Povežite se s nama

U fokusu

Davor Patafta: Netko se trebao pobuniti još 2005., kad je počelo baliranje komunalnog otpada u Brezju

Objavljeno:

- dana

Grad Varaždin više si ne može i ne smije dozvoliti nepromišljeno i ishitreno rješavanje problema uklanjanja više od 100.000 tona baliranog otpada.

Smatra to potpredsjednik Gradskog vijeća, Davor Patafta, kojeg smo između ostaloga pitali zašto pojedini vijećnici sumnjaju u rezultate analiza otpada, a na osnovu kojih je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dalo suglasnost na izmijenjeni Plan sanacije Brezja.

Sugovornik nam je potvrdio da oko rješavanja gorućeg varaždinskog problema postoji niz prijepora, a što, kaže, ne čudi jer ukoliko se sanacija varaždinskih “piramida smrada” ne provede zakonski, netko će morati snositi političku i svaku drugu odgovornost.

Što mislite o koracima koje Grad poduzima u vezi baliranog otpada?
Grad mora poduzeti sve što je u njegovoj moći da se taj otpad hitno ukloni iz Brezja, pa da u toj poslovnoj zoni napokon, kao što je i predviđeno, zaživi gospodarstvo, izgrade se tvornice i zaposle ljudi. Da je to sramota na ulazu u grad, već smo milijun puta rekli.
Međutim, hitnost nije razlog da se smije raditi neprofesionalno i površno, dakle za greške u koracima koje radi Grad. Iznova se, nažalost, kreće u rješavanje velike stvari a da prije nisu prvo provjereni temelji.

Čudne analize

Koje su to konkretno greške?
Nekoliko je jako važnih, ali najvažnija je ova s moguće pogrešnim analizama otpada. Ne možete imati 5000 kamiona otpada i na čudan način odrađene analize, u suprotnosti od propisa i procedura za takav posao. Varkom i Grad ne mogu na osnovu takvih analiza otpada donositi ovako velike odluke. Jer, utvrdi li se da su analize otpada bile neistinite, ispada da su ljudi u Varkomu, Gradu i Ministarstvu analizirali stanje i donosili konačne odluke na bazi podmetnutih, neistinitih polaznih analiza i podataka. Različite analize otpada mogu dovesti do desetaka milijuna kuna razlike u konačnoj cijeni zbrinjavanja bala.

Zašto su analize otpada zapravo toliko važne?
Tvrdi se da je organska komponenta u balama odradila svoje i da s protekom od 5 do 10 godina možda više nema proizvodnje metana i drugih plinova, pa posljedično ni daljnjeg ugrožavanja vodozaštitnog područja u Brezju. Ako je to zaista tako, cijena odlaganja može biti manja za 200 do 400 kuna po toni. Radi se o između 20 i 40 milijuna kuna razlike u cijeni.

Kako bi to izgledalo da Grad zbog površnih analiza nekoga prevari i nanese mu štetu?

Zamislimo sad da Grad i Varkom sklope novi ugovor s nekime komu je prezentirano da je riječ o otpadu koji ide na odlagalište inertnog otpada, pa krenu kamioni i moraju se napraviti nove analize koje pokažu suprotno?! Evo novog skandala i moguće nove tužbe i odštete za Grad. Kako bi to izgledalo da Grad zbog površnih analiza nekoga prevari i nanese mu štetu? Je li to Gradu Varaždinu potrebno?
Također, ako je točno da je otpad moguće odvesti na inertno odlagalište, tada možda ne treba onaj tko će odložiti plaćati 150 kuna za posebnu naknadu, takozvani porez na odlaganje.
Ako se utvrdi da je netko prevaren, taj će zahtijevati povrat štete jer zbog prezentiranih i garantiranih mu analiza nije takvo što uzeo u obzir.

Zašto se tako radilo?
Moj je posao kao gradskog vijećnika i potpredsjednika Vijeća da ukažem na svaku sumnju i nužnost provjere. Međutim, uslijedili su napadi na osobnoj razini i sugeriralo se da nešto blokiram. Pitali su me čije interese branim. Međutim, da sam šutio, ne bih branio interese Grada Varaždina. Predugo sam u poslu i bio na 20-ak različitih pozicija da bi mi netko govorio gdje i kako trebam sjediti ili govoriti i kako ću postupati.

“Ne možete imati 5000 kamiona otpada i na čudan način odrađene analize.”

Nisam naučen raditi površno, već profesionalno, i gledati pet koraka unaprijed, za razliku od političara, koji gledaju tek korak-dva ispred sebe. Grad Varaždin si ne može više dozvoliti improvizacije. Netko se trebao pobuniti i 2005. godine, kad je počelo baliranje na vodozaštitnom području. Međutim, tada se pljeskalo Ivanu Čehoku.

Zašto sad neki tvrde da je više od 50 % otpada promijenilo fizikalna i kemijska svojstva?
To morate pitati njih. Mislim da je direktor Varkoma nakon pojave ove sumnje jako dobro postupio jer bi u budućnosti i on bio odgovoran da je sklopio neki novi ugovor i svu proceduru na temelju analiza otpada koje bi mogle biti pogrešne. Inozemni stručnjaci s kojima sam razgovarao tvrde da treba proći 50-ak godina da otpad u deponijima promijeni svojstva do statusa koji se navodno u Brezju dogodio za 10 godina, kako je netko to htio prikazati. I da ne govorimo da su na zakonito i profesionalno izgrađenim deponijima cirkulacije vlage unutar deponija deset puta bolje nego u balama u Brezju.

Zašto bi Varkom to morao rješavati?
Zato što je utvrđeno da je Varkom posjednik otpada, jer je osam godina naplaćivao i skladištio taj otpad tu gdje jest. I on ga mora s Gradom rješavati.

CIJENA
“Različite analize otpada mogu dovesti do desetaka milijuna kuna razlike u konačnoj cijeni zbrinjavanja bala.”

SUMNJA
“Moj je posao kao gradskog vijećnika i potpredsjednika Vijeća da ukažem na svaku sumnju i nužnost provjere.”

PLJUSKA
“Novi plan sanacije je eko-presuda i pljuska svim dosadašnjim političarima te nalog da se tragom nalaza svih inspekcija ukloni otpad.”

KRIVCI
“Na 90 stranica Plana sanacije govori se o štetama u okolišu koje su napravile sve dosadašnje politike i odgovorni ljudi. Njih je u Planu sanacije detaljno analiziralo resorno ministarstvo.”

“Šteta u okolišu”

Što mislite o novom planu sanacije?
Mislim da je to više eko-presuda i pljuska svim dosadašnjim političarima te nalog da se tragom nalaza svih inspekcija ukloni otpad. Nitko ne čita materijal koji ima 91 stranicu. Na 90 se stranica govori samo da je utvrđena ogromna šteta za okoliš i ugroženost tla te o rizicima za vodocrpilište Bartolovec. O tome se govori, dakle, na tih 90 stranica.
Ministarstvo je prvi put dosad uvrstilo Brezje u kategorije šteta u okolišu u Republici Hrvatskoj, a kojih na stranici Ministarstva imate samo dvije. Brezje je, nažalost, jedno od njih. Tu su štetu, o kojoj Ministarstvo govori i analizira je na 90 stranica, napravile sve dosadašnje politike i odgovorni ljudi. I to bez financijskih šteta, uzme li se u obzir da su građani već dosad platili 60 milijuna kuna za to iracionalno baliranje otpada od strane Habuša i Čehoka.
Na kraju je, na 91. stranici dokumenta, Ministarstvo naredilo uklanjanje bala do konca sljedeće godine, a u godini kasnije, 2021., naređeno je čišćenje tla ispod bala i njegovo dodatno zbrinjavanje. To će vjerojatno biti ogromni dodatni trošak. Nepoznat je ili jako rijedak slučaj da se do ove granice ugrozi 50.000 m² osjetljivog tla poput ovoga u Brezju.
Iz Ministarstva je rečeno da se tlo i sve ispod bala mora ispitati kao da je riječ o opasnom otpadu, a s obzirom na ogromnu količinu, mogući su rizici ogromnog troška.
Ministarstvo nijednom riječju nije sugeriralo način na koji će Grad i Varkom otpad rješiti, kojom tehnologijom i kamo će ga voziti. Zbog toga se može zaključiti da je riječ isključivo o odluci Grada i Varkoma, koji se moraju držati određenih im rokova.
Također, Ministarstvo je tek u jednoj rečenici, pozivajući se na Fond za zaštitu okoliša, koji može sufinancirati sanaciju, potvrdilo nužnost poštivanja hijerarhije obrade otpada, odnosno obradu otpada prema redu prvenstva gospodarenja otpadom. To konkretno znači da Grad i Varkom moraju poduzeti sve da pokušaju obraditi otpad žele li novčanu pomoć.

No, političari su plan i suglasnost ministra drukčije prezentirali?
Velim vam, nitko ga ne čita, nego se samo slikaju s papirima. S papirima u kojima je utvrđena šteta tolikih razmjera ja se ne bih slikao. To je je eko-presuda da je Grad napravio groznu stvar. To je kao da se slikate s inspekcijskim rješenjem da ste zagadili rijeku Dravu.

Izvoz otpada?

Kakav će stav zauzeti Liga za Varaždin? Upozorili ste na financijske rizike jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji i interventnog zbrinjavanja otpada.
Vlado Sevšek je ukazao na pravne rizike i na moguće financijske posljedice takvih pravnih koraka. Ministarstvo je pak reklo da s pravnim poslovima i ugovorima Grada ne želi imati ništa.
Barem ja tako iščitavam iz plana Ministarstva. Rečeno je samo da se bale uklone i to po prvenstvu obrade otpada!
Ima to i logike. Grad je taj koji mora odlučiti i platiti trošak, a pritom već ima postojeće komplicirane ugovorne odnose i sporove. Prema ovom dokumentu, oni rizik ne žele prihvatiti i tvrde da nemaju nikakve veze s njim.

Može li se otpad iz Brezja uopće izvesti iz Hrvatske ako je istina gradonačelnikova tvrdnja da za varaždinski otpad u Hrvatskoj nema kapaciteta?
Mogućnost izvoza treba provjeriti na tržištu. Procedura dobivanja dozvole za izvoz otpada je jako komplicirana, osobito za ovakve količine. Ako je više država uključeno, sve se mora i međudržavno uskladiti i zbog svih rizika osigurati ogromnim iznosima. Zbog svega su detaljne analize temelj svih temelja. Zamislite da, na primjer, u Austriju pošaljemo 1000 kamiona otpada i utvrdi se da smo pri ugovaranju nešto neistinito prikazali!? Takvo što uopće ne želim komentirati.

U fokusu

Nove Vladine mjere: 102 milijuna eura subvencija za skuplju struju i 35 milijuna za skuplji plin

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje subvencionirati kućanstva te javni i neprofitni sektor, mikro, male i srednje poduzetnike, rečeno je u petak u Banskim dvorima.

No, na razini Europske unije postupno se sve države povlače iz politike intervencionizma i potpore građanima i gospodarstvu pa je stoga dogovoreno da dođe do određenog povećanja cijena struje od ukupno deset posto kroz šest mjeseci.
 
– To povećanje išlo bi u dvije faze – za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bi bio početkom iduće godine. Da nema mjera, prosječna zamišljena potrošnja jednog kućanstva je 584 eura, sa mjerama Vlade 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura i to je značajno subvencioniranje – pojasnio je premijer te naveo da je vrijednost ove mjere oko 102 milijuna eura.
 
Kada je riječ o plinu, zahvaljujući mjerama Vlade, na primjeru godišnjeg troška za plin u prosječnom kućanstvu, godišnja ušteda će iznositi 85 eura. Vrijednost mjere za subvencioniranje troška plina je 35,3 milijuna eura, a kada je riječ o javnom i neprofitnom sektoru te malom poduzetništvu, režim i model djelovanja je isti kao što je bio i u proljetnom paketu.

I kod plina ukupno će povećanje biti deset posto kroz šest mjeseci.
 
Za toplinsku energiju, subvencija za prosječni stan od 60 metara kvadratnih iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena je 377 eura, a s mjerama Vlade 315 eura godišnje. Vrijednost ove mjere je 2 milijuna eura.
 
Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
 
Drugi dio paketa je ciljan i odnosi se na najranjivije u hrvatskom društvu. Prije svega, radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata, a riječ je o 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Ukupan iznos mjesečne naknade je 70 eura u obliku vaučera.
 
Među mjerama je i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga, a radi se o pružateljima usluga pomoći u kući, smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja i boravka. Ovisno o broju korisnika riječ je o mjeri koja iznosi od 70 do 540 eura mjesečno. U Hrvatskoj ima više od 500 pružatelja ovakvih usluga i dvije i pol tisuće udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost mjere za pružatelje socijalnih usluga iznosi 2 milijuna eura.

Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.

U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Drama uoči Plenkovićevog odlaska iz Vinice, pobješnjeli građanin urlao na policiju: “Krv nam pijeju…“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Večeras oko 20.40 sati dogodio se nemili incident uoči odlaska premijera Andreja Plenkovića iz arboretuma Opeka u kojem je prisustvovao svečanoj sjednici Varaždinske županije.

Naime, policijski službenici, vatrogasci i osiguranje premijera uoči njegovog odlaska sa spomenute svečanosti blokirali su glavnu Viničku ulicu za prometovanje.

Međutim, to se nije svidjelo vozaču automobila čakovečkih registarskih oznaka kojem se nije dalo čekati  na prolazak kolone vozila sa štićenom osobom prve kategorije. One koje se ne zaustavlja.

– Doma sam 300 metara dalje, zašto me ne puštate? Nemam tolerancije?! Krv nam pijeju, nemojte nas je.ati! – uzvikivao je između ostalog vozač koji se naguravao s osobljem iz Plenkovićevog osiguranja.

Štoviše, policijski službenici su procijenili da konfliktna osoba u afektu može napraviti i veće probleme, pa je pozvano pojačanje koje se brzo sjurilo od novoobnovljenog dvorca grofovske obitelji Bombelles do ulaska u arboretum.

Dodajmo da je verbalni sukob zaustavljenog vozača i osiguranja nastavljen nakon prolaska kolone vozila sa štićenom osobom, a detalje o svemu možda ćemo doznati ovih dana iz priopćenja PU varaždinske.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje