Ljeto je ove godine iznimno varljivo, pa izgleda da će nam još jedno vrijeme povremeno trebati kišobran.

Mrela, mrelo, mamrela, mamrelo, jemrelo, jembrelo, mambrelo… Popis kajkavskih naziva za kišobran se nastavlja, pri čemu svako selo (ponekad se čini da i svaka ulica) ima svoju verziju izraza.

Mambrelna vulica

Posljednjih nekoliko godina šareni su kišobrani postali zaštitni znak najveće međimurske turističke manifestacije – Porcijunkulova. Uzevši u obzir da je jedan od ciljeva manifestacije i predstavljanje raznolikosti našeg kraja, možemo ustvrditi da je, s jezične strane, simbol dobro pogođen.

Kako je ovaj zanimljiv pojam uopće završio u našim krajevima? Većini će najprije pasti na pamet poveznica s engleskim jezikom, budući da nam je (pogotovo mlađim generacijama) u zadnje vrijeme najbliži i najutjecajniji. Englesko “umbrella” doista nalikuje našem domaćem izrazu te je nedvojbeno da dijele isti korijen, no teško je zamisliti da su naše mamice preuzimale šatrovačke izraze surfajući bespućima interneta ili prateći najnovije serije s BBC-a ili HBO-a. Odakle onda jembrelo u Međimurju?

Sjenica

Jezik koji je definitivno izvršio jedan od najvećih utjecaja u Europi, bilo neposredno ili posredno, sigurno je latinski. Latinski izraz “umbra” označava sjenu. U talijanskom jeziku “umbra” je postala “ombra”, a riječ za kišobran umanjenica tog pojma ili “ombrella” – dakle, doslovno, “mala sjena”. Drugi mogući korijen je “umbella”, umanjenica također latinskog izraza “umbel” koji označava vrstu cvjetnog cvata. Kod takvoga cvata pojedinačne stapke rastu iz iste točke, šireći se u obliku šipki kišobrana.

Nije nevjerojatna ni mogućnost da je neki kreativni lingvist stvorio izraz “umbrella” igrom riječi i spajanjem ova dva pojma. Naviknuti smo da sa sobom danas nosimo prijenosnu instant glazbu, prijenosne slike, mobilni pristup informacijama – pravi “omnia mea mecum porto” – a zaboravljamo na to pravo čudo tehnike – mobilnu sjenu.