrak i koje se mogao vidjeti gotovo do Zagreba nosio je i tada neugodan miris koji je zabrinuo mještane okolnih naselja.

>> Gori Čakomov deponij u Totovcu, gusti dim stigao i do Varaždina

>> Posljedice požara: mještani Totovca, Kuršanca, Strahoninca… moraju prati voće i povrće

Trebamo li se zabrinuti i mi na varaždinskom području u ove vruće ljetne dane kada se temperature vrlo rijetko spuštaju ispod 30 stupnjeva za našu sigurnost?

Jesu li bale u Brezju, kojih za razliku od Totovca kod nas ima oko 100.000 tona, prijetnja od požara daleko većih razmjera? A da o mirisu i štetnim utjecajima na okoliš i građane ne govorimo, znamo li što se sve nalazi u njima već punih 14 godina na ulazu u Varaždin.

Varaždinski vatrogasci o balama u Brezju

Odgovarajući djelom na ova pitanja Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina, istaknuo je kako rizici od izbijanja požara na nesaniranim deponijama postoje, posebno usljed vrućine, a prava je sreća da za sad nije došlo do samozapaljenja baliranog komunalnog otpada u Brezju.

– Ovakve požare na otvorenom uglavnom uzrokuje tzv. egzotermna kemijska reakcija, koja dovodi do značajnog porasta temperature unutar odloženih otpadnih tvari. Nakon što se razvije temperatura dovoljna za paljenje, izbija požar kojem je u gomili smeća teško pronaći žarište. Zato je nužno radnim strojevima razgrnuti nagomilani otpad. Ponekad ga vatrogasci pronađu na 18 metara dubine i pokušajte zamisliti koliko treba vremena da se ukloni 1000 kubika otpada koji gori ili tinja kako bi se s ogromnim utroškom vode saniralo žarište požara – ističe Ivica Labaš.

Kod svih odlagališta takve vrste bilo bi idealno da postoji prostor od nekih 5 metara kroz koji bi vatrogasci, dođe li do požara, mogli reagirati i prolaziti svojim vozilima, a i lakše bi nam bilo držati vatru pod nadzorom uz takve zone. Drago mi je da su naš savjet prihvatili u Univerzalu, nakon što smo tamo imali nekoliko intervencija gašenja, napomenuvši im da je bolje otpad odlagati na više manjih zona nego jednu veliku koju u slučaju požara teško možemo u kraćem vremenu ugasiti.

>> Evo zašto varaždinski vatrogasci zaziru od bala s otpadom deponiranim u Brezju

O mogućnostima zapaljenja baliranog komunalnog otpada u Brezju Labaš nije želio davati nikakve procjene jer mu to nije niti struka, ali prema podacima iz PU varaždinske ispitivanja su pokazala da je deponirani otpadni materijal u fazi raspada. S obzirom na to da su bale na otvorenom prostoru, te da postoji odvođenje eventualno nastale topline, utvrđeno je da nema postojanja uvjeta razvoja novih kemijskih procesa koji bi izazvali zagrijavanje unutar deponije. Time je onemogućeno i eventualno širenje požara na plastičnu ambalažu bala.

U svakom slučaju zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina poziva sve građane ako bilo gdje uoče dim ili veći plamen bez dvojbe nazovu vatrogasce, jer je daleko lakše ugasiti požar kada je u početnoj fazi, nego kada vatra zahvati veliki dio površine koju je kasnije teže ugasiti i samo gašenje traje puno duže.