Muzej hrvatskog vatrogastva je nizom događanja ostvario uspješno sudjelovanje u ovogodišnjoj manifestaciji „Noć muzeja“, održanoj u petak 27. siječnja. Od 18 do 23 sata, muzejski postav je obišlo oko 450 građana svih uzrasta.
Ovogodišnja manifestacije je bila u znaku vatrogaskinja, a počela je ‘predavanjem i razgovorom na temu “Žene u vatrogastvu”. Nakon kratkog povijesnog uvoda koji je prezentirao voditelj Muzeja Vedran Runjić, tajnik kabineta glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvoje Ostović upoznao je slušatelje s današnjom statistikom i percepcijama uloge žena u vatrogastvu kroz rezultate istraživanja koje su početkom godine proveli glasnogovornica HVZ-a Nina Francetić i psiholog Zoran Šimić.
Svoje djelovanje u vatrogastvu su okupljenima predstavile profesionalna vatrogaskinja JVP Grada Varaždina Višnja Bardić, zapovjednica DVD-a Varaždinske Toplice Marinela Belavić i predsjednica DVD-a Strmec Podravski i VZO Petrijanec Nataša Šincek.
Središnje događanje manifestacije bilo je otvorenje izložbe “Iza vatrenog zida – Žene u vatrogastvu”, realizirane u suradnji Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeja hrvatskog vatrogastva i Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Otvorenju izložbe su prisustvovali u ime glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića tajnik kabineta GVZ-a Hrvoje Ostović, zamjenik predsjednika i zapovjednik VZŽ Varaždinske Saša Lenček i Željko Nagy, počasni predsjednik VZŽ Varaždinske Zvonko Biškup, zapovjednik VZŽ Primorsko-goranske Mladen Šćulac, predsjednik VZ Grada Varaždina Tomislav Bogović, zapovjednik JVP Grada Varaždina Ivica Labaš, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, predsjednik i zamjenik predsjednika DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu Mirko Svetec i Radovan Martinec, autorski dvojac izložbe Kosjenka Laszlo Klemar (TMNT) i Vedran Runjić (HVZ/MHV), autorica postava Barbara Blasin te brojni vatrogasci i posjetitelji.
Autori izložbe Klemar i Runjić su pozdravili prisutne i predstavili nastanak ideja za ovu izložbu, nakon uspješne suradnje na izložbi “Žene i tehnika” 2021., gdje je predstavljena priča o prvoj vatrogasnoj časnici u Kraljevini Jugoslaviji, Anki Drvarek.
Bila je članica Industrijske dobrovoljne vatrogasne čete Tivar (poslije DVD Varteks) u Varaždinu od njezina osnutka 1936. U spomenici Industrijske vatrogasne čete Tivar Anka Drvarek spominje se 1936. kao “vodnik odjela” samaritanki, a 9. studenog iste godine zabilježeno je da je Anka Drvarek unaprijeđena u „prvog tehničkog vatrogasnog časnika u Jugoslaviji“. Iz čete je istupila u kolovozu 1938. godine…
Također su se zahvalili na pomoći vatrogaskinjama i organizacijama koje su kroz predmete i priče omogučili postavljanje izložbe.
Tajnik kabineta GVZ-a Ostović je pozdravio ideju predstavljanja ove zanimljive teme kroz izložbu te se zahvalio Tehničkom muzeju na suradnji.
– Zahvaljujući entuzijazmu i ustrajnosti prvih žena u vatrogastvu koje su se izborile za mjesto u do tada muškom svijetu, stvoreni su temelji koji su doveli do brojke od preko 26 000 članica u vatrogasnoj organizaciji. Naše vatrogaskinje su osposobljene, opremljene i spremne na izvršavanje svih vatrogasnih zadataka, rame uz rame s muškim kolegama – rekao je Ostović i otvorio izložbu.
Ona daje prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena u kontekstu vatrogastva i pionirki vatrogastva u Hrvatskoj, preko ulaska većeg broj žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma do suvremenog doba, kada usprkos još uvijek prisutnim predrasudama i izazovima s kojima se susreću svjedočimo intenzivnom rastu broja žena u vatrogastvu.
Uz tekstove i fotografije, predstavljeni su i predmeti vezani uz vatrogaskinje i njihove uspjehe u radu. Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do svibnja.
Građani su također mogli vidjeti stalni postav Muzeja te razgledati vatrogasna vozila i opremu DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu i JVP Grada Varaždina.
Općina Jalžabet 18. ožujka ponovno je organizirala akciju čišćenja okoliša.
Mještani su se okupili u velikom broju spremni učiniti nešto lijepo za dobrobit okoliša i cijele zajednice.
Uz savršene vremenske uvjete, provedena je još jedna uspješna akcija čišćenja i sudionici su neumorno radili na obnavljanju ljepote okoline. Ukupno je prikupljeno 1400 kilograma korisnog i 9440 kilograma miješanog otpada.
– Ponosni smo što naši sumještani aktivno sudjeluju u ovim inicijativama i pozitivno utječu na naš okoliš. Ovim putem iskreno i od srca u ime cijele zajednice zahvaljujemo svima na sudjelovanju! – poručili su iz Općine Jalžabet.
Povodom Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu uz podršku Hrvatskog hidrološkog društva održana je tematska tribina pod motom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Ove godine broji se 30. obljetnica obilježavanja toga dana.
Tom su prilikom u Varaždin stigli eminentni stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za vode, koji su održali prezentacije svojih znanstvenih istraživanja.
– Klimatske promjene postale su jedan od glavnih izazova s kojima se susreće sektor vodoopskrbe i odvodnje te se vezano za to susrećemo s velikim izazovima. Zbog toga se trenutno u Hrvatskoj puno sredstava troši iz EU fondova na razne dogradnje ili poboljšanja sektora vodoopskrbe i odvodnje kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupnost pitkoj vodi i dostojni sanitarni uvjeti. Svjetska organizacija za vode je od 2015. godine zacrtala cilj da bi do 2030. cijeli svijet imao dostojan pristup vodi i zadovoljavajuće sanitarne uvjete. Međutim, taj cilj se ne ostvaruje tom brzinom kako je predviđeno, dosta kasnimo, stoga je cilj od ove godine ubrzati promjene po tom pitanju – rekla je uvodno dr. sc. Dijana Oskoruš, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i predsjednica Hrvatskog hidrološkog društva.
Predavanja su zatim održali mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a na temu „Rezultati klimatskih projekcija i njihova primjena u hidrologiji“, dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a na temu „Pregled klimatoloških produkata za praćenje sušnih i kišnih prilika u Hrvatskoj“ te dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na temu „Eutrofikacija u površinskim kopnenim vodama s osvrtom na trofičko stanje voda u Republici Hrvatskoj“.
Rezultati
Mr. sc. Lidija Srnec govorila je o budućoj klimi, odnosno o tome što nas očekuje na temelju klimatskih modela u budućnosti, dok se dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin osvrnula na glavne rezultate opaženih trendova koji su dobiveni na temelju mjerenih podataka.
– Rezultati ukazuju na definitivno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim sezonama. Osim toga, imamo preraspodjelu sezonske količine oborina, tako da imamo zapravo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni. Isto tako, imamo povećan broj ekstremnih oborinskih događaja, kako sušnih, tako i kišnih, pa na razini godine imamo sve veći broj vrlo sušnih i ekstremno sušnih događaja, dok u hladno doba godine imamo povećan broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih događaja – rekla je dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija.
Dodaje da upravo zbog toga što je evidentan sve veći broj ekstrema uslijed klimatskih promjena koje pogađaju velik broj gospodarskih sektora, sve su veće važnost i uloga klimatoloških podloga, odnosno uloga klimatologa, njihovih ekspertiza i studija.
– Tako smo i mi u DHMZ-u nedavno završili jednu opsežnu studiju za potrebe izrade nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama. Sudjelujemo također u izradi procjene rizika od prirodnih katastrofa; konkretno smo sudjelovali u izradi procjene rizika od suše, toplinskih valova, klizišta i slično. Isto tako, s obzirom na to da su klimatske promjene tu, imamo sve više kratkotrajnih oborinskih ekstrema, pa smo tako imali 2020. godine urbanu poplavu u Zagrebu, zatim u rujnu 2022. urbanu poplavu u Rijeci, dakle takvih je pojava sve više. Stoga mi u Službi za klimatologiju radimo klimatološku podlogu za ocjenu kriterija za upozorenja na ekstremnu kišu koja se daje putem Meteoalarma, odnosno javne platforme za upozorenja na opasne vremenske nepogode – navodi dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodaje da svakako ima mjesta za zabrinutost što se tiče dostupnosti pitke vode cjelokupnom stanovništvu.
– Ono što mi kao klimatolozi možemo pružiti, to je da mi imamo razvijen sustav za praćenje suše, no svakako moramo na njemu sve više raditi. Ove godine smo uveli nove indekse jer dosadašnji indeksi koji su pratili bazirali su se uglavnom na manjku samo oborine, a znamo da i utjecaj temperature ima veliki značaj za razvoj suše jer se povećava isparavanje. Ono što bih htjela naglasiti, što mislim da će svakako utjecati na ubrzanje pozitivnih promjena, je europski projekt koji je započeo 1. ožujka i naredne tri godine će se bazirati na razvoju prognostičkih alata za ublažavanje negativnih posljedica suša, toplinskih valova i požara na području središnje Europe. Taj projekt okuplja sedam zemalja, a tu je uključena i Hrvatska, upravo DHMZ zbog velikog iskustva u pružanju upozorenja na toplinske valove, ugroženost od požara i za praćenje suše, tako da smo mi tu ravnopravni partner. Imamo dobru komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i upravo su nam oni pridruženi strateški partner u ovom projektu, kao i Ministarstvo poljoprivrede te vjerujemo da će nam oni biti velika podrška kao i dosad – istaknula je dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodajmo da spomenuti projekt naziva Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe okuplja Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Glavni ciljevi su razviti alate za navedeno prognoziranje suša, toplinskih valova i ugroženosti od požara u CE Europi, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih događaja (DHF) i njihovih združenih učinaka te razviti strategiju implementacije razvijenih alata u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera. Sveukupno, projektom se nastoji poboljšati nacionalne sustave za praćenje DHF te proširiti te sustave na regionalnu razinu.
Zagađenost vode
Dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, organizator Službe za biološka ispitivanja, govorio je o eutrofikaciji, pojmu koji obuhvaća pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave, što nosi neke štetne posljedice.
– Pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave može uzrokovati negativne posljedice poput cvjetanja cijanobakterija, pa posljedično tome ispuštanje cijanotoksina u vodu koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, okoliš i životinje. Gubimo na kvaliteti vode u smislu rekreacijske svrhe, također može doći do problema s vodom za piće jer i nakon pročišćavanja voda se više nije sigurna za korištenje. Postoji prirodna eutrofikacija, koja traje stotinama godina, i ova koja je antropogeno uvjetovana, odnosno ljudskim djelovanjem, koja traje kratak period jer koristimo puno gnojiva u poljoprivredi i slično, koja mogu biti određeni problem – ističe dr. sc. Stanković.
Međutim, dodaje, kako u Hrvatskoj tako u Europi i svijetu se jako puno radi po tom pitanju, odnosno na tome da se uvede kontrola nad korištenjem gnojiva i da se uvedu viši stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda kako bi se stanje poboljšalo.
– Ono što je svijetla točka u svemu tome je činjenica da već postoje neki primjeri oligotrofikacije, to je suprotno od eutrofikacije, gdje se vidi efekt smanjenja hranjivih tvari u vodi i poboljšanja kvalitete vode, upravo zbog postupanja u pozitivnom smjeru – zaključio je dr. sc. Stanković.
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
