Povežite se s nama

U fokusu

Do Zagreba vlakom za 40 minuta!

Objavljeno:

- dana

Radimir Čačić predstavlja projekt modernizacije pruge

Izgradi li se svega 17,8 kilometara nove pruge, put od Varaždina do Zagreba vlakom trajat će samo 40 minuta, a Lepoglava će od glavnog grada Hrvatske biti udaljena 30-ak minuta. Upravo tu mogućnost nudi željeznički pravac Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zagreb dužine 89,8 kilometara, koji je već ucrtan u nacionalni plan, kao i u lokalne prostorne planove.

– Ova trasa će Varaždinsku i Međimursku županiju pretvoriti u predgrađe Zagreba, povećati kvalitetu života svih stanovnika sjevera Hrvatske i potaknuti gospodarski razvoj – ističe Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke – Reformisti.

Najbrži smjer

Ekskluzivno za Regionalni tjednik otkrio je detalje projekta koji sa suradnicima priprema mjesecima, a čija će realizacija biti glavni zahtjev njegove stranke prema novoj Vladi nakon parlamentarnih izbora.

– Iako postoji još iz vremena Austro-Ugarske i cara i kralja Franje Josipa, ova željeznička trasa je desetljećima potpuno zanemarena, a najkraći je, najbolji i najbrži smjer onaj koji povezuje Čakovec i Varaždin sa Zagrebom. Pruga od Varaždina do Lepoglave je bila izgrađena i tu je sve stalo. Da bi se povezala sa Zagrebom, potrebno je napraviti i nekoliko tunela ukupne dužine 7,2 kilometra, što tada nije bilo isplativo. Iako je sve to ostalo u prostornim planovima, u prometnoj strategiji o tome nitko nije mislio – navodi Radimir Čačić.
On već ima konkretne brojke. – Procijenjena vrijednost projekta je 300 milijuna eura, pri čemu bi se 85 posto financiralo iz fondova Europske unije, a rok za realizaciju je 36 mjeseci – konkretan je bivši potpredsjednik Vlade i ministar.

Ključni korak: novu trasu nužno je uvrstiti u Masterplan razvoja integriranog prijevoza

Ističe da za realizaciju postoje svi preduvjeti: europski fondovi primarno su orijentirani k željezničkom prijevozu kao najjeftinijem, najbržem i najčišćem vidu transporta, ova trasa je već dio nacionalnog i lokalnih prostornih planova te su potrebne samo manje izmjene, a iz Varaždinske i Međimurske županije u Zagreb svakodnevno putuje 4.000 ljudi. Međutim, upozorava da je trenutno ključan korak uvrštavanje ove trase u Masterplan razvoja integriranog prijevoza putnika na području regije sjeverne Hrvatske. Izrada Masterplana, naime, tek počinje. Rok za dovršetak je kolovoz 2016. godine, a bude li nova pruga dio tog dokumenta, sufinanciranje iz EU fondova je zajamčeno, napominje.

– Kao jedan od velikih projekata aktualni varaždinski i međimurski župani Predrag Štromar i Matija Posavec, kao i koprivničko-križevački Darko Koren, ističu upravo integrirani prijevoz vezan uz modernizaciju pruge na pravcu Zagreb – Dugo Selo – Križevci – Koprivnica. Koprivnički župan s razlogom podržava modernizaciju te pruge, ali suštinski za Varaždinsku i Međimursku županiju to i dalje ne donosi nikakvu bitnu korist. Mi ćemo stoga projekt modernizacije i izgradnje pruge Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zagreb predstaviti u svim jedinicama lokalne uprave, građanima, ali i čelnicima općina i gradova te zatražiti podršku svih političkih čimbenika. Nakon parlamentarnih izbora ćemo putem Sabora, odnosno Vlade zatražiti njegovu realizaciju – rekao je Čačić.

Ogromne koristi

Da bi ta pruga trebala biti strateški interes – ne samo sjeverne, nego i cijele Hrvatske – nije samo Čačićeva ideja. To je potvrdio rad pod nazivom „Lepoglavska željeznička spojnica“ Ante Klečine, Slavka Štefičara, Kristijana Soline i Ive Gračana, stručnjaka iz Saveza za željeznicu.
– Utvrdili su da je modernizacija postojećih pruga te gradnja nove pruge od Lepoglave do Krapine, točnije do Svetog Križa Začretja, najbolji način povezivanja sjeverne Hrvatske sa Zagrebom i jadranskom Hrvatskom. I ne samo to. Riječ je o pomoćnom međunarodnom pravcu koji spaja jugoistok Europe, Španjolsku, Francusku i Italiju s istokom, Mađarskom i Ukrajinom – otkriva Čačić.

Za stanovnike sjevernog dijela Hrvatske koristi bi bile ogromne. – Danas se iz Varaždina u Zagreb automobilom stiže tri puta brže nego vlakom. Lokalni vlakovi na toj relaciji putuju čak dva sata i 40 minuta, dok brzi vlak tu relaciju prođe za dva sata i osam minuta, ali preko Koprivnice, što je trasa dugačka 130 kilometara, a vozi samo jednom dnevno – pojašnjava Čačić.

Za razliku od toga, nova trasa preko Lepoglave otvara mogućnosti koje su većini ljudi dosad bile nezamislive. – Ova trasa bi omogućila da vlakovi između Budimpešte, Zagreba, Rijeke i Venecije prometuju svaka dva sata. Regionalni vlakovi bi iz Čakovca, Varaždina i Lepoglave vozili svakih sat vremena, a tu su i lokalni vlakovi koji bi polazili svakih 30 minuta. Budući da bi se radilo o integriranom prijevozu, jedna karta vrijedila bi za vlak i autobus, što bi značajno smanjilo troškove prijevoza – doznajemo.

Osim ljudi koji već sada svaki dan putuju u Zagreb zbog posla, Čačić kaže da su tu i studenti koji više ne bi morali nužno živjeti u Zagrebu, a zahvaljujući brzoj željezničkoj vezi za oko 300.000 ljudi, koliko ih živi u regiji, dostupniji bi bili zdravstveni, kulturni i svi drugi sadržaji u Zagrebu. Koristi za gospodarstvo ne treba ni spominjati.

– Svi podaci govore da je ovo projekt broj 1 za sjever Hrvatske. Poznato je da je IDS-ov uvjet SDP-u, odnosno njihovoj Vladi, bio dovršetak gradnje Istarskog ipsilona, vrijedan 300 milijuna eura. Modernizacija i izgradnja pruge Varaždin – Lepoglava – Zagreb mora biti naš zahtjev, jer ne samo da nam to mora biti strateški interes, nego je taj projekt neusporedivo jeftiniji. Čak 85 posto sredstava možemo osigurati iz Europske unije, a realizacija projekta u budžet vraća već u investiciji više nego što je hrvatski doprinos – zaključio je Čačić.

Varaždinska i Međimurska županija će modernizacijom i izgradnjom pruge od Varaždina preko Lepoglave i Krapine do Zagreba postati predgrađe glavnog grada Hrvatske. To će povećati kvalitetu života svih stanovnika sjevera Hrvatske i potaknuti gospodarski razvoj. Upravo zato je ovo projekt broj 1 i zahtijevat ćemo njegovu realizaciju, baš kao što IDS inzistira na završetku daleko skupljeg Istarskog ipsilona.”

Radimir Čačić, 
predsjednik Narodne stranke – Reformisti

Čačić: Štromara i Dvekara nisam vidio u obrani Varaždina

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine postavljeno je pitanje kakvu je to jedinicu Radimir Čačić osnovao 1991. godine i gdje je bio 1995. godine.

– To pitanje je zaista postavljeno i, iako spada u rubriku vjerovali ili ne, zaslužuje i odgovor. Postavio ga je meni nepoznati gospodin koji kao svoju posebnu referencu navodi da je bio bliski suradnik Ivana Koradea, čovjeka koji je, nažalost, nečasno i nizom zločina završio svoj život. Gospodina Dvekara nisam primijetio u obrani grada 1991., a dobro se sjećam iz tih dana, na koje smo svi mi građani Grada Varaždina ponosni, svakoga koji je dao i najmanji doprinos. Ako gospodin Dvekar ne zna da je tada u obrani grada sudjelovao i Odred narodne zaštite od 43 čovjeka, kojeg su činili dragovoljci iz tvrtke Coning pod zapovjedništvom gospodina Zvonimira Vugrinca, i naravno svi odlikovani Spomenicom 91., to samo znači da u obrani nije sudjelovao – navodi Radimir Čačić.

“Gdje je bio Štromar, ne treba provjeravati, jer on nije radio ništa”

Dodaje da je Dvekarova tvrdnja – da nije bio u vojnim postrojbama u Oluji – potpuno točna, kao što bi bila točna tvrdnja da nije vozio tenk. – Nikada nisam ništa takvo ni rekao, pa ne treba ni opovrgavati. Ono što sam rekao je da sam dva sata prije dolaska Tuđmana i HDZ-ova političkog vodstva helikopterom u Knin, bio s Budišom u Martićevom uredu s generalom Čermakom, a to je bilo 6., a ne 5. kolovoza. O tome postoji i filmski zapis mog izlaganja u Hrvatskom saboru, kada se govori i o tome da je u trenutku našeg dolaska sve bilo pod kontrolom, a u trenutku našeg povrata oko podneva, da je cijeli prostor bio izložen pljački i paležu koji nitko nije spriječavao. Kao što sam rekao, nisam vozio ni tenk, iako sam ponekad povezao u svom autu ljude koji se nisu sami usudili izaći iz zaštićenog prostora – napominje.

– Što se samih tenkova tiče, Hrvatska vojska je nakon predaje Varaždinskog korpusa, a o čemu sam zajedno s gospodinom Cesarcem osobno vodio pregovore, dobila 63 tenka, a prije toga nije imala nijednog, i 76 oklopnih vozila, a prije toga imala samo 4. Dakle, za naoružanje u obrani Hrvatske, Varaždin je dao više nego itko – istaknuo je Čačić.
Osvrnuo se i na izjave varaždinskog župana. – Gospodin Štromar je na Skupštini izjavio da će se provjeriti što sam radio u ratu, iako nosim počasni čin brigadira, odlikovan sam Spomenicom 1991. i najvišim ratnim odlikovanjem za hrabrost, pa se ne čini posebno nužnim provjeravati što sam ja radio. Što se njega tiče, ne treba ništa ni provjeravati, jer nije radio ništa, a za razliku od mene, bio je u godinama kada se služila vojna obveza – zaključio je.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje