Povežite se s nama

U fokusu

Habijan o poskupljenju vrtića: “SDP na nacionalnoj razini gura besplatne vrtiće, a Marković i Bosilj to lokalno sabotiraju“

Objavljeno:

- dana

Najnoviji potez vladajućih u Gradu Varaždinu koji se odnosi na iznenadno povećanje cijene vrtića izazvao je velik broj negativnih reakcija roditelja ali i oporbe. Među onima koji kritiziraju čelne ljude Grada je i Damir Habijan, saborski zastupnik te predsjednik Gradske organizacije HDZ-a Grada Varaždina, kojem je neshvatljivo da se SDP na nacionalnoj razini zalaže za besplatne vrtiće, dok na lokalnoj razini varaždinski SDP-ov gradonačelnik i zamjenik cijene dižu „u nebo“.

– Nažalost, SDP- ov gradonačelnik Neven Bosilj koji obnaša vlast u Gradu Varaždinu je 1. rujna najavio povećanje cijene vrtića. U odnosu na ranije cijene, povećanje za jedno dijete je 37% ili 127 eura, za drugo 55% (82 eura) te za treće dijete ili ono s poteškoćama u razvoju povećanje iznosi čak 96% ili 52 eura. Zanimljiva je programska politika SDP-a na nacionalnom nivou jer je njihov predsjednik Peđa Grbin proklamirao smjernice koje bi omogućile svoj djeci korištenje besplatne usluge vrtića. Zanimljivo je i to da su im besplatni vrtići okosnica programa za predstojeće izbore – ukazuje Habijan koji je na konferenciji za medije u ponedjeljak prozvao i Barbaru Antolić Vupora, šeficu županijskog SDP-a.

Za nju je kazao da je na jednoj od konferencija za medije u Varaždinu nedvosmisleno poručila kako država svoj djeci treba omogućiti besplatne vrtiće.

– Ovo što se događa u Gradu Varaždinu, gdje nakon ponovljenih izbora SDP ima apsolutnu vlast s 12 ruku od 21 gradskog vijećnika, je apsolutno dijametralno suprotno onome što proklamiraju na nacionalnom nivou. Naime, jedno govore zbog potreba nacionalne izborne kampanje, a nešto sasvim drugo provode u Gradu Varaždinu. Podsjećam da je u kontinuitetu ove Vlade od 2016. godine na području Varaždinske županije izgrađeno 14 novih vrtića, a nakon 40 godina otvoren je i novi vrtić na gradskom području u Donjem Kućanu. Uz to je u tijeku još toliko projekata izgradnje i dogradnje vrtića –ističe Habijan.

Dodao je da će za spomenutu izgradnju i dogradnju vrtića Vlada između ostalog izdvojiti više od tri milijarde kuna, a poteze SDP-a okarakterizirao je politikom dvostrukih mjerila i licemjerjem!

– Prije mjesec dana imali ste situaciju da je Grad Varaždin pokrenuto javno savjetovanje oko poskupljenja cijena pružanja komunalne usluge odvoza otpada. A baš taj SDP je 2018. i 2019. godine sudjelovao i pozivao građane na prosvjede protiv povećanja cijena odvoza smeća. Najbolje od svega je da je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković u veljači ove godine uvjeravao javnost da nikakvih poskupljenja neće biti, a to je u ožujku ponovio i gradonačelnik Bosilj… No, sada vidimo da će poskupljenja za neke kategorije građana rasti čak 127%. To su ti dvostruki kriteriji i licemjerje SDP-a, a s obzirom na konfuziju koju izazivaju, bilo bi najbolje da se gospodin Marković i Bosilj dogovore, te usklade svoje izjave i politiku jer očito je da je došlo do razmimoilaženja u odnosu na politiku koju su zagovarali 2018. i 2019. godine i ovog što imamo sada – smatra čelnik gradskog HDZ-a.

Potom je preporučio Barbari Antolić Vupora i Peđi Grbinu da pozovu na razgovor Markovića i Bosilja, te da im objasne da vode dijametralno suprotnu politiku SDP-u.

– To im je prilika da sve riješe na dobrobit građana, te da pokažu da ono što govore na nacionalnoj razini i donedavno na lokalnoj razini provode i u praksi – zaključio je Damir Habijan.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje