Još uvijek imate stare vozačke? Evo do kad će vrijediti
Ako imate stare vozačke, one u papirnate u ružičastoj boji, ne trebate brinuti jer će se još neko vrijeme moći...
U fokusu
U Varaždinu jedan razred prvašića više nego prošle školske godine, u Varaždinskoj županiji dva razreda više
Mnogi roditelji s nestrpljenjem iščekuju ponedjeljak, 9. rujna, kada će njihova djeca prvi put sjesti u školske klupe.
Velik je to korak za mališane koji će zakoračiti u svijet osnovnoškolskog obrazovanja. U prvi razred osnovnih škola kojima je osnivač Varaždinska županija u školskoj godini 2019./2020. krenut će 1160 učenika. Ako usporedimo s brojem prvašića prošle školske godine, kada je u prvi razred krenulo 1126 učenika, ove godine bilježimo 34 učenika više, odnosno dva razreda više.
Povećanje
No, još uvijek je to 148 učenika prvih razreda manje nego u školskoj godini 2016./2017.
Kad je u pitanju Grad Varaždin, u školskoj godini 2019./2020. u prvi razred kreće 410 učenika, što je 24 više nego školske godine 2018./2019, odnosno jedan razred više.
Najmanji broj prvašića od svih varaždinskih škola ima V. osnovna škol, samo njih 28, dok se najviše učenika prvih razreda u Varaždinu upisalo u II. osnovnoj školi, njih 103.
Ta je škola ujedno je zabilježila i najveći porast broja prvašića, čak 20 posto, s obzirom na to da je prošle školske godine II. osnovnu školu upisalo 83 učenika.
Također, porast broja prvašića od oko 15 posto bilježi i III. osnovna škola. Prošle godine III. osnovnu školu upisalo je 43 učenika, a ove godine u prvi razred kreće ih 15 više, odnosno 58.
Od osnovnih škola iz Varaždina manje prvašića nego prošle godine imaju I., V., VI. i VII. osnovna škola.
Najveći pad broja prvašića od prošle godine bilježe VI. osnovna škola i I. osnovna škola. I dok je prošle školske godine u prvi razred VI. osnovne škole krenulo 96 učenika, ove godine kreće njih 87. U I. osnovnu školu ove godine upisalo se 46 učenika, dok ih je prošle godine krenulo 54.
Što se tiče promjena u novoj školskoj godini, učenici u Varaždinskoj županiji imat će četiri obrazovna razdoblja, odnosno praznike u četiri bloka.
„Škola za život“
U svim školama u Varaždinskoj županiji u novoj školskoj godini 2019./2020. jesenski odmor za učenike počet će 30. listopada i trajati do 31. listopada, a nastava će početi 4. studenoga. Prvi dio zimskog odmora za učenike počinje 23. prosinca 2019. godine i traje do 3. siječnja 2020. godine, dok nastava počinje 7. siječnja 2020. godine.
Drugi dio zimskog odmora za učenike počinje 24. veljače i završava 28. veljače 2020., a nastava počinje 2. ožujka. Proljetni odmor za učenike počinje 9. travnja i završava 10. travnja, dok nastava počinje 14. travnja 2020. godine.
I dok je prošle školske godine u 74 odabrane škole u Hrvatskoj, a među njima su i VI. osnovna škola Varaždin, Osnovna škola Trnovec i Osnovna škola Cestica, započelo eksperimentalno izvođenje nastave po novom kurikulumu nazvanom „Škola za život“, ove godine kurikularna reforma kreće u svim hrvatskim školama. Odnosi se to na prve i pete razrede u svim predmetima te za učenike sedmih razreda u predmetima fizike, kemije i biologije.
U svim školama koje su već prošle školske godine bile uključene u provedbu eksperimentalnog programa „Škola za život“ nastavlja se provedba eksperimentalnog programa i u školskoj godini 2019./2020., u svim predmetima u 2. i 6. razredu osnovne škole, a u biologiji, kemiji i fizici u 8. razredu osnovne škole.
Nastava završava 17. lipnja 2020. godine.
U fokusu
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Život i društvoprije 1 sat
Na 1. svibnja varaždinski će policajci posebno motriti mopediste i motocikliste
Život i društvoprije 2 sata
Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan
Život i društvoprije 3 sata
TZ Grada Varaždina jedina iz Hrvatske na Globalnoj konferenciji o održivom turizmu u Stockholmu
Život i društvoprije 5 sati
Na gradskom groblju u Varaždinu položeni vijenci povodom obilježavanja operacije „Bljesak“
U fokusuprije 6 sati
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Sponzoriraniprije 4 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
