Povežite se s nama

Međimurje

Koronavirus: u Međimurju 128 novih slučajeva zaraze, preminule su dvije osobe

Objavljeno:

- dana

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda testirane su 384 osobe, od čega je evidentirano 95 slučajeva osoba pozitivnih na virus COVID-19 u Međimurskoj županiji, priopćio je 24. studenoga županijski Stožer civilne zaštite.

Uz njih, evidentirana su 33 vjerojatna slučaja na temelju kliničke slike (epidemiološka povezanost s dokazanim slučajem bolesti), pa je statistički evidentirano 128 pozitivnih osoba.

U protekla 24 sata oporavilo se 207 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 1172.

Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije uzeto 21.367 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije, čime se dolazi do podatka da je više od četvrtine stanovništva testirano na COVID-19.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitaliziran je 91 pacijent pozitivan na virus COVID-19, od toga je njih 13 hospitalizirano unutar 24 sata, dok je otpušteno 9 pacijenata. Na respiratoru se nalazi 12 covid pozitivnih pacijenata.

U protekla 24 sata evidentirane su 2 preminule COVID-19 pozitivne osobe, ženske osobe stare 87 i 75 godina, s dodatnim kroničnim bolestima.

U zdravstvenom sustavu na virus COVID-19 je pozitivno 10 liječnika i 16 medicinskih sestara. U samoizolaciji se nalaze 3 liječnika i 9 medicinskih sestara.

Reorganizacijom Županijske bolnice Čakovec, uz dosadašnja 102 bolnička kreveta, pripremljeno je dodatnih 28 kreveta te je, u ovom trenutku, raspoloživo 130 bolničkih kreveta za pacijente pozitivne na COVID-19, a uskoro će u funkciji biti tercijarni respiracijski centar za područje Međimurske županije koji će donijeti dodatne uvjete za smještaj osoba kojima je potrebna zdravstvena skrb.

Svi građani koji trebaju informaciju ili savjet vezan uz SARS-CoV-2 mogu kontaktirati Pozivni centar na broj 040 386 835, svakodnevno od 8.00 do 20.00 sati, uključivo subotom i nedjeljom. Pozivni centar ima i Dom zdravlja Čakovec na broju 040 372-372, koji je dostupan od 7 do 15 sati na koji se mogu dobiti sve informacije vezane uz funkcioniranje primarne zdravstvene zaštite. Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat mogu se dobiti sve informacije o koronavirusu.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana. Također, informacije vezane uz koronavirus mogu se pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati