Povežite se s nama

U fokusu

Prenoćište za beskućnike u susjedstvu Utočišta za žrtve nasilja: ubojica uhodio žene i djecu, pa silovao

Objavljeno:

- dana

OPASNOST U VARAŽDINU

Svakog jutra bude se s grčem u želucu. Hoće li do njih nekako doći njihov bivši suprug, hoće li im doista “otkinuti glavu” kako im je nebrojeno puta već rekao, ponovno slomiti koje rebro ili izbiti koji zub, iskaliti svoj bijes na djeci… Život žena u Domu za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište Sv. Nikola” svakodnevna je borba sa strahom, paranojama i traumama.

Slaba žičana ograda i povremena policijska ophodnja tek su slaba obrana od vanjskog svijeta i utjeha da će nekoga zadržati dalje od njihovih prozora i soba. A vrlo blizu, nadomak žena i djece, nalazi se osuđeni ubojica i odnedavno osumnjičeni silovatelj. I uhodi ih.

Upravo je ovako mjesecima bilo u Varaždinu. Apsurdno, ali žene i djelatnice Utočišta mogle su odahnuti tek prije dva mjeseca kada se dogodio stravičan zločin. Josev Denac (43) je 24. kolovoza ugrabio 12-godišnju djevojčicu, a Županijsko državno odvjetništvo sumnja da je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode djeteta.

Ima li gdje u svijetu takva kombinacija?

Zbog sumnje da je počinio silovanje, još uvijek se nalazi u istražnom zatvoru. Međutim, prije uhićenja, na meti Joseva Denca mjesecima su bile traumatizirane žene iz Utočišta. Osuđeni ubojica je u svoje pohode kretao iz varaždinskog Prenoćišta za beskućnike. Tamo je uglavnom boravio od trenutka kada je u prosincu 2012. godine izašao na slobodu nakon izdržavanja 9-godišnje kazne zatvora za brutalno ubojstvo.

Upozorila je na to čitateljica (podaci poznati redakciji).

– Osuđeni ubojica, i od ranije poznati socijalni problem, nakon zatvora dolazi u Prenoćište za beskućnike. Žrtve su mu na dohvat ruke, u Utočištu za zlostavljane žene. Ima li još igdje u svijetu takva kombinacija, beskućnici i zlostavljane žene u susjedstvu? On ne čeka skrštenih ruku, nego žene ponajprije šarmira, potom prijeti, zastrašuje, ucjenjuje i iskorištava. Umjesto da se njega odstrani, iz Utočišta se izbacuju žene, jer su prekršile kućni red, ponovo se uništavaju životi njima i njihovoj djeci. S punim pravom možemo postaviti pitanja o stupnju odgovornosti i mogućnosti sprječavanja zlodjela – navedeno je u šokantnom pismu.

Prestravljene

U Utočištu Sveti Nikola potvrđuju da su imali problema.

– Istina je, imali smo problema s tom osobom. Nije bilo napada na neku od žena, jer bismo to odmah prijavili policiji. No, žene je uhodio, znao ih je šutke pratiti sve do grada, gledao ih je dok su bile s djecom na igralištu i znam da su te žene osjećale strah.

Bile su uvjerene da je preskakao ogradu i da ih je gledao u mraku kroz prozor. Bilo je tu i provokacija, pa čak i prijetnji. Prijetilo se i ženama u domu, ali i zaposlenicama preko Facebooka. Nešto od toga, koliko sam upoznata, prijavljivano je i policiji – rekla nam je socijalna radnica iz Utočišta Ana Horvatić.

Ucjene i prijetnje poprimile su takve razmjere da su pojedine žene i premještene, a ne izbačene, napominje.

– Nakon trauma koje su proživljavale u obiteljima, žene su ponovno izložene nečemu potencijalno opasnom. Mi ne provodimo njihovo premještanje, no uputili smo Centru za socijalnu skrb molbu za premještaj – pojasnila je Horvatić.

Prenoćište: Korisnici su slobodne osobe koje izvan rada Prenoćišta imaju pravo na privatan život

Što osuđeni ubojica radi u svoje slobodno vrijeme, nisu bili dužni provjeravati u Prenoćištu za beskućnike.

– Korisnici Prenoćišta su slobodne osobe koje izvan rada Prenoćišta imaju pravo na svoj privatan život. Njihove postupke u to vrijeme ne možemo, nažalost, kontrolirati – odgovaraju iz Prenoćišta.Denac je u pohode išao nakon što je pušten na slobodu. Da ga zatvor nije rehabilitirao, kao i da se radi o osobi koja je opasna za okolinu, za žene i djecu, potvrđuju upravo ova djela. No, u varaždinskoj policiji nemaju evidentirano da su žene iz sigurne kuće prijavile Denca.

– Policijski službenici primili su jednu prijavu zaposlenice Doma za žrtve obiteljskog nasilja o problemima s osobama smještenim u Skloništu za beskućnike dana 15. travnja. Napominjemo da u toj prijavi nije imenovana nijedna osoba – odgovorili su.

Osuđivani, slobodni i bez nadzora

Bez obzira na prijave, postavlja se pitanje: što se događa s ljudima koji su osuđivani za teška kaznena djela nakon izdržavanja kazne zatvora, a nisu rehabilitirani? Za nadzor osoba koje su odslužile punu kaznu zatvora, te one koje su uvjetno otpuštene, zadužena je Probacijska služba.

– Probacijska služba nadzire osuđene osobe kada takav nadzor odredi nadležno tijelo. To može biti sud, povjerenstvo za uvjetne otpuste ili sudac izvršenja te upravitelj kaznionice – odgovorili su iz Ministarstva pravosuđa.

Pojašnjavaju da probacijska služba nadzire osobe u okviru uvjetnog otpusta iz zatvora, kod kojih je određen nadzor, ali i osobe kojima je određena sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora.

Žene je pratio, gledao noću, a djelatnicama je prijetio putem Facebooka

– Kazneni zakon uveo je novu sigurnosnu mjeru – zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora. Riječ je o sigurnosnoj mjeri koja se provodi nakon odslužene kazne zatvora.

Ovu mjeru izriče sud u slučajevima u kojima je osoba osuđena za namjerno kazneno djelo i to na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina ili više ili je osuđena za neko od kaznenih djela i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta ili protiv spolnih sloboda na kaznu zatvora u trajanju od najmanje dvije godine – pojašnjavaju.

U Probacijskom uredu u Varaždinu trenutno je pod nadzorom 65 osoba koje su osuđene na rad za opće dobro na slobodi, 12 ih je na uvjetnoj slobodi uz zaštitni nadzor, a njih 53 su na uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora, izvijestili su iz Ministarstva.

Dakle, pod nadzorom trenutno nije niti jedna osoba nakon punog izvršenja zatvorske kazne. Neslužbeno doznajemo da nikome u Hrvatskoj nije izrečen takav zaštitni nadzor te da se u sudskoj praksi ne provodi. Pod nadzorom nije bio ni Josev Denac.

Osuđivan i slobodan. Je li on jedini kojeg nitko nije kontrolirao nakon odslužene kazne pa do sljedećeg brutalnog kaznenog djela?

Recidivisti: napadi po izlasku iz zatvora

Nakon što je u kolovozu odjeknula vijest o Josevu Dencu, osuđenom ubojici koji je priveden zbog sumnje da je silovao djevojčicu, početkom listopada varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo izvijestilo je o privođenju osuđenog silovatelja iz Međimurja koji je u Varaždin došao pipati žene.
Taj 26-godišnjak je od sprnja do rujna napao šest žena u Varaždinu i jednu u Međimurju.

Prvi napad počinio je prvi dan po izlasku iz zatvora nakon izdržane kazne za silovanje.

U listopadu je pak otvorena i istraga protiv mladića (27) koji je silovao svoju djevojku.

Podaci varaždinske policije pokazuju da su kaznena djela vezana uz silovanje u porastu. Prošle godine evidentirano je pet kaznenih djela silovanja, od čega su dva u pokušaju, dok je ove godine evidentirano osam takvih kaznenih djela, od čega jedno u pokušaju.

Problem u ovom slučaju su očito i recidivisti. Međimurcu koji je napadao žene u Varaždinu trebao je samo jedan dan slobode da se vrati na staro. Da bi se “izliječilo” takve, smatra stalna sudska vještakinja za psihologiju spec. kliničke psihologije dr.sc. Jadranka Zorić, potreban je intenzivni psihoterapijski tretman.

– Većinu osoba koja čine kaznena djela silovanja ili bludnih radnji, posebice ako se radi o recidivistima istovrsnih kaznenih djela, može se sagledati kroz neki od tipova poremećaja ličnosti. To podrazumijeva trajne odlike koje je moguće modificirati samo dugogodišnjim psihoterapijskim tretmanom. Ono što se se može u relativno kraćem vremenu učiniti na prevenciji recidiva, je uključiti ih u psihosocijalni tretman koji će biti usmjeren na prepoznavanje vlastitih impulzivnih poriva i kontrolu istih, uključujući pored seksualnih poriva i onih koji u svojoj biti predstavljaju mehanizam kontrole emocija, proje svega ljutnje – kaže Zorić.

Izvor:
Foto: Ilustracija / ARHIVA RT

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje