Povežite se s nama

U fokusu

Koaliciji HDZ-a pobjeda, odlični Reformisti, HNS-HSU “potučeni”

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Nedjeljni izbori za vijeća mjesnih odbora u Varaždinu donijeli su iznenađenje: koalicija predvođena HDZ-om, strankom koja na vlasti u gradu nije bila zadnjih 18 godina, osvojila je najviše mandata. Imat će 43 vijećnika od ukupno njih 150 u 16 vijeća mjesnih odbora.

I dok je njihovim koalicijskim partnerima – Hrastu, HSS-u, HSP-u, BUZ-u i ZS-u – pripalo devet mjesta, HDZ će imati ukupno 34 vijećnika, po čemu su također ostvarili najbolji rezultat. Gledaju li se izbori prije četiri godine, sada su osvojili 15-ak mjesta više, čime su potvrdili titulu pobjednika.

Stabilni SDP

Drugi najbolji rezultat, točnije 33 mandata osvojio je SDP, koji su, kao i prije četiri godine, na izbore izašao samostalno. Pokazalo se imaju stabilnu podršku birača, jer su u odnosu na 2011. godinu „izgubili“ samo dva mandata.

Za razliku od njih, HNS i njihov koalicijski partner HSU doživjeli su težak poraz. Pripala su im 32 mandata, po čemu su treći, ali je to upola manje mandata nego prije četiri godine!

Štromar proglasio pobjedu tako što je rezultatima HNS-a pribrojio i one SDP-a!

Zato razlog za slavlje ima Narodna stranka – Reformisti koja je prvi put izašla na izbore u Varaždinu i već “pušu” za vrat strankama ljevice, SDP-u i HNS-u. Oni su osvojili ukupno 31 mjesto.

Gledaju li se samo rezultati u sedam gradskih mjesnih odbora, Reformisti su osvojili najviše mandata, njih 22, po čemu su najjača stranka u samom gradu. HSLS je osvojio 5 mjesta, dok je Orah osvojio 1 mjesto. Ulazak u vijeća MO-a izborile su i tri nezavisne liste: kandidacijska lista Stjepana Cepanca (1 mjesto), lista Vlade Tomaškovića (1 mjesto) i lista Franje Puškadije (3 mjesta).

Poželjni partneri

Nakon zanimljive predizborne utrke, krenuli su još zanimljiviji poslijeizborni pregovori. Naime, niti jedna stranka ne može samostalno formirati većinu u 16 mjesnih odbora i tako osigurati predsjednika. Iznimka je jedino Vijeće MO-a Gojanec, u kojem je SDP osvojio pet od ukupno sedam mjesta, pa im ne trebaju partneri. HDZ i partneri, uz uvjet da koaliraju s HSLS-om, svojim partnerima na državnoj razini, predsjednika Vijeća MO-a bez problema mogu dobiti u dva mjesna odbora, u Hraščici i Črncu Biškupečkom.

U ostalim MO-ima bit će neizvjesno i sve zapravo ovisi o tome hoće li SDP koalirati s koalicijom HNS-HSU ili Reformistima. – Čekamo objavu službenih rezultata i tek tada ćemo krenuti u pregovore – kratko je u ponedjeljak rekao predsjednik županijskog SDP-a Mario Habek.

Stričak: HDZ u gradu neće razgovarati s Čačićem, nego s Natalijom Martinčević

U odnosu na njega, prvi čovjek županijskog HNS-a Predrag Štromar nije bio rezerviran: još je u nedjelju poslao priopćenje u kojem je jasno rekao da HNS i SDP trebaju surađivati, a usput je proglasio pobjedu tako što je pribrojio i SDP-ove rezultate!

Za Reformiste suradnja s HNS-om ne dolazi u obzir. – Rezultati ovih izbora pokazali su da je HNS izgubio ugled i sadržaj te da ne mogu preživjeti bez da se „prilijepe“ za SDP – ustvrdio je Radimir Čačić, predsjednik Reformista.

Napomenuo je da nisu krenuli u razgovore i pregovore, no da je za njih poželjan partner SDP. – Ako SDP ne prihvati suradnju, tražit ćemo koalicijske partnere među drugim strankama – rekao je Čačić i time potvrdio da su spremni pregovarati i s HDZ-om.

– Poželjna smo udavača, čak i za Reformiste – komentirao je pak Damir Habijan, povjerenik gradskog HDZ-a i napomenuo da su otvoreni za suradnju sa svima, ali da je dan poslije izbora prerano o tome govoriti.

Ne uspiju li dogovoriti suradnju s Reformistima i HSLS-om, HDZ i partneri će, unatoč najvećem broju osvojenih mandata, biti u oporbi. Za HDZ-ovca Josipa Križanića to je bolja opcija od suradnje s Čačićem. Međutim, suradnja s Reformistima ipak nije isključena.

– U gradu nećemo razgovarati s Čačićem, nego s Natalijom Martinčević – ustvrdio je šef županijskog HDZ-a Anđelko Stričak.

MANDATI

HDZ-HRAST-HSS-HSP-BUZ-ZS
43 vijećnika

SDP
33 vijećnika

HNS-HSU
32 vijećnika

Reformisti
31 vijećnik

HSLS
5 vijećnika

Lista F. Puškadije
3 vijećnika

ORaH
1 vijećnik

Lista S. Cepanca
1 vijećnik

Lista V. Tomaškovića
1 vijećnik

Izvor:
Foto: Ivan Agezović

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje