Grad Ludbreg među vodećima je po pitanju EU projekata, a trenutno ih provode čak 18. Ulažu u komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, a nekoliko godina unazad među prioritetima im je i brendiranje outdoor turizma, u čemu su i uspješni. Međutim, zapinje kad se u projekte treba uključiti država.

Tako, primjerice, stoji projekt aglomeracije jer država nije osigurala financijska sredstva, a tu su i dugo očekivani projekti poput primjerice rotora u Selniku, rekonstrukcija ceste prema Varaždinskim Toplicama… Uz sve to, javljaju se i problemi s državnom imovinom.

Unatoč svim problemima, Ludbreg se nekako uvijek uspije istaknuti kao grad koji nastoji osigurati što bolji život svima koji tamo žive.

S gradonačelnikom Dubravkom Bilićem razgovarali smo ususret Danu grada, koji se obilježava 19. ožujka.

Projekt aglomeracije nikako da krene, iako je već trebao biti pred završetkom realizacije.

Da, čak su nedavno istekle i dozvole pa ih je Varkom morao produžiti. Država nije osigurala financiranje. Godinama stoje i obećanja poput rotora u Selniku, koji je ujedno i vezan uz sam projekt aglomeracije iz čisto tehničkog razloga – da se ista dionica ne kopa dva puta. Tu je i rekonstrukcija ceste prema Varaždinskim Toplicama. Imamo redovito problema i s državnim zemljištem. Zbog dvije čestice u državnom vlasništvu nismo uspjeli prijaviti projekt bazena, ali siguran sam da ćemo naći drugi način, mislim na ITU mehanizam. Neke jedinice lokalne samouprave bez problema rješavaju probleme sa zemljištem, kao i probleme oko financiranja. Mi smo očito u raljama spore administracije ili smo u problemima zbog političke nedopadljivosti.

Kad već spominjemo državu, od prošle godine često se spominje decentralizacija, odnosno funkcionalno spajanje. Postoji li mogućnost takvog spajanja na području Ludbrega i okolnih općina?

Sve više se čini da je spajanje kakvo je država zamislila u praksi neizvedivo. Razovarao sam s načelnicima, postoji interes i plan da se spoji javna nabava, EU projekti, komunalno redarstvo… Međutim, zapelo je već na početku. Uzmimo za primjer poljoprivredno redarstvo. Mi smo potpisali sporazum s Općinama, ali nam Županija redovito ruši rješenja. Konkretno, poljoprivredni redar napiše rješenje primjerice u Velikom Bukovcu, Županija ga sruši. Oni, naime daju upute da bi Grad trebao redara zaposliti na 4 sata, pa Općina Sveti Đurđ na sat vremena, Veliki Bukovec na sat vremena i tako dalje. To za sobom povlači obvezu podmirenja putnih i ostalih troškova. Ako se Županija i država ne mogu dogovoriti, ne znam kako onda provoditi to funkcionalno spajanje na terenu.

Ipak, uspjela je suradnja na području turizma.

Turistička zajednica područja Centar svijeta obuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki.

Osnivanjem Turističke zajednice centar svijeta otvorila nam se mogućnosti regionalnog objedinjavanja segmentiranih turističkih resursa te spajanja cijelog područja u jedan regionalni turistički proizvod koji se može sastojati od više čimbenika, primjerice vodenog turizma, outdoor turizma, kulturnog turizma, turizma temeljenog na prirodnim dobrima.

Ranije ste spomenuli ITU mehanizam

Sredstva osigurana za ITU mehanizam namijenjena su za financiranje projekata koji omogućuju stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora, rekonstrukciju kulturne baštine u svrhu razvoja turizma, ravitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja te poboljšanje usluge javnog prijevoza. U sklopu toga u planu je primjerice realizacije projekata Bike parka, Kuće rijeke Bednje, kupališta i kampa, kao i općenito jače brendiranje outdoor turizma, gdje smo našli svoju nišu i uspješno provodimo manifestacije poput Welcome spring festivala, Wine and walk…

Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. U kojoj je sad fazi?

Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Sad imate situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvije linije dnevno ili ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima.

Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina jer bi mogao učiniti čitavu našu mikroregiju otpornu na sve promjene koje nas čekaju u budućnosti, prije svega demografske promjene jer osigurava jednu mobilnost naših građana na način da se ne moraju seliti u neko veće središte već da mogu sve svoje potrebe zadovoljiti tamo gdje sad žive. U taj projekt uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i on je kroz taj integrirani prijevoz zajedno sa Hrvatskim željeznicama odnosno vlakom sad spreman za financiranje i njime bismo uveli pet autobusnih linija koje obilaze sve općine, sva naselja u svim općinama i gradu Ludbregu, a koje će voditi ljude prema središtu njihove aktivnosti, odnosno vraćaju ih domu nakon obavljenog posla ili drugih sadržaja. Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Ide se u energetsku obnovu zgrade uprave…

Svi smo se suočili s problemom energenata, ponajprije s plinom, gotovo 90 posto kućanstava koristi plin kao energent i sve javne ustanove i mi smo se odlučili još i prije ove krize krenuti u energetsku obnovu zgrade gradske uprave, županijske i državne uprave, jer sve se nalazi na jednom mjestu, a prije toga smo riješili energetskom obnovom dječji vrtić, centar za kulturu, gradsku knjižnicu i muzej i ostala je još naša zgrada. Projekt je vrijedan oko 4 milijuna kuna i bit će sufinanciran u 40 postotnom iznosu, dakle u maksimalnom iznosu od strane Fonda za zaštitu okoliša, a time saniramo zgradu u tom energetskom dijelu u potpunosti. Uređuje se krov, uređuju se u potpunosti električne i svjetlosne instalacije, Internet, ali ono što nam je najvažnije, izbacujemo plin kao glavni energent i prebacujemo se na dizalicu topline i voda. Time ćemo tijekom zime grijati sve prostorije, a tijekom ljeta hladiti i imati jedan balansirani radni prostor za sve koji unutra rade te one koji dolaze kao korisnici usluga. Na taj način moderniziramo rad gradske uprave i činimo ga ekološki prihvatljivim. U planu je ove godine na takav način prijaviti rekonstrukciju cijeloga dvorca što je za Grad Ludbreg i Hrvatski restauratorski zavod veliki izazov u održavanju jer su troškovi grijanja enormni.

Gotovo da i ne prođe sjednica Gradskoga vijeća, a da netko od vijećnika ne spomene Lukom u negativnom smislu. Zašto je to tako i kakvi su planovi s tom gradskom tvrtkom?

Potpuno razumijem nezadovoljstvo i građana i dobronamjerne kritike s političke razine. Nažalost, te dobronamjerne kritike često pojedinci zloupotrebljavaju ne bi li izrazili svoje osobne frustracije. Mislim na one glasne po društvenim mrežama, bivše političare kojima nedostaje malo pažnje.

Lukom treba Gradu Ludbregu i cilj je dodatno unaprijediti usluge, posebno one vezane za održavanje groblja, održavanje okoliša i javne rasvjete. Cijene otpada ne diktiramo mi, ali im se moramo prilagoditi i otpad je sve veći problem, ne samo nama i Lukomu, već i cijeloj Europi. Lukom je nažalost premali i ima premalo utjecaja da bi mogao utjecati na cjenovna kretanja i općenito na politiku s otpadom. Zato u budućnosti vidim mogućnost suradnje ili spajanja s komunalnim tvrtkama u okruženju, onima u Prelogu ili Varaždinu.

Sanacija i dogradnja Dječjeg vrtića Radost

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Gradu Ludbregu odobrena su bespovratna sredstva za dogradnju, rekonstrukciju i opremanje Dječjeg vrtića Radost u iznosu od 3.672.000,00 HRK odnosno 487.358,15 EUR.

– Mi smo još 2012. godine započeli sa sanacijom i dogradnjom vrtića Radost i od tada se kontinuirano javljamo na natječaje – pojašnjava gradonačelnik Bilić. Tijekom prošle godine odrađene su sve pripremne radnje pa i ne čudi da je stigla pozitivna odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je ranije raspisalo natječaj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

– Proširujemo vrtić i na zgradu političkih stranaka. Postojeći objekt nažalost zbog njegovog stanja u untrašnjosti moramo srušiti, ali na tom će dijelu nastati novi dio vrtića koji će biti povezan sa dosadašnjom zgradom vrtića. Uredit će se i vrtićko dječje igralište kako bi bilo sigurno i funkcionalno za broj djece smješten u vrtiću. Time zapravo zaključujemo priču uređenja i dogradnje javnog dječjeg vrtića – kaže ludbreški gradonačelnik i dodaje kako će Grad Ludbreg i u narednom razdoblju biti podrška i privatnim vrtićima.

– Želimo da standard djece u vrtićima bude najbolji i da sve što smo dosad ulagali u dječje vrtiće rezultira najboljom mogućom pripremom djece za školsko obrazovanje. Nadam se da će država reagirati i pomoći jedinicama lokalne samouprave u funkcioniranju dječjih vrtića jer trenutačno je to isključiva briga gradskog proračuna. Za nas je važno da s ovom završnom adaptacijom i uređenjem dječjeg vrtića omogućimo da taj obrazovni dio bude najbolji mogući – kaže gradonačelnik Bilić.