Povežite se s nama

Kultura

Arheološka senzacija u Jalžabetu: pronađeno kneževo blago jedinstveno u Europi i svijetu!

Objavljeno:

- dana

Iako je tek nedavno završen višemjesečni ciklus arheološkog istraživanja prapovijesnog tumula Gomile u Jalžabetu, rezultati su daleko nadmašili sva očekivanja istraživača, ističe arheolog dr. sc. Saša Kovačević, voditelj projekta Iron-Age-Danube.

Podsjećamo, na spomenutom lokalitetu je 2016. godine Institut za arheologiju počeo čistiti grobni humak nadajući se da će im se odobriti EU projekt koji je apliciran, a sada su već u njegovoj drugoj četvrtini.

– Institut za arheologiju je jedan od partnera na Iron-Age-Danube projektu, u kojem sudjeluje pet europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Institut za arheologiju u projektu sudjeluje s istraživanjima i prezentacijom Jalžabeta, dok je fokus Arheološkom muzeju u Zagrebu Požeška kotlina i lokalitet Kaptol. Ideja je bila revitalizirati monumentalne krajolike starijega željeznog doba, istražiti ih i prezentirati u smislu turističke ponude. To će se i dogoditi te smatram da je to iznimno važno za ovaj kraj jer se kontinentalni turizam sve više razvija. Uostalom, Varaždin je grad kulture i cijela ova regija je iznimno bogata arheološkim i drugim kulturnopovijesnim spomenicima – naglašava Kovačević i dodaje da su u Jalžabetu u tijeku pripreme za postavljanje informativnih ploča koje su začetak arheološko-turističke staze.

Ostali šokirani

Nažalost, upravo tijekom provedbe projekta, u rujnu 2017. godine otkrivena je pljačka o kojoj se puno pisalo i govorilo.

– Riječ je o najgorem iznenađenju koji arheolog može doživjeti u svom radu. Nama se to dogodilo, te je Institut za arheologiju odmah ponudio Ministarstvu kulture opciju da se odmah započne s istraživanjima na terenu. Na taj način je zaustavljena daljnja devastacija Gomile, koja je jedan od najznačajnijih arheoloških spomenika te vrste u Europi. U razdoblju od završetka arheološkoga kampa, u rujnu prošle godine, zatražili smo interventna sredstva, koja je u ime Ministarstva kulture odobrila ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Projekt su maksimalno podržali i državni tajnik Krešimir Partl te glavni konzervator za arheologiju Zoran Wiewegh. Terenska istraživanja smo pokrenuli u iznimno teškim uvjetima i prije nekoliko dana, nakon sedam mjeseci istraživanja, projekt je dobrim dijelom priveden kraju – pojasnio je Kovačević.

Nakon sedam mjeseci istraživanja arheolozi su premoreni, ali je projekt dobrim dijelom priveden kraju

Napomenuo je da iduće godine arheolozi moraju dovršiti istraživanja, prije svega pronaći odgovore na pitanja u vezi konstrukcije grobnice koja su ostala neodgovorena.

Opasan pothvat

– Iako smo premoreni od ogromnog posla, koji bismo u normalnoj situaciji odrađivali 10 godina (!), sa zadovoljstvom mogu reći da sam ponosan jer je istraživanje odrađeno metodološki korektno. Sve je dokumentirano i mogu reći da smo na pragu jedne od najvećih arheoloških senzacija zabilježenih u zadnjih nekoliko godina. S obzirom na to da je Gomila jedan od najvećih prapovijesnih grobnih humaka, visine 8 metara i promjera gotovo 70 metara, krenuli smo u istraživanje ne znajući u kojoj mjeri je lokalitet oštećen. Naime, svi tuneli koje su razbojnici ostavili iza sebe predstavljali su opasnost ponajprije za arheološku ekipu, a potom i za sve posjetitelje lokaliteta – ističe znanstvenik.

Nažalost, sve detalje još uvijek nam nije smio otkriti jer je kriminalistička istraga u tijeku. No, ono što arheolozi znaju je da su pljačkaši iskopali jedan ogroman centralni rov kojim su se spustili do podnožja humka na dubini od 8 metara. Iz njega su počeli kopati na više strana i pipali u mraku znajući što traže. Srećom, u svojoj nakani su tek djelomično uspjeli, pa sada arheolozi mogu sa sigurnošću reći da je u 6. stoljeću prije Krista (prije oko 2600 godina) u jednom Jalžabetu, malom pitoresknom podravskome mjestu, s potpuno drugačijom vizurom krajolika kakvog danas poznajemo, umrla iznimno istaknuta osoba cijele regije.

(Pre)bogati vođa

– S njom je istovremeno u grobnicu poslan veliki broj žrtvovanih ljudi i životinja te fenomenalnih koštanih, metalnih i keramičkih nalaza. U Jalžabetu je u dubokoj prapovijesti sukladno običajima spaljena ugledna osoba. Bilo je to razdoblje formiranja prvih primitivnih kraljevstava, kada istaknuti ratnici postaju veliki vođe. Nakon provedenog dokumentiranja i restauracije pronađenih nalaza – posebice metalnih predmeta – moguće je da će se potvrditi slutnje arheologa da je halštatski knez sahranjen u monumentalnoj grobnoj komori sa svim svojim dragocjenostima. One uključuju konje s bogatom brončanom i željeznom opremom te komade luksuznog namještaja ukrašenoga koštanim rezbarenim intarzijama. Govorimo i o brojnim ukrašenim ulomcima različitih predmeta, koje tek treba rekonstruirati… – rekao je Kovačević.

U tijeku je digitalna rekonstrukcija grobnice i naselja, koje će se još istraživati

Da je samo to pronađeno, uz najljepše ukrašene koštane predmete, njegov tim mogao bi se pohvaliti nalazima kakvih je vrlo malo u svijetu. Slični nalazi potječu izvan srednje Europe kojom se projekt bavi, ali Kovačević smatra da su ovi pronađeni u Jalžabetu neki od najljepših na području istočnog kruga halštatske kulture.

Arheološka rezerva

– Odlučili smo odmah na početku grobni humak ne istražiti u cijelosti te je cijeli sjeverni i najbolje sačuvani dio njegova plašta ostao nedirnut, čime je očuvana vizura Gomile. To nam je arheološka rezerva koju namjerno ne želimo istražiti do kraja, kako bi s razvojem tehnike i buduće generacije arheologa mogle nastaviti istraživanja. Za arheološko iskopavanje je prvi put u Hrvatskoj korištena metoda kakva se koristi u kamenolomima i stupnjevito smo se spustili do dna tumula – naglasio je Saša Kovačević.

Napomenuo je i da su arheolozi grobnu komoru s nalazima potpuno istražili nakon što su je pljačkaši oštetili kopanjem rova po sredini njezine konstrukcije. Ispostavilo se da je i ona senzacionalna.

Lomača je gorjela tjedan dana, arheolozi pronašli ogroman broj žrtvovanih ljudi i životinja te fenomenalne koštane, metalne i keramičke nalaze

– Riječ je o prostoriji površine 12 x 12 metara i visine oko 1,5 metara. Ona ne samo da je jedna od najvećih ikad pronađenih u Europi već je cijela bila pedantno popločena kalanim pločicama pješčenjaka. Konstrukcija zidova bila je izrađena od kamena i drva, a otkriće je jedinstveno i po tome što su nakon smrti jalžabetskoga kralja (ili princeze) ljudi posjekli cijelu šumu hrasta kako bi pripremili ogromnu lomaču! Gorjela je najmanje tjedan dana, nakon čega je probran sav nastao ugljen, kojim je zatrpana grobna komora. Znamo da je u pitanju hrast jer su nam to preliminarno potvrdili eksperti. To je još jedna stvar koju je pokojnik ponio sa sobom – rekao je naš sugovornik.

Štoviše, ukazao je da je nejasno zašto su u Jalžabetu pronađene tolike količine ugljena, jer ovo nalazište ni po tome nema pandana u svijetu.

Žrtvovanja uz lomaču

– Uz južni zid kompletno istražene grobne komore pronađen je debeo sloj probranih spaljenih kostiju. Bilo je tu deformirane bronce i keramike, te po tome znamo da je riječ o centralnom grobu u Gomili. Ljudi su, očigledno, s velikom razinom poštovanja pristupili sahrani svoga istaknutoga kralja ili kneza, probrali su njegove kosti i postavili ih na posebno mjesto. Iz suvremenih grčkih izvora znamo da su u takvim trenucima žene plakale, čupale kosu i greble lice te su žrtvovani ljudi i životinje. Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe te jelo meso krava i ovaca na licu mjesta. Sve to odigravalo se i u Jalžabetu – zaključio je Saša Kovačević.

Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe, jelo meso krave i ovce na licu mjesta… Sve to odigravalo se u pitoresknom Jalžabetu

Timu arheologa koji predvodi predstoje još složene analize za utvrđivanje spola, starosti i uzroka smrti jalžabetskoga kneza i ljudi koji su ga pratili u smrt.

POLICIJA NA TRAGU PLJAČKAŠIMA

Kovačević ističe da je iznimno zadovoljan što je u PU varaždinskoj oformljen tim koji se bavi spomenutim kulturocidom. Riječ je o mladim inspektorima koje zanima kulturna baština na čelu sa Sašom Vrtarićem.

– Tražili su od nas brojne informacije o arheologiji i pljačkaši imaju mnogo razloga za nervozu. Svi nalazi su obrađeni i policija je napravila nekoliko uviđaja na mjestu na kojem je počinjena bespovratna šteta i kulturocid. Sa svoje strane učinit ću sve što mogu da se ovakva silovanja arheološke i kulturne baštine ne nastave ni u kojem obliku – poručuje Kovačević.

Ilegalno detektiranje arheoloških nalaza postalo prava pošast u sjevernoj Hrvatskoj

Dodao je da pod tim podrazumijeva pošast koja je zahvatila cijelu sjevernu Hrvatsku, a odnosi se na ilegalno detektiranje metalnih nalaza.

Kamo s nalazima?

– I ovom prilikom pozivam ljude da prestanu to raditi te da građani prijave policiji sumnjivce zatečene u takvoj nelegalnoj djelatnosti. Smatram da bi nalazi iz tumula nakon restauracije trebali ostati u ovoj regiji, između ostaloga u Gradskome muzeju Varaždin. Radimo na projektu digitalne rekonstrukcije grobnice i naselja, koje je iznimno zanimljivo te cijeli arheološki krajolik u idućim godinama nastavljamo istraživati. Naime, zanimaju nas i stvari koje postoje oko Gomile, konstruktivni elementi poput kanala koji je okruživao grobnicu. Ona je definitivno jedan monumentalni arheološki spomenik i u Europi ih je malo koje su istražene te dokumentirane novim metodama. Bilo bi predivno da posjetitelji u Jalžabetu mogu proći arheološko turističkom stazom i fizički ući u grobni humak te vidjeti rekonstrukcije (kopije) nalaza i doživjeti priču o preminulom jalžabetskom knezu na licu mjesta – rekao je Kovačević.

O društvu koje je tu živjelo i halštatskom knezu ili princezi može se ispričati zanimljiva i detaljna priča, baš kao i o pronađenim predmetima, koji zbog vrijednosti zahtijevaju posebne uvjete skladištenja i prezentacije. To ne čudi jer su u Jalžabet stizali iz različitih krajeva Europe, pa je tu, između ostaloga, pronađen i jantar s dalekog Baltika.

Od grobnice do unikatnoga turističkog proizvoda

U tijeku je priprema znanstvenog rada koji će rezimirati rezultate istraživanja kako bi se što bolje pripremila prezentacija jalžabetskoga arheološkog spomenika u obliku u kakvom je pronađen.

– Moj prijedlog je da Ministarstvo kulture, Varaždinska županija i Općina Jalžabet udruže snage i zajednički prezentiraju jednu od najvrednijih, najzanimljivijih i najočuvanijih prapovijesnih grobnica Europe. Riječ je ujedno o unikatnom turističkom proizvodu koji se može nadovezati kao fokusna točka na arheološko-turističku stazu. To je bio i cilj projekta, odnosno prijedlog Instituta za arheologiju, da cijelu ovu regiju učinimo primamljivijom kulturnim turistima kako bi se punktovi poput Jalžabeta, Varaždinskih Toplica ili špilje Vindije uključili u jednu arheološko-turističku stazu. Nešto slično postoji u predgrađu Budimpešte, jedan humak s grobnicom u koju možete ući i razgledati cijeli humak – napomenuo je Saša Kovačević.

Kultura

Udruga “Gardruža” ove godine napunila dva desetljeća: “Se čega se primemo, oddelamo kak spada!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga “Gardruža” Gardinovec osnovana je zadnjeg dana ožujka 2001. godine.

Dvadeseti rođendan, u duhu odgovornosti, nisu posebno obilježavali, već su “proslavili” u klasičnome međimurskom stilu: radno, s tim da su sredstva predviđena za obilježavanje uložili u uljepšavanje lokalnog parka.

– Tako smo financirali izradu mosta i bunara u parkiću. Zato ćemo sljedeću sjednicu Skupštine nastojati organizirati u ponešto svečanijem tonu – objašnjava predsjednica Udruge Marija Prekupec.

Promocija i zaštita

Udruga djeluje na području kulture, sporta, zaštite zdravlja, kao i zaštite okoliša i prirode s ciljevima organiziranja aktivnog provođenja slobodnog vremena građana i postizanja bolje kvalitete života, unapređivanja zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba.

– Puno naših projekata povezano je sa školom i vrtićem, tako da smo ove godine u tom smislu bili ograničeni. Uvijek nastojimo osmisliti neke aktivnosti i uz događanja kao što su Božić, Uskrs, advent, maškare i slično, a u naših dvadeset godina zaista smo sudjelovali u obilježavanju i proslavi mnogobrojnih manifestacija.

Općina Belica, kojoj Gardinovec pripada, bila je, primjerice, domaćin na Noći muzeja u Muzeju Međimurja 2014. godine. Članovi i članice “Gardruže” tada su počastili posjetitelje starinskim kolačima, a prezentirali su i pletenje cekara te izradu svatovske jabuke od papira. U takva se događanja nastojimo uključiti, s obzirom na činjenicu da smo i čuvari narodne baštine. Na Noći muzeja zamijetio nas je gospodin Bagarin, skupljač narodnih običaja, i pozvao nas na sudjelovanje na 48. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Rado smo se odazvali! – dodaje Marija.

Svojim zalaganjem vrijedni Gardinovčani i Gardinovčanke zaradili su i hrpu nagrada. Tako su dobili službena priznanja “Zeleni cvijet s brončanim znakom” Turističke zajednice Međimurske županije u okviru edukativne akcije “Volim Hrvatsku” za uređenost parka čak tri godine zaredom: od 2008. do 2010.! Od ove godine park krasi i velika kopija grba Općine od buksusa, odnosno pušpana: nadaju se da će stimulirajuće djelovati i na zaštitu okoliša. Na svečanom otvorenju sportske dvorane i sjednici OV-a 2012. za zalaganje Udruge na lokalnoj razini i uspješan rad uručena im je Zlatna plaketa – Grb Općine Belica, dok su tri godine kasnije od općine dobili i zahvalnicu, a 2016. i pohvalnicu.

– Na Danima kruha i zahvalnosti za plodove zemlje na Belici i u Gardinovcu uključujemo se s kolačima, proizvodima lokalnih OPG-ova, uz ples i pjesmu u pratnji tamburaša, u narodnim nošnjama koje nastojimo prezentirati svugdje gdje je prikladno. Jedan od projekata na koji smo najponosniji je “staro pralo”, to jest prikazivanje pranja rublja na način na koji su to radili naši stari. O uspjehu projekta najbolje su posvjedočili izrazi lica svih koji su vidjeli prikaz i s nostalgijom se prisjetili kako je to nekad izgledalo, a prikazale smo sve detalje – od kuhanja sapuna do upotrebe korita i nošenja autentičnih nošnji – uglas su nam ispripovijedale članice “Gardruže”. U rujnu 2018. običaj gardinovskoga potočnog prala dobio je i spomen ploču.

Niz nagrada

Od Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Udruzi je dodijeljen niz zahvalnica, priznanja i medalja. Izdvajamo tako Godišnju medalju za razvoj sportske rekreacije, koju je 2009. dobila predsjednica Udruge Marija Prekupec. Njoj je Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve” dodijelio i godišnju nagradu za razvoj sportske rekreacije “Mirko Relac” za 2015. godinu. Udruga je pak dobitnica više zahvalnica i priznanja za obilježavanje Svjetskog dana sporta i Svjetskog dana pješačenja na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i Priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju natjecanja na lokalnoj razini.

Članice i članovi na ovogodišnjim “Bakinim kolačima” u Čakovcu

– Na manifestaciji “Bakini kolači”, koju organizira Udruga “Međimurska gruda”, sudjelujemo od 2017. godine, kada smo u Prelogu predstavili repliku eko-etno kuće i veliku svatovsku jabuku. Godinu kasnije u Svetome Martinu na Muri istom prigodom prezentirali smo kolače od maka i tikve, 2019. na Belici smo dobili Lentu za izvorno međimursko, a na posljednjem izdanju koje se zadnjeg vikenda u rujnu ove godine održalo u atriju Staroga grada u Čakovcu promovirali smo se pletenom ogradom od lijeske i bogatim štandom s kolačima i drugim jesenskim plodovima – nabrajaju članice Udruge.

Kruna njihova rada pristigla je neposredno prije Dana međimurske županije 2019., kad je “Gardruži” dodijeljena Povelja Međimurske županije u znak priznanja za nesebičan društveni rad i doprinos kulturnom amaterizmu, unapređenje zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba, te očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Vidljivo je, dakle, da su članice i članovi aktivni u mnogobrojnim aktivnostima koje vjerojatno ne bismo mogli pobrojiti ni na nekoliko stranica novina.

Stalno su u potrazi za novim snagama koje bi im se htjele priključiti i pomoći im da na najljepši mogući način predstavljaju svoje mjesto, općinu i međimurski zavičaj. “Držimo im fige” da u tome budu uspješni i nastave s odličnim radom, a Udruzi želimo još mnogo puta po dvadeset godina!

Neumoran rad

Osim navedenih aktivnosti, članice i članovi “Gardruže” sudjelovali su, sudjeluju i planiraju sudjelovanje u: procesijama povodom Tijelova, organizaciji druženja za mještane nakon mise polnoćke, sportskim općinskim susretima, Danu srca, informatičkim radionicama, Festivalu žena, Obiteljskom festivalu, izgradnji odbojkaškog igrališta u Gardinovcu, hodočašćima na Mariju Bistricu na biciklima, BIMEP-u, aerobiku, izradi ručnih radova povodom blagdana i drugih događanja, humanitarnim akcijama (Dan narcisa), božićnim sajmovima, nordijskom hodanju…

Pomogli su u radovima na obnovi i uređenju vrtića i okoliša kad je to bilo potrebno, organizirali odbojkaške turnire, seoske igre “med vulicami”, promotivne događaje, obilježavali “Move week” (Tjedan kretanja), Dane Međimurske županije i Dan sv. Blaža (zaštitnika oboljelih od bolesti grla) biciklirali do Vukovara, izrađivali velike adventske vijence, bili dijelom projekta “Ftrgni od zaborava” u suradnji s učenicima PŠ Gardinovec, radili na promociji djela i lika pučkog književnika Stjepana Jankovića-Štefa…

Nastavite čitati

Kultura

Ženska vokalna skupina “Pučpuljike” obranila zlato na “Zlatnoj lipi Tuhlja”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 16. listopada, u hotelu Well u Tuhlju odvijala se prava rapsodija lijepih glazbenih nota.

Već tradicionalno, održana je 12. Zlatna lipa Tuhlja, međunarodno natjecanje pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava. Unatoč ovim pandemijskim vremenima, susret je na radost svih sudionika održan uživo, te su tako sudionici nakon dužeg vremena mogli uživati u onome što vole i u čemu su odlični: pjevanju divnih melodija koje su dolazile iz raznih krajeva.

Na ovom natjecanju međunarodnog karaktera sudjelovalo je četrnaest iznimno kvalitetnih pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava iz Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Kosova te Bosne i Hercegovine.

Upornost i ljubav

U teškoj konkurenciji našle su se i članice Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”. Sad već svima nadaleko poznate “Pučpuljike” svojim su nastupom obranile zlato osvojeno na prošlogodišnjoj 11. Zlatnoj lipi Tuhlja te se tako i na ovogodišnjem natjecanju okitile zlatom pod dirigentskom palicom Andree Ščapec. Koliko su “Pučpuljike” izvrsne u onome što rade te s koliko ljubavi i predanosti pjevaju, dokazale su i ulaskom u natpjevavanje za Grand Prix.

Najboljim zborovima proglašeni su ŽVS “Pučpuljike” Čakovec, Zbor “Siperantum” Peć (Kosovo), Zbor “Ivan pl. Zajc” (Zagreb) i Dekliški pevski zbor gimnazije Kranj (Slovenija), koji je i osvojio Grand Prix.

Zlatne pjevačice još jednom su dokazale što mogu i kako se slogom, snažnom željom, predanim radom, upornošću i velikom ljubavlju prema glazbi mogu svladati sve prepreke i zasjati. Sudjelovanje na ovom natjecanju bilo je sufinancirano sredstvima Grada Čakovca, kojem ovim putem zahvaljuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje