Više od 100 malih folkloraša nastupilo na festivalu “Djeca u Maruševcu”
Treće izdanje Folklornog festivala „Djeca u Maruševcu“ ove je godine okupilo 120 malih folkloraša koji čuvaju i predstavljaju folklornu baštinu...
Kako ulazimo u treću godinu života u pandemiji, svima postaje jasno da ćemo se morati naučiti nositi s njom na duge staze.
Dolaskom novih varijanti virusa SARS-CoV-2 imunost stečena cijepljenjem i preboljenjem prethodne varijante postaje djelomično upitna.
Prvo i najvažnije u ovom trenutku što svatko može učiniti da smanji rizik od loših ishoda COVID-a-19 je da se potpuno cijepi i primi booster-dozu, ako je indicirana, pravovremeno, uz poštovanje ostalih epidemioloških mjera.
Iako se loš ishod potpuno nepredvidivo i rjeđe može dogoditi i kod mlađih, zdravih osoba, velik broj istraživanja ukazuje na cijeli popis stanja i bolesti u podlozi (tzv. underlying diseases) koje mogu značajno doprinijeti lošem ishodu COVID-a-19. Skrećem fokus na neka stanja i bolesti iz tog popisa na koje se može utjecati promjenom životnog stila i navika te time dodatno i dugoročno smanjiti rizike od loših ishoda.
To su, prije svega, debljina, odnosno pretilost s BMI >30, šećerna bolest, koronarna bolest srca, visoki tlak, depresija, pušenje i s njim povezane plućne bolesti te stanja koja kompromitiraju naš imunitet.
Na početku nove kalendarske godine uvođenjem nekoliko jednostavnih navika možemo utjecati na sva ta stanja, a predlažem da ih se pokuša barem na ograničeno razdoblje od tri tjedna i potom revidirati učinak na zdravlje, što će pojačati motivaciju za ustrajanje i utrti put dobrim navikama: pokušati maksimalno izbaciti rafinirani šećer, a žudnju za slatkim nadomjestiti kombinacijom oraščića i suhog voća te svježeg voća.
Konzumacija rafiniranih šećera zbog naglih oscilacija u glikemijskom indeksu ima učinak i na raspoloženje i energiju tijekom dana. Treba jesti čim više za stolom, svjesno, a ne usputno za računalom ili pred TV-om, a nakon obroka prošetati ili biti aktivan u kućanskim poslovima.
Najmanje tri puta tjedno, a poželjno svakodnevno, valja provesti pola sata aerobne tjelovježbe, što može biti i samo brzo hodanje. Donesite odluku o prestanku pušenja i potražite pomoć u realizaciji – prijavite se za grupnu ili individualnu podršku u Odjelu za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo na broj telefona 320-969.
Planirajte svoje obroke kroz tjedan tako da smanjite konzumaciju mesa na tri dana u tjednu, osobito crvenog mesa, a uključite u svoju prehranu više ribe i biljnih proteina (variva od mahunarki kao što su grah, leća, slanutak, grašak i slične) te integralne žitarice.
Povećajte unos povrća i voća tako da unosite dnevno dvije i pol čaše svježega ili kuhanog povrća i barem tri-četiri komada voća, kombinirajući različite boje (vitamine). Hranu ne dosoljavajte kod stola.
Za pomoć oko planiranja jelovnika i uvođenja promjena u prehrani sukladno zdravstvenom stanju nazovite Savjetovalište za prehranu na besplatni telefon ZZJZ 0800-200-163, također i za kontinuirano 24-satno mjerenje tlaka, radi pouzdanog uvida u vrijednosti tlaka kroz dan.
Smanjite stres kroz fizičku aktivnost, bolju organizaciju vremena, više druženja na otvorenom, kao i kroz traženje psihološke podrške – stres je percipirana opasnost koja najčešće nije realna – naši psihoterapeuti vam mogu pomoći da promijenite način razmišljanja i percepciju.
Spavajte 7-8 sati jer će to utjecati na apetit, raspoloženje i imunitet te smanjiti žudnju za nezdravim namirnicama. Boravite čim više na suncu radi vitamina D ili, tijekom zimskih mjeseci, uzimajte nadomjeske.
Piše: Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.