Povežite se s nama

U fokusu

Plus u blagajni i planovi za razvoj turizma u Maruševcu

Objavljeno:

- dana

PLUS I MINUS

Za desetak dana će općinski vijećnici Maruševca izglasavati proračun. Značajno mjesto u dokumentu i ovog je puta dobio Sportsko-rekreacijski centar, koji tako postaje veteran zacrtanih a neodrađenih kapitalnih projekata Općine.

Čeka se raspisivanje natječaja za famoznu podmjeru 7.4 iz programa ruralnog razvoja. Načelnik Ivan Šagi veli da se vijećnici već hvataju za glavu kad čuju za taj projekt. Iako su neki, izgleda, već odustali, načelnik Šagi vjeruje da bi Općina iznimno profitirala s Centrom, vrijednim 2, 9 milijuna kuna, pa ne želi odustati. 

Natječaj je bi , prema obećanjima, trebao biti raspisan uskoro. Sportsko-rekreacijski centar, veličine nekoliko stotina četvornih metara, već duže vrijeme ima sve potrebne papire i građevinsku dozvolu. – U proračunu smo morali prikazati projekte s nadom da će se raspisati natječaj i evo, ovaj je konačno i raspisan – govori načelnik.

Turizam

Sportsko-rekreacijski centar dio je maruševečkog plana za razvoj turističke djelatnosti. Općina je turizam unijela i u Strategiju razvoja 2016. – 2020. godine. Ideja za Centar došla je s idejom bivše direktorice varaždinske Turističke zajednice Brankom Tropp o povezivanju dvoraca na sjeverozapadu Hrvatske. – Maruševec je na sredini tog puta, između Trakošćana i Varaždina, pa je bila ideja da ovdje bude odmorište. Istovremeno su mještani Maruševca izrazili želju za izgradnjom sportskih sadržaja. Tako smo osmislili projekt Sportsko-rekreativnog centra – govori načelnik. Za Centar je određeno i zemljište veličine 22.000 četvornih metara. Sportski dio će sadržavati malonogometno igralište, teniski teren, igrališta za odbojku i rukomet. Od turističkih sadržaja tu će biti odmorište za 150 ljudi veliko 16 x 45 metara, ugostiteljski sadržaj te veliko parkiralište za autobuse i osobne automobile. Iako nema razloga sumnjati u prolaz projekta na natječaju, načelnik Ivan Šagi je oprezan: – Više nikad neću reći da je gotovo dok nije gotovo. AZRA je zadužena za prijavu projekta na natječaj, pa ćemo vidjeti – govori. Zbog toga se o ovom projektu zapravo malo i zna. – Kako ne bih bio skeptičan? Već dvije godine projekt uvrštavamo u proračun – veli Ivan Šagi. 

Maruševec bi se volio uvrstiti na turističku kartu, za to ima odličan adut, ali kao da ga nema. Riječ je o dvorcu Maruševec, koji vlasnik Oskar Pongratz, ne želi otvoriti javnosti. Teško bi to bilo shvatljivo čak i kad bi Pongratz, kojem je dvorac vraćen denacionalizacijom, i živio ovdje, a osobito kad se zna da je on vrlo rijetko u Maruševcu. Načelnik o tome ne želi govoriti, ali po Maruševcu se naveliko priča da Pongratz imanje koristi samo za eksploatiranje šuma. U dvorac ne mogu ni oni koji desetljećima brinu o čuvanju njegove tradicije, Udruga prijatelja dvorca Maruševec.

Dvorac

I dok dio stručnjaka tvrdi da je dvorac Maruševec čak ljepši od Trakošćana, ta je ljepota skrivena od javnosti. U Maruševcu smatraju da bi se otvaranjem dvorca i turističkom orijentacijom znatno podigao standard Općine. Ako netko izvana pokaže interes za dvorac, u Općini ga upute na Oskara Pongratza i nemaju povratne informacije je li i što je odgovoreno. U Udruzi vele da je takvo pitanje uopće iluzorno postavljati.

Na otvaranju dvorca za javnost Općina je bazirala i Strategiju razvoja prije 15-ak godina. Ali rezolutno odbijanje vlasnika da otvori dvorac javnosti prilično je okrnjilo turističku viziju Maruševca. – Sigurno da bi bilo dosta gostiju, i domaćih i stranih. Bila bi to odlična vikend-destinacija, a time bi profitirao cijeli Maruševec – zaključuje priču o dvorcu načelnik Šagi.

Drugi turistički potencijal Maruševca je dolina rijeke Plitvice. – Tu bi mogla biti lijepa šetnica i rekreacijski sadržaji. Sad je to zaštićeni pojas Hrvatskih voda pa će, nadamo se, ideju biti lakše ostvariti – kaže načelnik. U Općini su turistički potencijal vidjeli i u OPG-ima, kojih je puno na malom prostoru, ali u zadnje vrijeme su posustali.

Plus

U godini koja prolazi bilo je kojekakvih previranja, očekivanja i bojazni za lokalnu samoupravu. Donosili su se zakoni koji idu na štetu lokalnoj samoupravi, pa je načelnik nakon svega očekivao manjak u blagajni na kraju godine. Međutim, i njega samog je ugodno iznenadilo da su u Maruševcu uspjeli dobrim gospodarenjem spriječiti takav scenarij. Općina je odradila sve planirano, a godina će ipak završiti u plusu.

S novim Poreznim zakonom, u Maruševcu se nadaju  da će ministar Marić održati riječ o pomoći lokalnoj upravi s 1,3 milijuna kuna 

I taman kad je sve izgledalo pozitivno, usvojen je novi Porezni zakon, pa se načelnik pita što se sad može očekivati. Zna se da će lokalna uprava najlošije proći. – Preostaje nam jedino držati za riječ ministra Marića, koji veli da država ima preko milijardu kuna kojima će nadoknaditi lokalnoj samoupravi manjak prihoda.Unatoč čekanjima, Općina je uspjela završiti nekoliko nerazvrstanih cesta, počela je i obnova crkve, komunalna infrastruktura se približava dobrom standardu, a usvojena je i Strategija razvoja od 2016. do 2020. godine. Ipak, sve to pada u drugi plan pred činjenicom da Maruševec ima problem s natalitetom. Jer, veli načelnik, sve što se radi, radi se za bolji život stanovnika, a njih je sve manje.

 

Dvorac

I dok dio stručnjaka tvrdi da je dvorac Maruševec čak ljepši od Trakošćana, ta je ljepota skrivena od javnosti. U Maruševcu smatraju da bi se otvaranjem dvorca i turističkom orijentacijom znatno podigao standard Općine.

Centar

Sportski dio SRC-a sadržavat će malonogometno igralište, teniski teren te igrališta za odbojku i rukomet. Od turističkih sadržaja tu će biti odmorište za 150 ljudi, ugostiteljski sadržaj te veliko parkiralište za autobuse i osobne automobile.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje