Povežite se s nama

U fokusu

Liječnici ne žele na selo? Diljem Varaždinske županije nedostaje 13 timova opće/obiteljske medicine

Objavljeno:

- dana

– Imam 43-godišnjeg sina invalida, s kojim sam došla kod doktorice jer mu treba promijeniti kateter. Doktorica sjedi u kaputu i očekuje da sin skine odjeću. Kako, kad je prostorija hladna, ne grije se? – riječi su kojima je Matilda Kokot opisala neugodnost koju je ove jeseni doživjela u ambulanti u Gornjoj Voći.

Grijanje?

Naime, mještanka naselja od oko 500 većinom starijih stanovnika ogorčena je jer već neko vrijeme pokušava doznati zašto ne radi ambulanta u njezinu naselju, koje pripada Općini Donja Voća.

– Stara je zgrada bila dobra jer se grijalo na peć, ali su je obnovili novcima Europske unije i u periodu od godinu dana nije radila, pa ponovno godinu dana nisu mogli dobiti uporabnu dozvolu, a kad je proradila, navodno da nema tko ložiti vatru. Evo, gore su na katu neke gospođe kojima se danas grije, a doktorici se ne može grijati – navodi Matilda Kokot, ističući da su joj iz Općine Gornja Voća već nekoliko puta naveli da se za informaciju o radu ambulante obrati doktorici zaposlenoj u ambulanti, dok doktorica pak kaže da upita Dom zdravlja, i tako u krug.

Druga najbliža ambulanta od njezina doma je ona u Donjoj Voći, udaljena nekoliko kilometara. Do nje mještani najčešće stižu autobusom, iako im je ambulanta u Gornjoj Voći „pred pragom“.

Odgovor na pitanje zašto i otkad ambulanta ne radi nismo dobili ni od dr. med. Sanje Đekić, ispred čije je ambulante na vratima izvješeno da ne radi, te je u razgovoru samo istaknula da se za sve informacije obratimo Domu zdravlja Varaždinske županije.

U središnjoj ustanovi primarne zdravstvene zaštite u Varaždinskoj županiji navode da je radno vrijeme ambulante u Gornjoj Voći utvrđeno dva puta tjedno, i to srijedom i petkom od 11 do 13 sati, te potvrđuju da ambulanta nije radila „zbog nastalog kvara na sustavu grijanja“ te da se za vrijeme otklona, što je rješavala Općina Donja Voća, zdravstvena zaštita pružala putem matične ambulante u Donjoj Voći.

– Ističemo da prema pravilima, standardima i postupcima zdravstvene struke rad s pacijentima provodeći dijagnostičko-terapijske postupke prvenstveno zbog zaštite zdravlja pacijenata, ali i zdravstvenog osoblja, rad u ordinaciji bez tekuće tople vode i odgovarajuće temperature prostorije u 21. stoljeću ne samo da nije prihvatljiv nego nije moguć – navodi ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Renato Podbojec, mag. iur.

Stanje u zdravstvu

U Domu zdravlja Varaždinske županije trenutno je u sastavu 16 ambulanti opće/obiteljske medicine, na sljedećim lokacijama: po jedna u Bednji, Donjoj Višnjici (sa sektorskom u Cvetlinu), Donjoj Voći (sa sektorskom u Gornjoj Voći), Maruševcu, Kućanu Gornjem i Varaždinskim Toplicama, po dvije ambulante u Novom Marofu i Jalžabetu te po tri ambulante u Ludbregu i Gradu Varaždinu.

U odnosu na zatečeno stanje po preuzimanju mandata dužnosti ravnatelja Renata Podbojca, u ožujku 2018. godine, taj broj je povećan s devet na 16.

U Domu zdravlja Varaždinske županije u djelatnosti opće/obiteljske medicine trenutno je zaposleno 23-oje liječnika, i taj je broj u odnosu na 2015. godinu povećan za sedam.

– Uobičajena situacija je da liječnici koji javnu zdravstvenu službu obavljaju na osnovi zakupa odnosno koncesije nemaju interes za rad u manjim ruralnim sredinama te je Dom zdravlja jedina institucija koja će na takvom području pružiti prijeko potrebnu zdravstvenu zaštitu. Kontinuiranim raspisivanjem i ponavljanjem natječaja Dom zdravlja želi što više liječnika zaposliti u Domu zdravlja, međutim, zbog postavljenog zdravstvenog sustava, a na koji ni Dom zdravlja ni Županija nemaju utjecaj, manji je i interes za radom u Domu zdravlja. Prije svega ovdje podrazumijevamo manje plaće u Domu zdravlja temeljem koeficijenata propisanih Uredbom Vlade za obavljanje zdravstvene službe u odnosu na druge subjekte u zdravstvenom sustavu koji zdravstvenu službu obavljaju na osnovi zakupa, koncesije ili u ordinaciji temeljem ugovora s HZZO-om. Stoga Varaždinska županija ulaže kontinuirane napore i znatne mjere da se liječnici na druge načine stimuliraju. S obzirom na trenutni broj liječnika zaposlenih u Domu zdravlja u djelatnosti opće/obiteljske medicine, trenutno su sve ambulante Doma zdravlja pokrivene zdravstvenim djelatnicima – objašnjava Podbojec.

Varaždinska županija

Pitali smo i u Varaždinskoj županiji jesu li primili kakve pritužbe na rad ambulante u Gornjoj Voći i odgovorili su nam niječno.

– U Gornjoj Voći djeluje sektorska ambulanta u kojoj radi dr. med. Sanja Đekić, zaposlenica Doma zdravlja Varaždinske županije. Riječ je o pružanju usluge iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem, pa rad navedene ambulante Varaždinska županija financira s 1000 kuna mjesečno već više od 20 godina. Naime, Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja minimalan broj osiguranika za koje se može organizirati tim opće/obiteljske medicine iznosi 1275 korisnika. Budući da na područjima posebne državne skrbi, uz granicu s Republikom Slovenijom i na područjima loše prometne povezanosti (ruralna područja) djeluju ambulante opće/obiteljske medicine koje ne udovoljavaju navedenom standardu, Varaždinska županija je u svrhu održanja dostupnosti zdravstvene zaštite stanovništva preuzela obvezu sufinanciranja „sektorskih ambulanata“ – stoji u odgovoru Vesne Margetić-Slatki, savjetnice za odnose s javnošću u Varaždinskoj županiji.

U Županiji su svjesni problema nedostatka liječnika, posebno u manjim sredinama. Prema podacima koje su nam poslali, u Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 86 timova (liječnik i medicinska sestra/tehničar) u javnoj zdravstvenoj službi, od čega 16 timova u Domu zdravlja Varaždinske županije i 70 liječnika-koncesionara. Prema Mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti opće obiteljske medicine, u Varaždinskoj županiji je potrebno 99 timova opće obiteljske medicine, a trenutno nedostaje 13 timova. U Cestici, Gornjem Knegincu, Martijancu, Maruševcu, Novom Marofu, Petrijancu, Trnovcu Bartolovečkom, Varaždinskim Toplicama, Velikom Bukovcu, Vidovcu i Visokom nedostaje po jedan tim, a u Svetom Đurđu dva tima.

– Suočena s problemom odlaska liječnika, Varaždinska županija je zauzela aktivan stav kako bi se postojeći liječnici zadržali na području Varaždinske županije, odnosno da bi se liječnike iz drugih područja privuklo u Županiju. Konkretne mjere odnose se na financiranje ili sufinanciranje troškova poslijediplomskih studija liječnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području Županije, sufinanciranje troškova specijalizacija liječnika u deficitarnim djelatnostima, sufinanciranje troškova najamnina za stanove koje koriste liječnici, sufinanciranje rada sektorskih ambulanata u ruralnim područjima (Gornja Voća, Kamenica, Vrbno, Cvetlin, Završje Podbelsko) i sufinanciranje stomatološkog dežurstva – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje