FOTOSaša Kovačević / Marina Šimek /

Iako je tek nedavno završen višemjesečni ciklus arheološkog istraživanja prapovijesnog tumula Gomile u Jalžabetu, rezultati su daleko nadmašili sva očekivanja istraživača, ističe arheolog dr. sc. Saša Kovačević, voditelj projekta Iron-Age-Danube.

Podsjećamo, na spomenutom lokalitetu je 2016. godine Institut za arheologiju počeo čistiti grobni humak nadajući se da će im se odobriti EU projekt koji je apliciran, a sada su već u njegovoj drugoj četvrtini.

– Institut za arheologiju je jedan od partnera na Iron-Age-Danube projektu, u kojem sudjeluje pet europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Institut za arheologiju u projektu sudjeluje s istraživanjima i prezentacijom Jalžabeta, dok je fokus Arheološkom muzeju u Zagrebu Požeška kotlina i lokalitet Kaptol. Ideja je bila revitalizirati monumentalne krajolike starijega željeznog doba, istražiti ih i prezentirati u smislu turističke ponude. To će se i dogoditi te smatram da je to iznimno važno za ovaj kraj jer se kontinentalni turizam sve više razvija. Uostalom, Varaždin je grad kulture i cijela ova regija je iznimno bogata arheološkim i drugim kulturnopovijesnim spomenicima – naglašava Kovačević i dodaje da su u Jalžabetu u tijeku pripreme za postavljanje informativnih ploča koje su začetak arheološko-turističke staze.

Ostali šokirani

Nažalost, upravo tijekom provedbe projekta, u rujnu 2017. godine otkrivena je pljačka o kojoj se puno pisalo i govorilo.

– Riječ je o najgorem iznenađenju koji arheolog može doživjeti u svom radu. Nama se to dogodilo, te je Institut za arheologiju odmah ponudio Ministarstvu kulture opciju da se odmah započne s istraživanjima na terenu. Na taj način je zaustavljena daljnja devastacija Gomile, koja je jedan od najznačajnijih arheoloških spomenika te vrste u Europi. U razdoblju od završetka arheološkoga kampa, u rujnu prošle godine, zatražili smo interventna sredstva, koja je u ime Ministarstva kulture odobrila ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Projekt su maksimalno podržali i državni tajnik Krešimir Partl te glavni konzervator za arheologiju Zoran Wiewegh. Terenska istraživanja smo pokrenuli u iznimno teškim uvjetima i prije nekoliko dana, nakon sedam mjeseci istraživanja, projekt je dobrim dijelom priveden kraju – pojasnio je Kovačević.

Nakon sedam mjeseci istraživanja arheolozi su premoreni, ali je projekt dobrim dijelom priveden kraju

Napomenuo je da iduće godine arheolozi moraju dovršiti istraživanja, prije svega pronaći odgovore na pitanja u vezi konstrukcije grobnice koja su ostala neodgovorena.

Opasan pothvat

– Iako smo premoreni od ogromnog posla, koji bismo u normalnoj situaciji odrađivali 10 godina (!), sa zadovoljstvom mogu reći da sam ponosan jer je istraživanje odrađeno metodološki korektno. Sve je dokumentirano i mogu reći da smo na pragu jedne od najvećih arheoloških senzacija zabilježenih u zadnjih nekoliko godina. S obzirom na to da je Gomila jedan od najvećih prapovijesnih grobnih humaka, visine 8 metara i promjera gotovo 70 metara, krenuli smo u istraživanje ne znajući u kojoj mjeri je lokalitet oštećen. Naime, svi tuneli koje su razbojnici ostavili iza sebe predstavljali su opasnost ponajprije za arheološku ekipu, a potom i za sve posjetitelje lokaliteta – ističe znanstvenik.

Nažalost, sve detalje još uvijek nam nije smio otkriti jer je kriminalistička istraga u tijeku. No, ono što arheolozi znaju je da su pljačkaši iskopali jedan ogroman centralni rov kojim su se spustili do podnožja humka na dubini od 8 metara. Iz njega su počeli kopati na više strana i pipali u mraku znajući što traže. Srećom, u svojoj nakani su tek djelomično uspjeli, pa sada arheolozi mogu sa sigurnošću reći da je u 6. stoljeću prije Krista (prije oko 2600 godina) u jednom Jalžabetu, malom pitoresknom podravskome mjestu, s potpuno drugačijom vizurom krajolika kakvog danas poznajemo, umrla iznimno istaknuta osoba cijele regije.

(Pre)bogati vođa

– S njom je istovremeno u grobnicu poslan veliki broj žrtvovanih ljudi i životinja te fenomenalnih koštanih, metalnih i keramičkih nalaza. U Jalžabetu je u dubokoj prapovijesti sukladno običajima spaljena ugledna osoba. Bilo je to razdoblje formiranja prvih primitivnih kraljevstava, kada istaknuti ratnici postaju veliki vođe. Nakon provedenog dokumentiranja i restauracije pronađenih nalaza – posebice metalnih predmeta – moguće je da će se potvrditi slutnje arheologa da je halštatski knez sahranjen u monumentalnoj grobnoj komori sa svim svojim dragocjenostima. One uključuju konje s bogatom brončanom i željeznom opremom te komade luksuznog namještaja ukrašenoga koštanim rezbarenim intarzijama. Govorimo i o brojnim ukrašenim ulomcima različitih predmeta, koje tek treba rekonstruirati… – rekao je Kovačević.

U tijeku je digitalna rekonstrukcija grobnice i naselja, koje će se još istraživati

Da je samo to pronađeno, uz najljepše ukrašene koštane predmete, njegov tim mogao bi se pohvaliti nalazima kakvih je vrlo malo u svijetu. Slični nalazi potječu izvan srednje Europe kojom se projekt bavi, ali Kovačević smatra da su ovi pronađeni u Jalžabetu neki od najljepših na području istočnog kruga halštatske kulture.

Arheološka rezerva

– Odlučili smo odmah na početku grobni humak ne istražiti u cijelosti te je cijeli sjeverni i najbolje sačuvani dio njegova plašta ostao nedirnut, čime je očuvana vizura Gomile. To nam je arheološka rezerva koju namjerno ne želimo istražiti do kraja, kako bi s razvojem tehnike i buduće generacije arheologa mogle nastaviti istraživanja. Za arheološko iskopavanje je prvi put u Hrvatskoj korištena metoda kakva se koristi u kamenolomima i stupnjevito smo se spustili do dna tumula – naglasio je Saša Kovačević.

Napomenuo je i da su arheolozi grobnu komoru s nalazima potpuno istražili nakon što su je pljačkaši oštetili kopanjem rova po sredini njezine konstrukcije. Ispostavilo se da je i ona senzacionalna.

Lomača je gorjela tjedan dana, arheolozi pronašli ogroman broj žrtvovanih ljudi i životinja te fenomenalne koštane, metalne i keramičke nalaze

– Riječ je o prostoriji površine 12 x 12 metara i visine oko 1,5 metara. Ona ne samo da je jedna od najvećih ikad pronađenih u Europi već je cijela bila pedantno popločena kalanim pločicama pješčenjaka. Konstrukcija zidova bila je izrađena od kamena i drva, a otkriće je jedinstveno i po tome što su nakon smrti jalžabetskoga kralja (ili princeze) ljudi posjekli cijelu šumu hrasta kako bi pripremili ogromnu lomaču! Gorjela je najmanje tjedan dana, nakon čega je probran sav nastao ugljen, kojim je zatrpana grobna komora. Znamo da je u pitanju hrast jer su nam to preliminarno potvrdili eksperti. To je još jedna stvar koju je pokojnik ponio sa sobom – rekao je naš sugovornik.

Štoviše, ukazao je da je nejasno zašto su u Jalžabetu pronađene tolike količine ugljena, jer ovo nalazište ni po tome nema pandana u svijetu.

Žrtvovanja uz lomaču

– Uz južni zid kompletno istražene grobne komore pronađen je debeo sloj probranih spaljenih kostiju. Bilo je tu deformirane bronce i keramike, te po tome znamo da je riječ o centralnom grobu u Gomili. Ljudi su, očigledno, s velikom razinom poštovanja pristupili sahrani svoga istaknutoga kralja ili kneza, probrali su njegove kosti i postavili ih na posebno mjesto. Iz suvremenih grčkih izvora znamo da su u takvim trenucima žene plakale, čupale kosu i greble lice te su žrtvovani ljudi i životinje. Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe te jelo meso krava i ovaca na licu mjesta. Sve to odigravalo se i u Jalžabetu – zaključio je Saša Kovačević.

Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe, jelo meso krave i ovce na licu mjesta… Sve to odigravalo se u pitoresknom Jalžabetu

Timu arheologa koji predvodi predstoje još složene analize za utvrđivanje spola, starosti i uzroka smrti jalžabetskoga kneza i ljudi koji su ga pratili u smrt.

POLICIJA NA TRAGU PLJAČKAŠIMA

Kovačević ističe da je iznimno zadovoljan što je u PU varaždinskoj oformljen tim koji se bavi spomenutim kulturocidom. Riječ je o mladim inspektorima koje zanima kulturna baština na čelu sa Sašom Vrtarićem.

– Tražili su od nas brojne informacije o arheologiji i pljačkaši imaju mnogo razloga za nervozu. Svi nalazi su obrađeni i policija je napravila nekoliko uviđaja na mjestu na kojem je počinjena bespovratna šteta i kulturocid. Sa svoje strane učinit ću sve što mogu da se ovakva silovanja arheološke i kulturne baštine ne nastave ni u kojem obliku – poručuje Kovačević.

Ilegalno detektiranje arheoloških nalaza postalo prava pošast u sjevernoj Hrvatskoj

Dodao je da pod tim podrazumijeva pošast koja je zahvatila cijelu sjevernu Hrvatsku, a odnosi se na ilegalno detektiranje metalnih nalaza.

Kamo s nalazima?

– I ovom prilikom pozivam ljude da prestanu to raditi te da građani prijave policiji sumnjivce zatečene u takvoj nelegalnoj djelatnosti. Smatram da bi nalazi iz tumula nakon restauracije trebali ostati u ovoj regiji, između ostaloga u Gradskome muzeju Varaždin. Radimo na projektu digitalne rekonstrukcije grobnice i naselja, koje je iznimno zanimljivo te cijeli arheološki krajolik u idućim godinama nastavljamo istraživati. Naime, zanimaju nas i stvari koje postoje oko Gomile, konstruktivni elementi poput kanala koji je okruživao grobnicu. Ona je definitivno jedan monumentalni arheološki spomenik i u Europi ih je malo koje su istražene te dokumentirane novim metodama. Bilo bi predivno da posjetitelji u Jalžabetu mogu proći arheološko turističkom stazom i fizički ući u grobni humak te vidjeti rekonstrukcije (kopije) nalaza i doživjeti priču o preminulom jalžabetskom knezu na licu mjesta – rekao je Kovačević.

O društvu koje je tu živjelo i halštatskom knezu ili princezi može se ispričati zanimljiva i detaljna priča, baš kao i o pronađenim predmetima, koji zbog vrijednosti zahtijevaju posebne uvjete skladištenja i prezentacije. To ne čudi jer su u Jalžabet stizali iz različitih krajeva Europe, pa je tu, između ostaloga, pronađen i jantar s dalekog Baltika.

Od grobnice do unikatnoga turističkog proizvoda

U tijeku je priprema znanstvenog rada koji će rezimirati rezultate istraživanja kako bi se što bolje pripremila prezentacija jalžabetskoga arheološkog spomenika u obliku u kakvom je pronađen.

– Moj prijedlog je da Ministarstvo kulture, Varaždinska županija i Općina Jalžabet udruže snage i zajednički prezentiraju jednu od najvrednijih, najzanimljivijih i najočuvanijih prapovijesnih grobnica Europe. Riječ je ujedno o unikatnom turističkom proizvodu koji se može nadovezati kao fokusna točka na arheološko-turističku stazu. To je bio i cilj projekta, odnosno prijedlog Instituta za arheologiju, da cijelu ovu regiju učinimo primamljivijom kulturnim turistima kako bi se punktovi poput Jalžabeta, Varaždinskih Toplica ili špilje Vindije uključili u jednu arheološko-turističku stazu. Nešto slično postoji u predgrađu Budimpešte, jedan humak s grobnicom u koju možete ući i razgledati cijeli humak – napomenuo je Saša Kovačević.

Komentari

Komentara