Provjerili smo koji su gradovi i općine povećali porez na kuće za odmor u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji
Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im...
U fokusu
U Centru za socijalnu skrb bez velikih gužvi, po potvrde i informacije došlo 50-ak građanajeva za otpis dugova prošao bez velikih gužvi, na Cent
POČELA PREDAJA ZAHTJEVA ZA OPROST DUGOVA
Od danas građani mogu predavati zahtjeve za otpis dugova ili odgodu ovrhe, a prvi na redu su najugroženije skupine stanovništva kojima su blokirani računi.
S obzirom da je u prvoj fazi riječ o korisnicima novčanih naknada sustava socijalne skrbi, već prvog dana djelatnici Centra za socijalnu skrb Varaždin imali su posla.
Građani po potvrde koje prilažu uz zahtjev
– Oko pedesetak građana bilo je u Centru kako bi podigli potrebne potvrde koje moraju priložiti uz zahtjev. Neki su došli pitati kako mogu provjeriti imaju li pravo na otpis dugova, no velikih gužvi nije bilo – doznali smo od Siniše Česija, ravnatelja Centra za socijalnu skrb Varaždin u kojem su se na vrijeme organizirali za ovu Vladinu mjeru.
Na poslovima izdavanja potvrda rade dvije socijalne radnice, te volonteri
– Na poslovima izdavanja potvrda rade dvije socijalne radnice, a uključili smo i volontere koji informiraju građane o svemu što ih zanima ili im pomažu kod ispunjavanja zahtjeva. U planu je i formiranje posebne službe, pa će se sadašnja ekipa pojačati s djelatnikom iz FINE, Porezne uprave te administratorom – najavio je Česi.
Ovog tjedna Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana kojima su blokirani računi trebao bi potpisati Grad Varaždin. Tako je barem najavio prošlu srijedu varaždinski gradonačelnik Goran Habuš koji je rekao da se gradska uprava može uključiti u ovu mjeru kroz otpis dugova za komunalnu naknadu.
Grad Varaždin i Parkovi za sporazum, ostali baš i ne?
No, hoće li dugovanja građanima koji ispunjavaju zahtjeve oprostiti i gradske tvrtke koje su u većinskom vlasništvu Grada Varaždina?
Čini se da su na to zasad spremni samo u Parkovima, u kojima su potvrdili priključenje sporazumu.
– Parkovi su spremni sudjelovati i priključiti se Sporazumu o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća ovršenim građanima i to za one koji zadovoljavaju kriterije koje je propisala Vlada. Kada i na koji način ćemo se priključiti ovisi o Gradu Varaždinu, odnosno o konačnom dogovoru svih uključenih strana i kriterijima koje je propisala Vlada – izvjestio nas je Marin Bašić, direktor Parkova.
Iz Termoplina smo dobili odgovor kako “već niz godina razvijaju socijalnu osjetljivost prema najugorženijim skupinama te individualan pristup prema svakom potrošaču” te će tako nastaviti i dalje, a iz Varkoma i Čistoće nismo primili odgovor na upit hoće li se priključiti sporazumu.
Dok direktori očito razmišljaju i kalkuliraju trebaju li se uključiti ili ne u sporazum bez obzira što je riječ o mjeri koja pomaže najugroženijim članovima društva, u Čakovcu nije bilo takvih dvojbi. Još prije tjedan dana Grad Čakovec je pristupio Sporazumu o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana zajedno s GKP Čakom, Međimurje plinom i Međimurskim vodama.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
U fokusu
Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica
Crna kronikaprije 28 minuta
Kod Turčina teretno vozilo ozlijedilo 18-godišnju pješakinju
Sportprije 1 sat
Varaždinski rukometaši do senzacije protiv Sesveta
Međimurjeprije 2 sata
Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola
Život i društvoprije 2 sata
Evo kako hitne službe reagiraju u slučaju pada trupaca na djelatnika pilane
Život i društvoprije 3 sata
Netko je u Vinici osvojio 80.000 eura, nakon što je uplatio samo 10.40 eura
Sponzoriraniprije 4 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
