O profesoru Janku Slogaru koji je kao glazbeni pedagog radio na čakovečkoj Preparandiji već smo pisali, spomenuvši da je tijekom svoga pedagoškog djelovanja dotaknuo živote brojnih učenika/studenata te u mnogima razbuktao iskru maštovitosti te ih potaknuo na daljnje usavršavanje u kreativnome radu. Jedan od njih bio je i Mirko Kolarić.

Mirko Kolarić, sin Marije i Matije, čakovečkoga čizmara, rođen je 1. studenoga 1910. godine. Kao i mnogi drugi sinovi čakovečkih obrtnika, i Kolarić je najprije prošao građansku školu, da bi 1931. završio i učiteljsku. Profesor Slogar mu je, zapazivši njegovo nesvakidašnje zanimanje za glazbu i glazbeno znanje, nerijetko dopustio svirati na orguljama u crkvi. Kolarić je 1936. diplomirao na Nastavničkom odjelu Državne muzičke akademije u Zagrebu.

Kolarić je studirao kompoziciju kod Krste Odaka te instrumentaciju kod Zlatka Grgoševića

Tijekom studija uzdržavao se podučavanjem te vođenjem zborova. Bio je dirigent Obrtničkoga zbora Nada i Radničkoga zbora Sloboda, surađivao je sa zagrebačkom radio-postajom, Hrvatskim pjevačkim savezom, Pjevačkom udrugom Sklad, Pjevačkom župom “Matija Gubec” i katedralnim Ćirilometodskim korom, u kojem je bio najprije korepetitor, a potom i glavni dirigent. S Korom je u svibnju 1937. gostovao u Švicarskoj i Francuskoj, a turneju završio u Italiji nastupom pred samim papom Pijem XI. pred kojim su bile izvedene i dvije Kolarićeve skladbe. Opća ocjena javnosti bila je da taj mladi čovjek „može stati uz rame bilo kojega dirigenta svjetskoga glasa“.

Nadahnuće iz naroda

Nakon što je 1936. godine diplomirao, radio je i na nekoliko škola, ali mu je primarna preokupacija bila skladanje. Stoga je 1941. godine započeo i formalni studij kompozicije kod Krste Odaka i instrumentacije kod Zlatka Grgoševića. Usporedno s tim, bio je i profesor pjevanja u muškoj učiteljskoj školi, glavni urednik na radiopostaji i kapelnik Domobranske limene glazbe u Zagrebu.

U skicama je ostavio nedovršenu operu “Krapinski sudec” na libreto T. Prpića

Nakon zarobljivanja kraj Bleiburga u svibnju 1945. ubijen je u okolici Varaždina. Skladao je sedamdesetak vokalnih skladbi, najviše za mješovite i muške zborove, za dječje sastave od jednoga do tri glasa (dijelom obrade narodnih napjeva) te solo popijevke. U rukopisu su sačuvane instrumentalne skladbe – orguljski preludiji, fuge, “Rondo za glasovir”… U skicama je ostavio nedovršenu operu “Krapinski sudec” na libreto T. Prpića.

Stilski je izraziti pripadnik hrvatskoga novonacionalnoga smjera, kojemu je međimurska narodna glazba ishodište za stvaranje vlastitoga izraza.

Komentari

Komentara

loading...