Povežite se s nama

U fokusu

Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec:“Uvijek smo išli naprijed, i kada je bilo najteže“

Objavljeno:

- dana

U Općini Mali Bukovec bogatim se programom obilježava Dan Općine, 25. obljetnica rada Općine Mali Bukovec u neovisnoj Republici Hrvatskoj i 130. godina rada u sastavu Varaždinske županije.

U petak, na blagdan svetog Florijana, održana je svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj je predsjednik Općinskog vijeća Zlatko Golec podsjetio na povijest i godinu 1888. kada je odobren osnutak nove „upravne obćine Bukovec Mali“ u ludbreškom kotaru, čime je općina po prvi puta ušla u sastav Varaždinske županije i u njoj ostala do danas, te 1993. kada je ponovo uspostavljena općinska uprava u Malom Bukovcu.

– Općina Mali Bukovec je u ovih 25 godina uvijek poslovala pozitivno, s relativno malim proračunom, ali ipak konstantno povećavajući proračun. Novi zakon o regionalnom razvoju, korištenje EU fondova, omogućava nam investiranje u projekte što zadnjih godina obilato koristimo i na taj način podižemo standard naše općine s naglaskom sve više ulaganja u mlade – rekao je Golec.

Načelnik Općine Darko Marković u svom je govoru naglasio da se u Malom Bukovcu uvijek išlo naprijed, i kada je bilo najteže, te da današnje općinsko vodstvo nastavlja u istom smjeru, motivirano.

– Zato smo u posljednjih nekoliko godina pokrenuli desetak velikih projekata od IPARD-a, uređenja nerazvrstanih cesta, izgradnje rotora, ambulante i društvenih domova do Aglomeracije, i nije naodmet reći da svaki od njih premašuje naš ukupni godišnji proračun, neki i višestruko – naglasio je načelnik te se posebno osvrnuo na tri projekta s kojima će se početi ove godine.

– To su rekonstrukcija nerazvrstane ceste između Novog Sela Podravskog i Svetog Petra, vrijednosti 4,2 milijuna kuna, zatim rekonstrukcija i uređenje centra naselja Mali Bukovec, 3 milijuna kuna, te rekonstrukcija Društvenog doma Sveti Petar, 3,3 milijuna kuna – dakle ukupna svota ovogodišnjih investicija je 10,5 milijuna kuna. Od toga iznosa naša će Općina morati izdvojiti oko 500.000 kuna, ovisno o rezultatima javne nabave, a sve ostalo su sredstva EU fondova ili nacionalnih programa – dodao je Marković koji je kao najvažnije označio cestovnu povezanost i društvenu infrastrukturu za vrlo aktivne civilne udruge, a sve kako bi se omogućio bolji život mještanima, posebno mladima.

– Svrha svih projekata vrlo je jednostavna: mladim obiteljima stvoriti uvjete da ostanu čuvari područja naše Općine – zaključio je načelnik Marković.

Uz načelnike susjednih općina, na svečanost u Malom Bukovcu došli su i saborska zastupnica Božica Makar te varaždinski župan Radimir Čačić i njegov zamjenik Tomislav Paljak koji je istaknuo da općinska uprava koju vodi načelnik Marković uspijeva mali proračun koristiti kao „okidač“ za projekte koji ga višestruko nadmašuju što znači da rezultati neće izostati. Saborska zastupnica Makar naglasila je brigu općinskog vodstva za mlade obitelji kroz stambeno zbrinjavanje.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća podijeljena su plakete Općine Mali Bukovec, a dobitnici su Dragutin Povijač za vatrogastvo, Andrija Martinković za humanitarno djelovanje, Stanislav Međimorec za kulturno, društveno i političko djelovanje, Lovačko društvo „Prepelica“, Učenička zadruga „Matapurač“ Osnovne škole Veliki Bukovec, Karlo Strbad za rezultate u sportskom ribolovu te Zlatko Golec za kulturno, društveno i političko djelovanje.

Osim što ih je podijelila, Općina Mali Bukovec je i dobila nagradu – Povelju „Blago i Robert Zadro“ za doprinos u očuvanju uspomene na Domovinski rat i dobrobiti braniteljske zajednice.

Nakon zabavnog, koncertnog programa s nastupom tamburaškog sastava Begini te Kiće Slabinca, kao i natjecateljskog programa karatista i kuhara proteklog vikenda, zatim nogometne utakmice u utorak i središnje svečanosti sa svetom misom i svečanom sjednicom Općinskoga vijeća, obilježavanje Dana Općine Mali Bukovec završava prvom likovnom kolonijom kod lovačkoga doma u šumi Križančija u subotu te svetom misom s procesijom do pila svetoga Florijana te domjenkom za sve vatrogasce i goste u Malom Bukovcu u nedjelju.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje