Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski obrtnici i trgovci u centru se mogu reklamirati na 3 m2 ispred svojih radnji

Potpore za poduzetnike Grad Varaždin

Objavljeno:

- dana

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina predstavljeni su u petak, 26. srpnja, programi poticaja obrtnicima, poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s područja Grada Varaždina u 2019. godine.

Poticaje su predstavili zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar, Tomislav Bogović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za EU projekte, upravljanje imovinom i gospodarstvo i direktorica turističkog ureda Turističke zajednice Grada Varaždina Jelena Toth.

Izmjenom koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Varaždina na prethodnoj sjednici omogućeno je gradonačelniku donošenje zaključka o oslobađanju od plaćanja poreza na korištenje 3 m2 javne površine za promociju proizvoda i usluga ispred svojih poslovnih prostora varaždinskih obrtnika i trgovaca.

– Turistička zajednica Grada Varaždina podržava i daje potporu Odluci grada o oslobađanju plaćanja poreza na korištenje javnih površina ispred poslovnih prostora varaždinskim obrtnicima i trgovcima u centru grada u vidu reklamiranja svojih proizvoda i usluga. Mi u Turističkoj zajednici ćemo se uistinu potruditi i dati svim vlasnicima koji su zainteresirani kvalitetne informacije, smjernice, primjere. Educirat ćemo ih i potražit ćemo načina da im slijedeće godine i financijski pomognemo u uređenju tih tri kvadrata. Cilj je da to ne bude samo “pingvin” reklama, nego originalno i maštovito uređenje. Napominjem da ta tri kvadrata moraju biti usklađeni s vizualnim identitetom grada Varaždina – objasnila je Toth.

Druga se potpora tiče subvencija ili sufinanciranja do 50% Grada Varaždina izlagačima na Špancirfestu koji su s područja Grada. Akcija je prošle godine dala jako dobre rezultate, pa je nastavljeno isto i u ovoj godini. Tako se prošle godine prijavilo 23 izlagača, dok ih je ove godine za sada 22, no natječaj je otvoren do 10. rujna ove godine.

Za Poduzetnički fond Grada Varaždina, kojim se dodjeljuju bespovratna sredstva obrtnicima i gospodarstvenicima u iznosu od 8000, 12.000 ili 15.000 kuna, ove je godine u Proračunu planirano 790.000 kuna.

– Ove godine očekujemo jednaki interes, ako ne i veći, u odnosu na prošlu godinu kada je iskazan do sada najveći interes, 185 poduzetnika i obrtnika koji su se javili. Smanjit ćemo rok do kada se mogu javljati, dakle svake dvije godine, do sada je to bilo svake tri godine – rekao je Bogović i naglasio da je prošle godine u tu svrhu uloženo preko 2 milijuna kuna.

Najavljeno je i kako će tijekom ovog tjedna biti raspisan javni poziv za programe potpora u poljoprivredi. Kroz mjere ruralnog razvoja želi se potaknuti s jedne strane domaće proizvođače da prodaju na gradskoj tržnici zdravu i domaću hranu, a s druge strane omogućiti građanima da kupuju upravo te proizvode. Grad subvencionira s iznosom od 1000 kuna mjesečno po jednom prodajnom mjestu na tržnici za domaće proizvođače. S druge strane, pozivaju se i udruge i zadruge koje se bave poljoprivredom ili na neki način pomažu poljoprivredi da se jave i isto će tako dobiti bespovratna sredstva.

Zamjenik Avar napomenuo je kako su ovo već standardne mjere koje Grad provodi, a na prvom mjestu i najinteresantniji je poduzetnički fond.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje