Povežite se s nama

U fokusu

Najviše umirovljenika u Varaždinu, najmlađi u Hrašćici

Objavljeno:

- dana

UMIROVLJENICI NA RUBU SIROMAŠTVA

Najviše umirovljenika živi u samom Varaždinu, a najmlađe je stanovništvo Hrašćice.

– Varaždin ima 12.000 umirovljenika, što je čak 25% ukupnog stanovništva i smatramo da se o ovoj vrlo osjetljivoj socijalnoj populaciji treba progovoriti i na Gradskom vijeću – rekla je predsjednica Povjerenstva za umirovljenike i starije osobe Grada Varaždina Dubravka Kanoti, prezentirajući Izvješće o položaju umirovljenika i osoba starije dobi na području grada Varaždina koje se našlo na jednici Gradskog vijeća.

Najviše starijih osoba živi upravo na području samog Grada – 19,5%, a po starosti slijede Zbelava s 19% udjela stanovnika starijih od 65 godina, pa Gornji Kučan s 18,1% dok je najmanji udio starijih osoba u Hraščici – 8,8%.

Žene ugroženije od muškaraca

U izvješću je posebno naglašena činjenica da gotovo trećina umirovljenika i starih osoba, naročito žena iznad 65 godina ne može zadovoljiti osnovne potrebe i živi na rubu siromaštva. Prag rizika od siromaštva iznosi 60 posto srednje vrijednosti raspoloživost dohotka. U Hrvatskoj je u 2011. prosječna stopa rizika od siromaštva iznosila 21,1 posto i rate za pojedine dobne skupine, a iznad 65 godina života raste do 27,3 posto. U ukupnoj populaciji ugroženije su žene od muškaraca.

 

Izvor: Grad Varaždin
Foto: Ilustracija

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje