Na konferenciji za medije, održanoj 15. rujna u varaždinskom HNK-u, predstavljena je premijera operete „Grofica Marica“ mađarskog skladatelja Emmericha Kalmana.
Premijera je na rasporedu u subotu, 23. rujna, u 19 sati i 30 minuta na velikoj sceni HNK-a u Varaždinu, a nastala je u koprodukciji varaždinskog HNK-a i Opere B.B., čiji je umjetnički direktor Ronald Braus.
– Jako sam sretna da smo gospodin Braus i ja uspjeli napraviti koprodukciju za koju smo se dogovarali godinama. Našli smo se na projektu koji je pun kreacije i glazbe. Drago mi je da će Lidija pjevati i izuzetno sam sretna zbog suradnje s Glazbenom školom Varaždin i njihovim pjevačima, kao i s Udrugom klasičnog baleta Vindija, s čijim plesačima smo već sudjelovali. Te male plesačice su igrale i odradile lavovski posao u „Orašaru“, a sad i u „Grofici Marici“. Imam osjećaj da se dogodila jedna velika sinergija svih varaždinskih umjetnika na ovom projektu – rekla je intendantica HNK-a Senka Bulić.
Umjetnički direktor Opere B. B. Ronald Braus naglasio je da je da nema ljepšeg i svečanijeg trenutka nego ostvariti „Groficu Maricu“ u povodu 150. obljetnice zgrade varaždinskog HNK-a.
– Dogovarali smo „Groficu Maricu“ već neko vrijeme i mislim da se bolji trenutak nije mogao dogoditi. Ono što je najvažnije je to, da u ovoj divnoj sinergiji autorskog tima, većina umjetnika je iz Varaždina. To nije gostovanje koje u Varaždin dovodi neku predstavu, nego je većina Varaždinaca, što daje na važnosti cijelom projektu. Svi se jako veselimo tome, svi jedva čekaju, zaživjeli su s time, čak i djeca. Neki su prvi put na sceni i toliko su disciplinirani, odgovorni i sretni što rade, djeluju puno profesionalnije nego što bi se očekivalo od djece koja su zapravo tek učenici. Mislim da će se publici itekako svidjeti, već se traži karta više – naveo je Braus, koji u opereti igra ulogu baruna Kolomana Župana.
Redatelj i koreograf Dejan Jakovljević istaknuo je zadovoljstvo zbog rada u varaždinskom Kazalištu.
– Drago mi je da radim s Varaždincima, prvi put sam u HNK-u u Varaždinu. Marica je osoba koja se još nije udala i ne želi dati svoju slobodu, ali sudbina ipak uplete svoje prste i Marica se na kraju predstave ipak zaljubi. Zanimljivo je da u svim operetama uvijek ima dosta zapleta, nesporazuma i svega, no uglavnom se sve riješi pozitivno – rekao je Jakovljević.
Velika odgovornost
Uloga grofice Marice pripala je cijenjenoj sopranistici, Varaždinki Lidiji Horvat Dunjko.
– Zahvaljujem se na toj mogućnosti da nakon više od pola stoljeća baš ja igram groficu Maricu u Varaždinu, gradu iz kojeg je grofica Marica potekla, u gradu u kojem je ona bila stvarni lik. Od svog djetinjstva slušam o toj grofici Marici s tolikom čežnjom i ljubavlju, pa bih kasnije ja tu predstavu gledala i mislila „Bože, samo da je vratimo u taj naš Varaždin“, gdje ona zapravo i pripada. To je, naravno, velika odgovornost i jako sam uzbuđena i počašćena da imam priliku biti ta grofica Marica, o tome nisam čak ni sanjala – naglasila je Horvat Dunjko, dodavši da je divno što su većina izvođača Varaždinci.
Dirigent je Igor Vlajnić, redatelj i koreograf Dejan Jakovljević, kostimograf Mladen Jerneić Grof Erdödy, scenografkinja Marta Crnobrnja, dizajneri rasvjete su Siniša Keretić i Rajko Vugrinec, oblikovatelj video projekcija je Miran Brautović, plesače je uvježbala Vlasta Rittig, zbor pripremila Blanka Tkalčić, korepetitorica je Helena Borović, a inspicijent Vedran Dervenkar.
Ansambl predstave
Grofica Marica: Lidija Horvat Dunjko, Tanja Ruždjak Knez Morescu, Dragomir Populescu: Nenad Tudaković, Zvonimir Ivanović Barun Koloman Župan: Ronald Braus Grof Tassilo Endrödy – Wittenburg: Siniša Galović, Matic Zakonjšek Liza: Irma Dragičević, Blanka Tkalčić Karl Stephan Liebenberg: Dorijan Stipćić Kneginja Božena Cuddenstein zu Chlumetz: Beti Lučić Wurzinger: Marinko Leš Čekko: Zvonimir Ivanović, Dejan Jakovljević Manja: Blanka Tkalčić Primaš Pišta: Petar Mumlek
U opereti sudjeluje i Zbor učenika za solopjevanje Glazbene škole u Varaždinu, plešu polaznice Udruge klasičnog baleta Vindija te svira Komorni orkestar.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: MKM/Dubravko Hrupa
