Povežite se s nama

U fokusu

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Objavljeno:

- dana

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović nedavno je upozorio da bi sljedeći parlamentarni izbori, koji bi se trebali održati za dvije godine, mogli biti neustavni.

Razlog tome je preveliko odstupanje broja stanovnika po izbornim jedinicama.

– Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao – objasnio je Šeparović.

Velika odstupanja

Hrvatska ima deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici se biraju tri zastupnika dijaspore, a XII. izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina. Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od 5 posto u odnosu na prosjek.

Sa Instituta Ivo Pilar stigao je prijedlog o prekrajanju izbornih jedinica. Kako je prošlog tjedna objavio Jutarnji list, prema tom novom prijedlogu broj izbornih jedinica ostao bi isti, ali bi se korigirale granice. Prema tom novom modelu Varaždinska županija bila bi podijeljena u dvije izborne jedinice, II. i III.

U III. izbornoj jedinici ostale bi Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, kao i dio Varaždinske županije.

Po tome bi primjerice građani Ludbrega ili Novog Marofa trebali birati među kandidatima koji dolaze iz Zagrebačke ili Bjelovarko-bilogorske županije.

O toj temi razgovarali smo s poznatim komunikacijskim stručnjakom Krešimirom Macanom koji smatra da postojeći izborni sustav ne bi trebalo popravljati nego ukinuti.

Politički inženjering

– Ovakav izborni sustav je čisti politički inženjering. Kad je zakon donesen krajem devedesetih namješteno je da odgovara najvećim strankama. To je u to vrijeme isključivo bio HDZ, ali i SDP – rekao je Macan.

U takvom izbornom sustavu problem je i to što su pojedini kandidati ušli u sabor sa 8000 glasova (ili manje) dok je drugima trebalo primjerice 20 tisuća glasova.

Macan kaže da Hrvatska nije izuzetak, izborni sustavi namještaju se i u drugim zemljama.

Većina zemalja, pa i Hrvatska, krenula je s većinskim izbornim sustavom, pa su se prebacili na proporcionalni. Sustav apsolutne većine je sustav u kojem kandidat mora dobiti strogu većinu glasova da bi bio izabran, dok je u proporcionalnom dovoljno imati veći broj glasova od protukandidata.

U ovom trenutnom sustavu biramo stranačke liste iz kojih onda u Sabor ulazi onoliko kandidata s vrha liste koliko je ta lista osvojila glasova u odnosu na druge liste. I to je zapravo čista matematika.

Ipak, od kad je uvedeno preferencijalno glasovanje, sustav je ipak malo pošteniji pa glasači mogu zaokružiti ime i prezime kandidata. Međutim, i dalje je veliki nesrazmjer i velike stranke profitiraju. Ako male stranke ne odu u koaliciju, padnu ispod izbornog praga, glasovi propadaju i to radi prednost velikim strankama.

Pitanje ustavnosti

Zbog svega toga Macan smatra da je pravednije da svaka županija bude zasebna izborna jedinica. U tom slučaju ne bi iz svake županije u Sabor išao jednak broj zastupnika, već bi to bilo usklađeno s brojem birača.

U tom slučaju bi se u Slavoniji trebalo birati manje zastupnika jer je manje stanovnika. U Zagrebu bi se biralo najviše zastupnika jer je tu najviše stanovnika. Očigledno je da to ne bi odgovaralo HDZ-u.

– Jednostavno, glas mora jednako vrijediti – kaže Macan.

Druga je opcija se formiraju regije.

– Da se mene pita trenutno bi najpravednije bilo da je svaka županija zasebna izborna jedinica. Time bi se unio i stranački život u lokalnu sredinu. Kandidati, pa i oni iz velikih stranaka, morali bi se potruditi ako žele glas od ljudi iz svog kraja. Sada se svi čude što je sve manja izlaznost, a ljudi zapravo ni ne znaju za koga glasati jer ne poznaju kandidate koji su iz neke druge županije. Takav sustav nije životan – smatra Macan.

Podsjeća da su već prošli izbori bili rubni po pitanju ustavnosti, ali nitko do sad nije otvara to pitanje. Sada imamo i novi popis stanovništva i očiti je pad broja birača.

– Zakon je potrebno donijeti barem godinu dana prije parlamentarnih izbora – upozorio je Macan. Hoće li to biti tako ili hoće li izborni sustav i dalje počivati na političkom inženjeringu najvećih stranaka ili ćemo ubuduće birati pravednije, ostaje za vidjeti.

Ludbrežani, Topličanci i Marofčani birali bi zastupnike iz Bjelovara, Zeline…

Prema prijedlogu s Instituta Ivo Pilar II. izborna jedinica obuhvaćala bi južni i istočni dio županije, odnosno gradove Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ludbreg. Toj bi izbornoj jedinici pripadao i dio Zagreba (Donja i Gornja Dubrava, Sesvete), istočni i sjeveroistočni dio Zagrebačke županije (Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina…), jugozapadni dio Koprivničko–križevačke (Križevci, Sveti Ivan Žabno), ali i dio Bjelovarsko-bilogorske županije (Bjelovar, Čazma)

U III. izbornoj jedinici ostale bi Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, dio Varaždinske županije od Bednje, preko Varaždina do Gornjeg Kneginca i Jalžabeta. Toj izbornoj jedinici pripadao bi i sjeverozapadni dio Zagrebačke županije (Zaprešić, Pušća, Jakovlje…).

Navedeni prijedlog predstavio je dr. Nenad Pokos koji tvrdi da bi u slučaju takvog prekrajanja izbornih jedinica odstupanje u broju birača bilo minimalno i iznosilo bi 1,7 posto.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje