Stiglo još jedno reagiranje župljana na situaciju kod kapucina
Ovim putem želim se osvrnuti na članak u Varaždinskim vijestima, a i na članak u Regionalnom tjedniku o stalnom napadanju...
Život i društvo
Dubravko Bilić: Mi smo očito u raljama spore državne administracije i političke nedopadljivosti
Grad Ludbreg među vodećima je po pitanju EU projekata, a trenutno ih provode čak 18. Ulažu u komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, a nekoliko godina unazad među prioritetima im je i brendiranje outdoor turizma, u čemu su i uspješni. Međutim, zapinje kad se u projekte treba uključiti država.
Tako, primjerice, stoji projekt aglomeracije jer država nije osigurala financijska sredstva, a tu su i dugo očekivani projekti poput primjerice rotora u Selniku, rekonstrukcija ceste prema Varaždinskim Toplicama… Uz sve to, javljaju se i problemi s državnom imovinom.
Unatoč svim problemima, Ludbreg se nekako uvijek uspije istaknuti kao grad koji nastoji osigurati što bolji život svima koji tamo žive.
S gradonačelnikom Dubravkom Bilićem razgovarali smo ususret Danu grada, koji se obilježava 19. ožujka.
Projekt aglomeracije nikako da krene, iako je već trebao biti pred završetkom realizacije.
Da, čak su nedavno istekle i dozvole pa ih je Varkom morao produžiti. Država nije osigurala financiranje. Godinama stoje i obećanja poput rotora u Selniku, koji je ujedno i vezan uz sam projekt aglomeracije iz čisto tehničkog razloga – da se ista dionica ne kopa dva puta. Tu je i rekonstrukcija ceste prema Varaždinskim Toplicama. Imamo redovito problema i s državnim zemljištem. Zbog dvije čestice u državnom vlasništvu nismo uspjeli prijaviti projekt bazena, ali siguran sam da ćemo naći drugi način, mislim na ITU mehanizam. Neke jedinice lokalne samouprave bez problema rješavaju probleme sa zemljištem, kao i probleme oko financiranja. Mi smo očito u raljama spore administracije ili smo u problemima zbog političke nedopadljivosti.
Kad već spominjemo državu, od prošle godine često se spominje decentralizacija, odnosno funkcionalno spajanje. Postoji li mogućnost takvog spajanja na području Ludbrega i okolnih općina?
Sve više se čini da je spajanje kakvo je država zamislila u praksi neizvedivo. Razovarao sam s načelnicima, postoji interes i plan da se spoji javna nabava, EU projekti, komunalno redarstvo… Međutim, zapelo je već na početku. Uzmimo za primjer poljoprivredno redarstvo. Mi smo potpisali sporazum s Općinama, ali nam Županija redovito ruši rješenja. Konkretno, poljoprivredni redar napiše rješenje primjerice u Velikom Bukovcu, Županija ga sruši. Oni, naime daju upute da bi Grad trebao redara zaposliti na 4 sata, pa Općina Sveti Đurđ na sat vremena, Veliki Bukovec na sat vremena i tako dalje. To za sobom povlači obvezu podmirenja putnih i ostalih troškova. Ako se Županija i država ne mogu dogovoriti, ne znam kako onda provoditi to funkcionalno spajanje na terenu.
Ipak, uspjela je suradnja na području turizma.
Turistička zajednica područja Centar svijeta obuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki.
Osnivanjem Turističke zajednice centar svijeta otvorila nam se mogućnosti regionalnog objedinjavanja segmentiranih turističkih resursa te spajanja cijelog područja u jedan regionalni turistički proizvod koji se može sastojati od više čimbenika, primjerice vodenog turizma, outdoor turizma, kulturnog turizma, turizma temeljenog na prirodnim dobrima.
Ranije ste spomenuli ITU mehanizam
Sredstva osigurana za ITU mehanizam namijenjena su za financiranje projekata koji omogućuju stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora, rekonstrukciju kulturne baštine u svrhu razvoja turizma, ravitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja te poboljšanje usluge javnog prijevoza. U sklopu toga u planu je primjerice realizacije projekata Bike parka, Kuće rijeke Bednje, kupališta i kampa, kao i općenito jače brendiranje outdoor turizma, gdje smo našli svoju nišu i uspješno provodimo manifestacije poput Welcome spring festivala, Wine and walk…
Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. U kojoj je sad fazi?
Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Sad imate situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvije linije dnevno ili ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima.
Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina jer bi mogao učiniti čitavu našu mikroregiju otpornu na sve promjene koje nas čekaju u budućnosti, prije svega demografske promjene jer osigurava jednu mobilnost naših građana na način da se ne moraju seliti u neko veće središte već da mogu sve svoje potrebe zadovoljiti tamo gdje sad žive. U taj projekt uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i on je kroz taj integrirani prijevoz zajedno sa Hrvatskim željeznicama odnosno vlakom sad spreman za financiranje i njime bismo uveli pet autobusnih linija koje obilaze sve općine, sva naselja u svim općinama i gradu Ludbregu, a koje će voditi ljude prema središtu njihove aktivnosti, odnosno vraćaju ih domu nakon obavljenog posla ili drugih sadržaja. Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Ide se u energetsku obnovu zgrade uprave…
Svi smo se suočili s problemom energenata, ponajprije s plinom, gotovo 90 posto kućanstava koristi plin kao energent i sve javne ustanove i mi smo se odlučili još i prije ove krize krenuti u energetsku obnovu zgrade gradske uprave, županijske i državne uprave, jer sve se nalazi na jednom mjestu, a prije toga smo riješili energetskom obnovom dječji vrtić, centar za kulturu, gradsku knjižnicu i muzej i ostala je još naša zgrada. Projekt je vrijedan oko 4 milijuna kuna i bit će sufinanciran u 40 postotnom iznosu, dakle u maksimalnom iznosu od strane Fonda za zaštitu okoliša, a time saniramo zgradu u tom energetskom dijelu u potpunosti. Uređuje se krov, uređuju se u potpunosti električne i svjetlosne instalacije, Internet, ali ono što nam je najvažnije, izbacujemo plin kao glavni energent i prebacujemo se na dizalicu topline i voda. Time ćemo tijekom zime grijati sve prostorije, a tijekom ljeta hladiti i imati jedan balansirani radni prostor za sve koji unutra rade te one koji dolaze kao korisnici usluga. Na taj način moderniziramo rad gradske uprave i činimo ga ekološki prihvatljivim. U planu je ove godine na takav način prijaviti rekonstrukciju cijeloga dvorca što je za Grad Ludbreg i Hrvatski restauratorski zavod veliki izazov u održavanju jer su troškovi grijanja enormni.
Gotovo da i ne prođe sjednica Gradskoga vijeća, a da netko od vijećnika ne spomene Lukom u negativnom smislu. Zašto je to tako i kakvi su planovi s tom gradskom tvrtkom?
Potpuno razumijem nezadovoljstvo i građana i dobronamjerne kritike s političke razine. Nažalost, te dobronamjerne kritike često pojedinci zloupotrebljavaju ne bi li izrazili svoje osobne frustracije. Mislim na one glasne po društvenim mrežama, bivše političare kojima nedostaje malo pažnje.
Lukom treba Gradu Ludbregu i cilj je dodatno unaprijediti usluge, posebno one vezane za održavanje groblja, održavanje okoliša i javne rasvjete. Cijene otpada ne diktiramo mi, ali im se moramo prilagoditi i otpad je sve veći problem, ne samo nama i Lukomu, već i cijeloj Europi. Lukom je nažalost premali i ima premalo utjecaja da bi mogao utjecati na cjenovna kretanja i općenito na politiku s otpadom. Zato u budućnosti vidim mogućnost suradnje ili spajanja s komunalnim tvrtkama u okruženju, onima u Prelogu ili Varaždinu.
Sanacija i dogradnja Dječjeg vrtića Radost
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Gradu Ludbregu odobrena su bespovratna sredstva za dogradnju, rekonstrukciju i opremanje Dječjeg vrtića Radost u iznosu od 3.672.000,00 HRK odnosno 487.358,15 EUR.
– Mi smo još 2012. godine započeli sa sanacijom i dogradnjom vrtića Radost i od tada se kontinuirano javljamo na natječaje – pojašnjava gradonačelnik Bilić. Tijekom prošle godine odrađene su sve pripremne radnje pa i ne čudi da je stigla pozitivna odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je ranije raspisalo natječaj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.
– Proširujemo vrtić i na zgradu političkih stranaka. Postojeći objekt nažalost zbog njegovog stanja u untrašnjosti moramo srušiti, ali na tom će dijelu nastati novi dio vrtića koji će biti povezan sa dosadašnjom zgradom vrtića. Uredit će se i vrtićko dječje igralište kako bi bilo sigurno i funkcionalno za broj djece smješten u vrtiću. Time zapravo zaključujemo priču uređenja i dogradnje javnog dječjeg vrtića – kaže ludbreški gradonačelnik i dodaje kako će Grad Ludbreg i u narednom razdoblju biti podrška i privatnim vrtićima.
– Želimo da standard djece u vrtićima bude najbolji i da sve što smo dosad ulagali u dječje vrtiće rezultira najboljom mogućom pripremom djece za školsko obrazovanje. Nadam se da će država reagirati i pomoći jedinicama lokalne samouprave u funkcioniranju dječjih vrtića jer trenutačno je to isključiva briga gradskog proračuna. Za nas je važno da s ovom završnom adaptacijom i uređenjem dječjeg vrtića omogućimo da taj obrazovni dio bude najbolji mogući – kaže gradonačelnik Bilić.
Život i društvo
“Ni jedan narod u Europi to nije preživio, komunistički režim ubio je 600 svećenika i redovnika”
Kod spomen-obilježja na Kipišću u Možđencu u subotu je održana komemorativna svečanost za sve žrtve komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.
Nakon svete mise koju je predvodio pater Michael Pavić, delegacija Grada Novog Marofa predvođena gradonačelnikom Sinišom Jenkačem te predstavnici udruga branitelja i policije položili su vijence i zapalili svijeće u spomen na žrtve komunističkog režima.
Gradonačelnik Jenkač podsjetio je kako se Grad Novi Marof svake godine prisjeća žrtava ubijenih od ruke komunističkog režima.
-Ovo je važan dan koji Grad Novi Marof svake godine obilježava kako bi se prisjetio svih žrtava koje je iza sebe ostvario nedemokratski režim. Prisjećamo se svih onih koji su ubijeni na novomarofskom području, ali ne samo njih, već i između 250 i 500 tisuća ljudi koji su pobijeni prve tri godine nakon rata. Ovo nije politički skup nego svjedočenje i poziv na pomirbu, ali i upozorenje i čuvanje sjećanja te povijesti hrvatskog naroda, jer narod koji nema i ne pamti svoju povijest, nema ni budućnosti – rekao je Jenkač.
Naglasio je i kako ovaj dan nije značajan samo zbog sjećanja na žrtve, nego i zbog podsjećanja javnosti na to koliko je važna kontinuirana borba za demokraciju.
– Želimo osvijestiti sve nas i osuditi sve one “izme” – fašizme, nacizme, komunizme, kao i sve one koji su na temelju zločina i ubojstava zadržavali vlast. Iako demokracija ima svojih mana, najvažnije je to što ona, za razliku od totalitarnih režima, iza sebe ne ostavlja ljudske živote i žrtve onih koji drugačije misle. Danas, u jeku rata u Ukrajini, postalo je važnije no ikad upozoriti kako borba za demokraciju nikada ne prestaje budući da je vidljivo kako ova ideologija, nažalost, još uvijek živi – poručio je Jenkač.
Zdravko Maltar, predsjednik Udruge ratnih veterana “Hrvatski domobran” Novi Marof napomenuo je kako ovakva mjesta nisu mjesta na kojima bi trebalo nešto govoriti, no naglasio je i da ako neće oni govoriti, tko će onda.
– Jedino na istini možemo graditi budućnost, a istina je da postoji više od tisuću ovakvih mjesta gdje su naši sugrađani izgubili živote i to poslije završetka Drugog svjetskog rata. Nema nijednog naroda u Europi koji je preživio ovakvu tragediju, a kao dokaz tome govori podatak da je u hrvatskom narodu, koji ima četiri milijuna stanovnika, poubijano oko 600 katoličkih svećenika i redovnika. Takvog primjera sasvim sigurno nema nigdje u Europi i to govori dovoljno o tome kakvu smo tragediju proživjeli – poručio je Maltar.
Inače, komunistički režim doveo je do smrti otprilike 500 do 600 tadašnjih civila i vojnika koji su ubijeni u jamama u okolici Novog Marofa, a Grad im prigodnom komemorativnom svečanošću svake godine odaje počast.
Život i društvo
Na državnom natjecanju “WorldSkills Croatia” učenici iz Varaždinske županije osvojili čak 20 medalja
Izvrsne rezultate postigli su učenici iz Varaždinske županije na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola “WorldSkills Croatia 2023.”
Naime, čak 20 medalja osvojilo je 26 učenika koji su se iz Zagreba vratili s osam zlata, osam srebrnih medalja i četiri bronce.
Iznimno vješti
Podsjećamo, Državno natjecanje je u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih održano u Zagrebu od 10. do 12. svibnja. Riječ je o najvećem događaju u obrazovanju u Hrvatskoj i najvećem natjecanju u ovom dijelu Europe koje je ove godine okupilo više od 400 najboljih učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske, koji su se natjecali u 46 disciplina. Iz Varaždinske županije državni prvaci postali su: Tin Gizdavec (Srednja strukovna škola Varaždin – Stolarstvo), Luka Cerovečki i Mirela Kovačić (Srednja strukovna škola Varaždin – Dizajn modnih dodataka), Gabrijela Husnjak (Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin – Arhitektonske tehnologije), Danira Mašanski (Srednja strukovna škola Varaždin – Soboslikarstvo), Nina Kraus Jagić (Srednja škola Ludbreg – Prodajne vještine), Danijel Sever (Srednja škola “Arboretum Opeka” Marčan – Pomoćni kuhar i slastičar), Melani Živko i Taša Husnjak (Gospodarska škola Varaždin – Smotra radova za učenike s teškoćama – Ekologija – jučer, danas, sutra) te Ana Bobić (Elektrostrojarska škola Varaždin – Međusektorska smotra učeničkoga stvaralaštva – Grafičke tehnologije i audiovizualne tehnologije – Čudesna priroda). Srebrnom medaljom okitili su se: Ana Marija Vugrinec (Srednja škola “Arboretum Opeka”, Marčan – Cvjećarstvo), Klaudija Plantak (Srednja strukovna škola Varaždin – Modni dizajn i tehnologija), Lana Hutinski (Elektrostrojarska škola Varaždin – Grafička tehnologija i dizajn), Filip Kefelja i Nino Šargač (Elektrostrojarska škola Varaždin – Multimedija), Ida Kovačić (Gospodarska škola Varaždin – Prodajne vještine), Janja Malić (Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin – Eko laboratorij), Helena Rižmarić (Gospodarska škola Varaždin – Tajničko poslovanje) te Martin Petric, Marija Kokolek i Viktorija Kraus (Srednja škola Ludbreg – Međusektorska smotra učeničkoga stvaralaštva – Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija – Nožni miš za osobe s oduzetim ili oštećenim gornjim ekstremitetima). Brončane pak medalje osvojili su: Filip Cerjan (Elektrostrojarska škola Varaždin – Električne instalacije), Kevin Skupnjak i Marin Biškup (Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin – Zidarstvo), Filip Herceg (Strojarska i prometna škola Varaždin – Prometna tehnologija i logistika) i Matej Mišak (Strojarska i prometna škola Varaždin – Vožnja motornog vozila).
Uskoro brucoši
S obzirom na to da su na ovogodišnjem natjecanju iznimne rezultate postigli učenici Srednje strukovne škole Varaždin, zamolili smo ih da nam u prisustvu svojih nastavnika, mentora i strukovnih učitelja otkriju tajnu uspjeha. Prvo smo zavirili u najbučniju – stolarsku radionicu koja se prostire na više od 500 metara četvornih. Opremljena je najsuvremenijim strojevima – od temeljnih pa sve do onih koji pri obradi drva koriste CNC tehnologiju. Učenici ih uz strogo poštivanje zaštite na radu koriste pri obradi iverala, u procesu kantiranja, prešanja i kod drugih proizvodnih postupaka. Stoga ne čudi da iz ove radionice izlaze finalni produkti poput velikih regala ili građevne stolarije. Rade i po privatnim narudžbama sa stalnom kontrolom kvalitete, koja je vrhunska uz konkurentnu cijenu. Dakako, svi spomenuti procesi odvijaju se pod budnim okom tima kojim rukovodi inženjer Ostroški Stjepan. Vrhunski je opremljen i praktikum soboslikara, u kojem je Josip Hižak zaposlen kao strukovni učitelj i mentor učenicima poput Danire Mašanski koja je na Državnom natjecanju osvojila prvo mjesto.
– U praktikumu učenici prolaze sve faze svojeg budućeg posla koje, između ostalog, obuhvaćaju pripremu i obradu zidnih, drvenih ili željeznih podloga, lijepe tapete i drugo. Moram pohvaliti našu nagrađenu učenicu koja je bila iznimno aktivna tijekom izvođenja vježbi u pripremnom razdoblju. Interes za ovo zanimanje je dobar, te u sva tri razreda imamo upisano 50-ak polaznika – ističe Hižak.
Na njega se nadovezala Danira Mašanski koja tvrdi da u njezinoj struci talent nije bitan, ali sklonost nekim tehnikama poput crtanja – uvijek je dobrodošla.
– Na Državnom natjecanju imali smo tri zahtjevna modula i bilo je malo treme. Naš školski praktikum je odlično opremljen te raspolažemo svim alatima i materijalima koje soboslikari koriste u svojoj struci. Mentori su nas odlično pripremili i rezultat nije izostao – rekla je Mašanski.
Za razliku od nje, modna tehničarka Klaudija Plantak bila je članica tima koji je osmislio osebujnu modnu kolekciju “BaleVŽ”. Podsjećamo, inspirirana je društveno angažiranom modom te ekološki motiviranim inicijativama i skulpturizmom.
– Inspiraciju sam pronašla i u jednoj od Gallianovih kolekcija koje je kreirao za Dior, kod koje je koristio print na haljini. Tkaninu koja sadrži poliesterska i pamučna vlakna krojili smo u zaštitnoj radionici. Namjerno su korišteni otpaci s ciljem smanjenja unosa teško razgradivih materijala u okoliš. Tisak na tkaninu izveden je novonabavljenim namjenskim ploterom koji je odlično odradio posao, što se lijepo vidi na kolekciji – veli ova maturantica koja se okitila srebrnom medaljom, a obrazovanje namjerava nastaviti na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Varaždinu.
Nagrađena izvrsnost
Na kraju, dodajmo i to da puno razloga za zadovoljstvo ima i Sanja Makšan, mentorica učenika galanterijske struke koji su osvojili 1. mjesto u disciplini Dizajn modnih dodataka.
– Imali su zadaću istražiti ideju na zadanu temu geometrije u društveno angažiranoj modi te je sve inicijativno prenijeto na mini kolekciju. Riječ je o tri proizvoda koji su nastali u školskoj radionici i potom na natjecanju nadograđeni kroz pet modula – objasnila je Makšan, a od Luke Cerovečkog i Mirele Kovačić doznajemo i to da im put do zlatne medalje nije bio jednostavan.
– Bilo je dosta posla s izradom ručki, ugradnjom podstave, pregrada, ali i tzv. zadatkom iznenađenja koji se odnosio na izradu nosive kolekcije od ostataka materijala. Za izradu torbe imali smo rok tri dana. Nakon izrade skice trebalo je napraviti šablone, krojiti dijelove, sastaviti dijelove šivanjem i finalizirati zadatak. Slušali smo mentoricu i Luku koji je bio voditelj tima, te na najbolji način prezentirali izvrsnost stečenu kroz tri godine u Srednjoj strukovnoj školi Varaždin – zaključila je Mirela Kovačić.
Zabava & Stilprije 35 minuta
Zaljubljenici u Tomose i ovog će se ljeta družiti u Višnjici
Život i društvoprije 2 sata
“Ni jedan narod u Europi to nije preživio, komunistički režim ubio je 600 svećenika i redovnika”
Crna kronikaprije 2 sata
U okolici Ludbrega pijani 50-godišnjak slomio ruku izvanbračnoj supruzi
U fokusuprije 3 sata
U ovoj hrvatskoj tvrtki radnici imaju prosječnu plaću od 6200 eura
Sportprije 3 sata
Međimurka Tijana Kornet zlatna u Varni, Varaždinac Mateo Žugec osmi u finalu
Sponzoriraniprije 4 dana
Budi promjena koju želiš vidjeti: smanji otpad, odvoji i recikliraj! Novo reciklažno dvorište u Varaždinu
U zoni Motičnjak u Varaždinu uskoro će s radom započeti novo reciklažno dvorište kojim će upravljati Čistoća d.o.o. Kućanstva s...
Sponzoriraniprije 6 dana
Leier-Leitl zapošljava
Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42 204 Turčin objavljuje OGLAS ZA RADNA MJESTA: ELEKTRIČAR Opis radnog mjesta: Moglo bi Vas...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Donirajte 26 eura za metar kvadratni Lumenove trave
Nogometna akademija Lumen Varaždin namijenjena je nogometašima početnicima od 4 do 10 godina, a s ciljem okupljanja i uvođenja djece...
