Troškovi poljoprivredne proizvodnje rastu, a pogođena je i Hrvatska. Podaci Eurostata pokazuju da su troškovi za 50 % veći nego lani.
Stočarima je najteže, ne samo proizvođačima mlijeka nego i tovljačima. Uz visoke cijene repromaterijala, hrane, gnojiva i goriva proizvodnja postaje neisplativa. Jedan nacionalni mediji nedavno je pisao da je mliječnu farmu u Slavoniji zatvorio farmer čije su krave davale oko pola milijuna litara mlijeka godišnje.
Ali najteže je onima najmanjima.
Upravo s takvom pričom Regionalnom tjedniku javila se Dubravka Kujavec iz Donjeg Ladanja. Ona na svom OPG-u uzgaja 50-ak koza, a njihovo mlijeko prodaje Vindiji. Zbog velikog rasta cijena hrane i sušne godine njezina mala farma našla se u bezizlaznoj situaciji.
– Došlo je do toga da moram moliti za pomoć da mi koze ne ostanu gladne. Molim dobre ljude samo za hranu za svoje kozice, ako imaju čega viška da mi se jave. Ne mogu podnijeti misao da mi koze gladuju – tužno nam je rekla vlasnica.
Dodala je da je bilo kakvu pomoć molila od Općine Maruševec i Varaždinske županije, ali dosad to nije polučilo nikakav uspjeh.
– Prodajemo mlijeko. Ali sada tri mjeseca nećemo imati prihoda jer su koze bređe i onda nema mlijeka za prodaju. Radili smo tijekom godine i posadili kukuruz na nekoliko njiva, ali bila je sušna godina i nije naraslo dovoljno da prehranimo koze kroz cijelu zimu. Smjesa i ostalo čime hranimo životinje poskupjelo je dvostruko. Tužno je da jednostavno nemamo od čega kupiti hranu, a koze moraju jesti – rekla je Kujavec.
Dodala je da bi im bilo neophodno oko tri tone hrane da “prežive” zimu.
– Žalosti me da moram tražiti pomoć u hrani, ali situacija je prestrašna. Teško mi je gledati da nemam što dati životinji za jesti. Ne želim niti razmišljati o tome što će se dogoditi ako ne dođemo do neke hrane za koze – žalosno je završila naša sugovornica.
Ako možete pomoći molimo da se javite gospođi Dubravki na broj mobitela 091/620 58 41.
Svaka stota dijagnoza karcinoma na svijetu odnosi se na multipli mijelom, treći po redu najčešći oblik raka krvi.
Oko 1330 građana Hrvatske trenutačno se bori s ovom teškom i neizlječivom bolesti koja ima jedan od najdužih perioda od pojave prvih simptoma do dijagnosticiranja.
Praksa je pokazala da su ishodi liječenja i do 50 posto uspješniji ako se bolest dijagnosticira na vrijeme, na razini primarne zdravstvene zaštite.
Dosad se bolest uglavnom vezala za stariju populaciju, uz prosjek dijagnosticiranja sa 69 godina starosti, no u posljednje vrijeme otkriva se i kod sve većeg broja mlađih pacijenata; najmlađem oboljelom u Hrvatskoj bolest je dijagnosticirana sa svega 24 godine.
Naime, nespecifičnost simptoma, od kojih su najčešći umor, infekcije, anemija, bolovi u kostima i prijelomi kostiju, razlog je postavljanja dijagnoze u trenutku kada je bolest već napredovala.
Međunarodni dan multiplog mijeloma obilježava se svakog posljednjeg četvrtka u ožujku, ove godine s fokusom na individualne priče i kvalitetu života pacijenata.
– Rano otkrivanje bolesti i što veći broj dostupnih tretmana i terapija značajno utječu na uspješnost liječenja, ali i na kvalitetu života oboljelih, budući da ovaj težak i rijedak rak krvi ne bira ni dob ni spol. Iz razgovora s liječnicima i kolegama iz regije saznajemo kako Hrvatska prednjači u dijagnostici multiplog mijeloma; u odnosu na susjedne zemlje u zadnje tri godine bilježimo i do tri puta veći broj dijagnostičkih pretraga tipičnih za dijagnozu ove opake bolesti. Isto tako, ukupni broj oboljelih u Hrvatskoj gotovo se udvostručio u odnosu na prethodno desetljeće. Razlog nije u povećanju broja oboljelih, koliko u ranijoj dijagnostici, pravovremenom početku liječenja i većem izboru dostupnih terapija – ističe Mira Armour, direktorica udruge MijelomCRO, te naglašava da to puno govori o stručnosti i educiranosti naših liječnika.
Stručnjaci pak očekuju da će zbog manje učestalosti dijagnosticiranih karcinoma u pandemijskom razdoblju, rasti broj novo dijagnosticiranih bolesnika.
– U svakodnevnoj praksi vidljiva je veća pojavnost malignih bolesti, nažalost vrlo često u poodmaklom stadiju. Iako je multipli mijelom rijetka bolest i obiteljski liječnik se susretne s njome u prosjeku 1 do 2 puta u svom radnom vijeku, crne statistike zasigurno će se odraziti i na ove bolesnike. Zbog kvalitetnog tumačenja hematoloških nalaza, potrebna je bliska suradnja liječnika obiteljske medicine i hematologa, kao i jasan hodogram i prioritetni termini za bolesnike kod kojih sumnjamo na rak – izjavila je dr. Jadranka Karuza, specijalistica obiteljske medicine i članica Izvršnog odbora KoHOM-a, naglasivši problematiku manjka obiteljskih liječnika koja također utječe na dinamiku otkrivanja malignih bolesti.
Hematologinja na Klinici za internu medicinu KBC-a Zagreb i voditeljica Radne grupe za multipli mijelom Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (KroHem), prim. dr. Sandra Bašić Kinda ističe kako danas oboljeli od multiplog mijeloma duže žive i imaju bolju kvalitetu života.
– Iako je u Hrvatskoj dostupnost lijekova relativno zadovoljavajuća, postoje dvije važne terapije koje nam trenutačno nisu dostupne, a zbog prirode bolesti su neophodne. To su proširenje primjene monoklonskog protutijela u 1. liniju liječenja, te korištenja kombinacije monoklonskog protutijela i nove generacije inhibitora proteasoma kod bolesnika refraktornih na lenalidomid. Trenutno su obje opcije na razmatranju kod HZZO-a i nadam se da će nam uskoro biti dostupne. Ove terapije još bi dodatno unaprijedile ishode, a način liječenja izjednačio se sa svim drugim zemljama EU – zaključuje prim. dr. Bašić Kinda.
Prof. dr. sc. Toni Valković, dr. med, hematolog sa Zavod za hematologiju Klinike za internu medicinu, KBC Rijeka slaže se kako Hrvatska ne zaostaje po pitanju dostupnosti lijekova.
– Dostupnost liječenja autolognom transplantacijom krvotvornim matičnim stanicama je odlična. Sve to daje preduvjete za još bolju prognozu i svjetliju budućnost naših bolesnika, posebno ukoliko neke kombinacije lijekova postanu dostupne i hrvatskim bolesnicima odlukama našeg HZZO-a. Jako je uzbudljivo pratiti napredak različitih vidova imunoterapije koji se sada nalaze u uznapredovalim fazama kliničkih istraživanja ili su pred odobrenjem. Osobno mislim da će multipli mijelom za 10-15 godina postati izlječiva bolest za određene skupine bolesnika, a za ostale kronična bolest s kojom će se moći dugo i kvalitetno živjeti i raditi – dodaje prof. dr. sc. Valković, te podsjeća kako je Hrvatska konkurentna u liječenju multiplog mijeloma i zahvaljujući stalnim kontaktima i stručnim usavršavanjima naših hematologa te hematoloških medicinskih sestara i tehničara.
S ciljem širenja svijesti i ključnih informacija o multiplom mijelomu, u suradnji sa srednjoeuropskim udrugama pacijenata snimljen je dokumentarni film „Moj mijelom: spremni za iduće korake“ sa svjedočanstvima oboljelih, uključujući i mladu zagrebačku obitelj. Ivanu Pravici je u 43. godini dijagnosticiran mijelom, a obitelj je nakon prvotnog straha i šoka prihvatila novu situaciju i hrabro izgradila život s mijelomom. Njihovo iskustvo i hrabra borba s ovom teškom bolesti premijerno će se prikazati na Facebook stranici Mijelom CRO, u četvrtak, 30. ožujka, na Međunarodni dan multiplog mijeloma.
Osim što progovara o izazovima u liječenju i skrbi s kojima se oboljeli svakodnevno susreću, ovaj dokumentarac odaje počast svim pacijentima, njihovim obiteljima, udrugama i zdravstvenim radnicima, koji se iz dana u dan bore protiv ove opake bolesti, ne predaju i insistiraju na pozitivnom pristupu i pravu na kvalitetan i normalan život. Hrvatska premijera kompletnog filma očekuje se na jesen 2023.
Ljubavi naše uhate – tema je nove akcije Udomljavanje je fora.
Akcija je edukativnog karaktera. Naglasak se stavlja na odgovorno nabavljanje i držanje kućnih ljubimaca.
Akciju Udomljavanje je fora 1. travnja u Zagrebu organiziraju Grad Zagreb i Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u suradnji s Prijateljima životinja i Udrugom za pomoć zečevima i kunićima Zecovi.
– Tijekom proljeća, a posebno uoči Uskrsa, neki građani nepromišljeno nabavljaju kuniće. Kada uvide da se o njima ne mogu ili ne žele više brinuti, najčešće odmah nakon Uskrsa ili prije godišnjih odmora, izbacuju ih na cestu zbog čega ih dio stradava. Brigu o kunićima koji se pronađu, u Zagrebu najčešće preuzima Udruga Zecovi – ističu Prijatelji životinja.
Akcija Udomljavanje je fora građane podsjeća da nabavljanjem kunića, mačića ili šteneta preuzimaju dugoročnu obvezu. Ta će životinja s njima živjeti najvjerojatnije između deset i dvadeset godina. Pritom će im postati velika uhata ljubav.
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
