Tijekom jutarnjih sati područje Međimurske županije zahvatilo je nevrijeme praćeno jakim vjetrom koji je uzrokovao rušenje stabala i oštećenja krovišta, objavila je Hrvatska vatrogasna zajednica.
– U promatranom vremenu bilježimo 18 tehničkih vatrogasnih intervencija uklanjanja stabala i granja te sanacije krovišta. Na spomenutim intervencijama kumulativno su sudjelovala 42 vatrogasca s 18 vatrogasnih vozila iz JVP-a Čakovec i 16 DVD-ova s područja županije – navodi Hrvatska vatrogasna zajednica.
Jak vjetar rušio je stabla u čakovečkom Perivoju Zrinskih.
– Tužna slika Perivoja Zrinskih u Čakovcu nakon noćašnje oluje. Od dva velika kestena koji su desetljećima stajali na ulazu u Stari grad i gotovo srasli s glavnim bastionom ostali su tek ostaci. No, kao što smo nedavno iz temelja obnovili utvrdu, morat ćemo iz korijena pomladiti i Perivoj. A na ovakva nevremena se moramo priviknuti, osluškivati prirodu i učiti – napisali su na Facebook stranici iz Muzeja Međimurja Čakovec.
Osim toga, nevrijeme je potrgalo i bijele kišobrane u Ulici kralja Tomislava koji su spremno čekali početak Porcijunkulova.
– Nažalost, jutros nam je nevrijeme uzelo većinu bijelih kišobrana koji su bili uvertira u čarobno svjetlosno iznenađenje koje smo vam pripremali za Porcijunkulovo. Ali, kako u svakoj nevolji tražimo onaj mali tračak pozitive, sretni smo i zahvalni što je materijalno jedino što nam je ovog puta nevrijeme oduzelo. Sada prelazimo na plan B i sigurni smo da će se vaša srca na 59. Porcijunkulovu napuniti radošću i toplinom! – napisali su na Facebook stranici Visit Čakovec.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
