Problemi s vodom u Orehovcu i Črnilama

Lokalni vodovod Orehovec – Črnile desetak je dana bio bez vode. Gotovo 400 stanovnika čekalo je da Varkom popravi kvar na vodovodu za koji ne plaćaju nikakvu naknadu. Trošak popravka, ugrubo oko 30 tisuća kuna, podijelili su Novi Marof za Orehovec i Varaždinske Toplice za Črnile.

Ovaj vodovod samo je jedan od 70-ak lokalnih vodovoda koliko ih se, prema podacima Varkoma, nalazi na području županije. Do kraja ove godine trebali bi u povijest. Vjerovalo se da je vodovod Ključ – Oštrice dobar primjer. Mještani su odlučili stari vodovod i vodu punu bakterija zamijeniti kloriranom Varkomovom. Iako je na papiru dogovoren prelazak tog lokalnog vodovoda na onaj Varkomov, u praksi se do danas nije dogodilo ništa. Pa se Varkomov vodovod koristi samo kad nema vode. – Plaćamo Varkomu njihovu punu cijenu, 13 kuna, dok se od stanovnika naplaćuje standardna cijena – osam kuna po kubiku – rekao nam je Zoran Šantek, direktor Novokoma. Novokom se ionako želi riješiti tog vodovoda jer ih samo vodi u gubitke. Iako Šantek ne spominje konkretne brojke, saznajemo da je prije dvije godine bilo 140 tisuća kuna gubitaka na tom vodovodu. Uostalom, od novog zakona ne smiju se više baviti ne samo ovim, nego bilo kojim vodovodom. – Bez obzira na sve zakone, divlji vodovodi će, siguran sam, i dalje egzistirati. Na našem području ih je desetak, u županiji 70-ak – veli Šantek. Ova godina je uzeta kao prijelazna u kojoj vodovodi trebaju prijeći u ruke ovlaštenih distributera. Ugovor s Varkomom je potpisan, ali još uvijek je sve samo na papiru. Fizički je i dalje isto.

Traže, pa ignoriraju

– Slična priča je bila i u Podrutama, ali je riješena. Tamo je Varkom napravio vodovod, na kraju su došle kiše i bilo je vode u lokalnom vodovodu – ističe direktor Novokoma. Tad dolazi do drugog velikog problema. Na vodovod Varkoma priključile su se tri kuće. Prije je priključak koštao devet tisuća, zbog tri tisuće naknade gradu, ali Marof je, primjerice, odustao od tog novca, pa je time cijena smanjena na šest tisuća kuna.

Priča Varkoma i Ključa – Oštrica dugo traje. – Zašto ta investicija cijelo ovo vrijeme nije došla na red, znaju samo u Varkomu. Stanovnici se žale, a kad dobiju što žele, ignoriraju. Nitko se ne žali kad je sve u redu. Znali su da treba doći Varkom, ali nisu molili Boga da dođe. Zašto bi plaćali? Eto, sad mole Varkom da što prije riješi stvar – priča Šantek.

Hrenić: Kad voda dođe, nitko ne želi Varkom

– Ljudi sada mogu, još pod dojmom kako je biti bez vode, pristati na Varkomom vodovod, ali nemaju obavezu išta potpisati. To i jest problem. Varkom odradi svoje, u međuvremenu dođe voda, nije bitno kakve kvalitete, ali nitko se više ne želi priključiti na Varkom. Dakle, propala investicija. Što se nas tiče, Europske unije, Županije, države, to više nije naš problem ondje gdje postoji regionalni vodovod. Mi smo vodu „doveli“, a to što se netko priključio ili nije, njegova je stvar. Kao u Podrutama. Nas više nemaju što pitati. Mi smo svoje odradili. Sami su na potezu. Ovaj novi vodovod platili su im svi hrvatski građani iz proračuna, ali kad imaju vodu, njih to nije briga. Nema zakona da se moraju priključiti. Da je u tom trenutku u rezervi bio regionalni vodovod, ne bismo poduzeli apsolutno ništa. Rekli bismo – priključite se na regionalni vodovod – rezolutan je Hrenić.

Popravak – 30.000 kn

Isti problem muči i gradonačelnika Novog Marofa, Darka Hrenića.
– U saniranje lokalnog vodovoda u Podrutama uložena su tri milijuna kuna. Kao što znamo, na kraju su se priključila tri domaćinstva – navodi.
Po pitanju vodovoda koji je trebao biti primjer, Ključ – Oštrice, gdje je zahtjev predan još prije četiri mjeseca, do danas ništa nije riješeno. Zašto?
– Zato što regionalni vodovod ne želi priključivati svoj vodovod na onaj koji ima, recimo, salonitne cijevi, koji nije bakteriološki provjeren. Kad dođe do problema, kriv je gradonačelnik. Što to nisam, a mogao sam napraviti? Popravili smo vodovod, i sada tražimo da se priključe na regionalni vodovod. Vodovod Ključ – Oštrice ima azbestne cijevi i nema šanse da ga Varkom s takvim cijevima preuzme – kaže Hrenić.

 

Problem: mještani se žale kad nema vode, ali račune za vodu ne bi plaćali

– Moramo znati da oni neće napraviti ništa sve dok su salonitne cijevi unutra. Meni se to sviđa. Žele odraditi posao kako spada. Mislim da ljudi moraju dobiti čistu vodu i neprekidnu opskrbu, ali i naučiti da moraju plaćati vodu. Ono što mogu reći jest da je nestalo vode i napravili smo sve da saniramo problem –  kaže Darko Hrenić.
Završni račun za popravak vodovoda Orehovec – Črnile, koji i nije njihov problem, još se ne zna. Ugrubo računaju oko 30 tisuća kuna, a jedino je riješen trenutni kvar.
– Siguran sam da će nas isti oni koji nas danas prozivaju zbog slučaja za koji nismo krivi, jednoga dana prozvati zašto smo trošili novac iz proračuna. Što smo trebali napra viti? Ostaviti ljude bez vode? Komotno sam mogao reći to nije naš problem. Lokalni vodovodi ionako ne plaćaju nikakvu naknadu. Ali dozvoliti da se netko u 21. stoljeću u Marofu ne može istuširati? To ne možemo – kaže Hrenić.

Lokalni vodovodi moraju zavrnuti ventile

U Varaždinskoj županiji postoji više od 70 lokalnih vodovoda. Problem ulazi u kritičnu fazu jer niti zakonska regulativa Republike Hrvatske, a niti Europske unije ne dozvoljavaju postojanje lokalnih vodovoda.
– Prema Uredbi o uslužnim područjima cijelo područje Varaždinske županije određeno je kao jedinstveno područje koje treba imati jednog javnog isporučitelja vodne usluge – kaže Vlado Vlašić, direktor Varkoma.
Iako Vlašić kaže kako Uredbom nije određen krajnji rok ustroja, to je, kako doznajemo, trebalo biti odrađeno još do kraja lanjske godine, potom je ova uzeta kao prijelazna da bi sa Silvestrovim lokalni vodovodi trebali zavrnuti ventile.

Uzmemo li u obzir stanovništvo koje, kad sve štima, zaobilaze Varkom i mjesečne račune u širokom luku dok, kad nestane vode ili je često puna mulja, agitiraju na mjesne vlasti da urgiraju i osiguraju popravak.
– Ono što se za sada zna jest da je Varkom putem Hrvatskih voda Zagreb pokrenuo postupak izrade dokumentacije za preuzimanje lokalnih vodovoda u javni sustav. Nadaju se financijskoj injekciji iz raspoloživih europskih fondova.
Naravno, za sve to potrebne su i načelne suglasnosti korisnika lokalnih vodovoda, a koje se još danas najčešće odbijaju –  kaže Vlašić.
Primjerice, vodovod Črnile – Orehovec sagradili su mještani krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. O njemu su se brinuli sami.
S obzirom na to  da koriste vodu iz prirodnog izvora dovoljnih kapaciteta i dobre kvalitete vode, mještani su odbijali svaki zahtjev da se priključe u sustav javnog vodovoda Varaždin.

– Uslijed dotrajalosti sustava može se očekivati sve više kvarova kao što je bio ovaj posljednji. Tek tjedan dana nakon prekida vodoopskrbe, zatražena je tehnička pomoć od Varkoma. Nakon kratkog vremena djelatnici Varkoma locirali su puknuća i začepljenja cjevovoda, te je nakon desetak dana lokalni vodovod opet u pogonu – navodi prvi čovjek varaždinskog distributera vode.
Svi naši sugovornici se slažu: mještani koji koriste vodu iz lokalnih vodovoda šute dok je sve u redu, a kad se pojavi problem, onda se jave novinarima – spominju samo problem, ali ne i to da pet godina ne plaćaju vodu .

 

Izvor:
Foto: