Povežite se s nama

Kultura

FOTO U GMV-u predstavljen interaktivni ormar: isprobajte odjevne predmete iz 18. stoljeća

FOTO: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

Danas, 14. rujna, u Stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin predstavljen je interaktivni ormar nazvan „Rušnica za sjećanje“.

Predstavila ga je kustosica pedagoginja u GMV-u Jelena Petković, koja je, uz kustosicu na Kulturno-povijesnom odjelu GMV-a Jelenu Rančić, autorica idejnog projekta.

Interakcija muzejske građe i posjetitelja

Interaktivni ormar sadrži replike ženskog korzeta i muškog prsluka iz 18. stoljeća koje posjetitelji mogu isprobati.

Uz korzet i prsluk, u Rušnici se nalazi i replika ženskog šešira iz razdoblja ampira i muški cilindar, kao i različiti modni dodaci te fotorekviziti za stvaranje potpunoga povijesnog outfita i neposrednog doživljaja mode u prošlosti.

Zanimljivo je da su i mnogi muškarci u 18. i 19. stoljeću, a ne samo žene, nosili korzete ili prsluke ojačane dodatnim rebrima (daščice, kosti). Korzeti su se općenito smatrali svojevrsnim spravama za mučenje, pa će njihovo isprobavanje u Starom gradu posjetiteljima biti izazov, ali i neposredan doticaj s muzejskom građom.

Osim navedenog, Jelena Petković otkrila je da Rušnica sadrži i zabavnu interaktivnu aplikaciju za naočale za mješovitu stvarnost Microsoft Hololens 2 s hologramskom projekcijom u kojoj posjetitelji mogu odjenuti damu prema odabranom stilskom razdoblju, i to na temelju viđenih odjevnih predmeta i modnih dodataka unutar muzejske cjeline „Kultura odijevanja“.

Aplikacija se nalazi i na tabletu radi bolje preglednosti kod grupnih posjeta. Hologramska projekcija, kao realna 3D projekcija u prostoru, omogućava posjetiteljima jedinstveni doživljaj mode prošlih vremena te upoznavanje s odjevnim predmetima i modnim dodacima iz različitih povijesnih i stilskih epoha.

– Predmeti su nastali u sklopu projekta „Living Castles“, čiji je cilj bio modernizirati utvrdu Stari grad, ali i općenito cijeli muzejski postav Kulturno-povijesnog odjela. Zato smo za posjetitelje osmislili neke atrakcije, a odlučili smo se za „Kulturu odijevanja“ jer nam je to najnovija muzejska cjelina, otvorena 2015. godine. Tako smo zaokružili priču s novim postavom, ali i jednim ormarom, čije će predmete posjetitelji moći isprobati i poigrati se, zabaviti, napraviti uspomene, fotografirati se i slično – rekla je kustosica pedagoginja Jelena Petković, dodavši da se ideja razvijala timski.

– To ne bi bilo moguće bez pomoći naših kolega koji nas redovno savjetuju i pomažu sa svakakvim idejama. Sve u Muzeju je zapravo timski rad, a u ovu priču uključili su se čak i neki bivši djelatnici Muzeja kako bismo pružili posjetiteljima nezaboravan doživljaj cijele utvrde – ističe Petković.

Projekt „Living Castles“

Interaktivni ormar osmišljen je u sklopu nedavno završenog projekta „Mreža ‘živih’ dvoraca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa/Living Castles“ u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020.

– Posjetitelji suvremenog vremena uvijek traže nešto više, a naši stalni postavi dosad su bili relativno statični, osim Muzeja kukaca koji je od obnovljenog postava tražio interakciju s korisnikom. No Stari grad aktivno sudjelovanje korisnika u razgledu nije imao. Ovim projektom EU-a izvršena je zadaća te je građa, koju smo desetljećima čuvali, izradom replika približena posjetitelju i zahtjeva se njegov angažman u razgledu postava – rekla je muzejska savjetnica i zamjenica ravnatelja Spomenka Težak.

Kultura

Kada su Varaždinci prvi puta kušali naranču, kada se jelo dabrovo meso i druge zanimljivosti doznajte na izložbi u GMV-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradski muzej Varaždin ovu godinu zaključuje izložbom „Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju“, koja se uz Dan grada Varaždina otvara u palači Herzer u srijedu, 7. prosinca, u 19 sati.

Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom i budućnost.

Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu.

Drugi dio izložbe s temom o ulozi hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvara se u Starom gradu u siječnju 2023. godine. Tijekom trajanja izložbe bit će objavljen i prateći katalog.

Više o izložbi

Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše možemo razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom razdoblju ili geografskom području.

Hrana i prehrambene navike prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta zajednice, te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih.

Kultura prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi, stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz hranu.

Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom, Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti, kroz koje posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do sutrašnjice.

Također, izložbom se pokušalo dati i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu? Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom 19. stoljeća? Kakvog su se bontona pridržavali oni koji su imali čast biti pozvani na večeru u jednu od varaždinskih palača u 17. stoljeću? Hoće li se jednog dana kukci, koje danas možemo vidjeti u stalnom postavu GMV-a Svijet kukaca, preseliti i na dnevnu ponudu restorana preko puta Muzeja?

Izložba Dobar tek! koncipirana je tako da nastoji zaokupiti (gotovo) sva osjetila, pa će posjetitelji imati prilike doživjeti i mirise vezane uz neke namirnice prisutne u svakodnevici obiteljskog doma, kao i zvukovekarakteristične za kuhinju, tržnicu, pčelinjak, lov, večeru, pa čak i futuristički laboratorij za pripremu hrane.

Izložbeni postav bit će upotpunjen i rekonstruiranim prikazima crne i bijele kuhinje, tržnice, trgovine, restorana, polja te raskošne gozbe, što doprinosi ilustrativnosti i zornosti teme, kao i sadržajnijem ugođaju za posjetitelje.

Izložba je postavljena za razgled do 5. studenoga 2023. godine, a tijekom njezina trajanja održavat će se i dodatni programi (predavanja, prezentacije i dr.) u sklopu Srijede u Muzeju te organizirati edukacijski sadržaji za učenike kroz program MIŠ – Muzej i škola.

Autori izložbe: Elizabeta Igrec, Mišel Jelić, Mia Košćak, Davor Kraš, Petra Marincel, Nataša Mihinjač, Petar Nevžala, Jelena Rančić, Daša Suhić Hižak, Lovorka Štimac-Dedić, Spomenka Težak

Koordinacija izložbe: Petra Marincel

Oblikovanje postava izložbe: Lucija Berdin Kokol i Andrija Večenaj

Oblikovanje vizuala: Vjeran Kostović

Obrada i priprema fotografija: Andrej Švoger

Suradnica: Anita Peričić

Edukacijsko-pedagoški program: Jelena Petković

Konzervatorsko-restauratorski radovi i priprema izložaka: Petar Nevžala, Neven Sudec, Daša Suhić Hižak, Marija Rajić, Nina Mertik (Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož), Timotej Tomšić, Jelena Rančić, Nevenka Juriša, Romana Kereži

Tehnički postav izložbe: Zlatko Bosak, Josip Cepanec, Ivica Pakrac, Marko Stančin, Dragica Škarica, Štefanija Slunjski

Posuditelji izložaka: Agronomski fakultet u Zagrebu, Ekos holding – Prehrana d.o.o., Alka Horvat, Hrvatski prirodoslovni muzej, Institut za arheologiju, Vladimir Kelemenić, Muzej prehrane „Podravka“, Ljubo Opačić, Uršulinski samostan u Varaždinu, Vindija d. d., Letizia Zadravec – Gift shop Letizia

Sponzori: Gospodarska škola u Varaždinu, Gradska tržnica d.o.o., Hartmann papirna ambalaža d.o.o., Insektarij – tvornica buba,  Ireks aroma d.o.o., Magic Net, Muraplast d.o.o., OPG Cafuk,  OPG Pocedulić, OPG Tucman, Parkovi d.o.o., “Sandukar” drvna galanterija i pilana, Vindija d.d.

Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinka snimila dokumentarac o Nepalcima koji su životima platili stadione u Katru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dokumentarni film varaždinske redateljice Anje Strelec o nepalskim radnicima migrantima koji rade na Bliskom istoku ‘Where Have All The Smiles Gone’ izlazi početkom sljedeće godine.

Dok je FIFA Svjetsko nogometno prvenstvo u Katru u punom jeku, ljudi diljem svijeta okupljaju se kako bi gledali utakmice i uživali u ‘najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu’. No, na žalost, postoji i vrlo mračna strana ovogodišnjeg prvenstva – gotovo 7000 radnika umrlo je u Katru otkako su počele pripreme za FIFA Svjetsko nogometno prvenstvo zbog loših uvjeta rada, a od toga je 1700 Nepalaca, prema nepalskom Odboru za zapošljavanje u inozemstvu.

Ovo je samo jedan od tragičnih scenarija više od milijun Nepalaca koji rade u zemljama Bliskog istoka koje iskorištavaju migrante za jeftinu radnu snagu ne poštujući njihova ljudska prava –  zbog loših radnih uvjeta, nepalski radnici migranti svakodnevno umiru.

Dokumentarni film varaždinske redateljice Anje Strelec izlazi početkom sljedeće godine – film Where Have All The Smiles Gone portretira nepalske radnike migrante koji u potrazi za boljim životom odlaze raditi u inozemstvo, većinom u zemlje Bliskog istoka ali na žalost često budu žrtve svojih poslodavaca koji ih iskorištavaju te im uskraćuju ljudska prava.

Domaće gospodarstvo Nepala snažno ovisi o radnicima migrantima, ali umjesto očekivanog ekonomskog prosperiteta, zbog loših i nehumanih uvjeta rada migranti se u Nepal vraćaju bolesni ili mrtvi.

‘Where Have All The Smiles Gone’ je dokumentarni film rađen pet godina koji portretira  putovanje nepalskih migranata koji napuštaju svoj dom u potrazi za boljom budućnošću većinom odlazeći u zemlje Bliskog istoka, a da pritom nisu ni slutili kakve ih poteškoće čekaju.

Film je režirala hrvatska redateljica koja živi i radi u Belgiji Anja Strelec u suradnji s producentskom kućom iz Nepala Mountain River Films. Producenti su Deepa Dharel, Chandra K Jha i poznati islandski producent Erlingur Jack, a koproducent je Giuseppe Savino.

Film će biti objavljen početkom 2023.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje