Od 20. listopada u Tehničkome muzeju “Nikola Tesla” možete pogledati izložbu „Moć zlata” na kojoj su izloženi zlatarska oprema iz fundusa Muzeja Međimurja i film o zlatarenju snimljen u sklopu projekta „Dokumentiranje nematerijalne baštine Međimurja”.

Najčišće na svijetu

Tehnikom ispiranja naplavina uz rijeke Dravu i Muru dobivalo se elementarno zlato. Za izložbu je iz fundusa etnografskih zbirki Muzeja posuđena kompletna zlatarska oprema, uključujući i kuglicu (frugu) zlata ispranog iz Drave. Opremu je prikupila Smiljana Petr-Marčec, muzejska savjetnica, 2001. godine. Sastoji se od velike daske za ispiranje, „žajtara” za ispiranje šljunka s velike daske, metlice, lopate gledanjke i metanjke, dvaju vesala i zlatarske škrinjice. Na izložbi je izložena i zlatoispiračka iskaznica Mate Kolenića iz Donjeg Vidovca.

Uz originalnu opremu, posjetitelji mogu pogledati i film o zlatarenju iz 2017. godine s jedinim nositeljima ove vještine: Moto nautičkim klubom „Vidovski zlatari” koji je snimljen pod inicijativom i vodstvom kustosice Janje Kovač. U filmu je sudjelovao i jedini živući zlatar, danas pokojni Matej Horvat iz Donjeg Vidovca. Na šljunčanim sprudovima Drave i Mure nekada se ispiralo zlato. Dravsko i mursko zlato smatra se najčišćim prirodnim zlatom na svijetu. Zlato se u Međimurju ispiralo još za grofova Zrinskih. Carica Marija Terezija izdala je 1776. ispiračima zlata iz Donjeg Vidovca posebnu povelju, koju je primio nositelj zlatarskog ceha Bolta Embriuš.

Zlatarenje u Međimurju zaštićeno je nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Zlatarenje će zajedno s drugim nematerijalnim dobrima biti predstavljeno u jednom od dva stalna postava budućeg muzeja „Riznica Međimurja”, čije nas otvorenje očekuje na proljeće 2021. godine.

O izložbi

Na izložbi su prikazane različite primjene zlata uz niz predmeta koji nas okružuju u svakodnevnom životu. Cilj izložbe jest predstaviti široj javnosti jedan od najstarijih oblika rudarenja, primjerice ispiranje zlata iz rijeka i potoka. Na taj način bi se prikazanim sadržajima zbirka Rudarska tehnika dodatno promovirala s tendencijom prikupljanja najzanimljivijih informacija na ovu temu i u budućnosti. Zlato je u našim krajevima bilo prva mineralna sirovina koja se dobivala rudarskim radom. Tehnikom ispiranja naplavina uz rijeke Dravu i Muru dobivalo se elementarno zlato. Prvi dokumentirani počeci rudarstva u Hrvatskoj datiraju iz 14. stoljeća.

U to vrijeme Frankopani su u Gorskom kotaru i Lici dobivali rudu željeza te zlato i srebro. U Čabru je 1651. radila peć za taljenje željeza, kada su slične peći građene i u Europi, što upućuje na to da je Hrvatska u to vrijeme bila u tehnološkom vrhu Europe. Ležišta zlata i srebra bila su osnova za tadašnje kovnice koje su Zrinski imali već početkom 16. stoljeća i nalazile su se u Gvozdanskom (na Zrinskoj gori).

U Hrvatskoj su nalazišta zlata bila relativno brojna, ali siromašna, te su većinom naplavinskoga podrijetla. Budući da Hrvatska ima dugu tradiciju rudarenja, na izložbi je prikazano ispiranje zlata iz starih nanosa rijeka i potoka, a to je najstariji oblik rudarenja, koji seže u predmetalno doba razvoja civilizacije. Na šljunčanim sprudovima Drave i Mure nekada se ispiralo zlato. Dravsko i mursko zlato smatra se najčišćim prirodnim zlatom na svijetu. Zlato se u Međimurju ispiralo još za grofova Zrinskih. Carica Marija Terezija izdala je 1776. ispiračima zlata iz Donjeg Vidovca posebnu povelju, koju je primio nositelj zlatarskog ceha Bolta Embriuš.

Danas se zlato ispire pred turistima i živi u sjećanju onih koji su životni vijek proveli tragajući za grumenjem ili su imali sreće biti posljednja generacija znalaca tog umijeća. Tijekom povijesti gotovo su sve kulture upotrebljavale zlato kao simbol moći, ljepote, čistoće i uspjeha. Današnje kulture nastavljaju tradiciju upotrebe tog plemenitog metala kako bi obilježile svoje najznačajnije događaje: vjenčanim prstenjem, olimpijskim medaljama, nagradama poput Oscara i Grammyja, izradom novca, raspela i sakralnog posuđa.

Izložbu je moguće pogledati do 30. studenoga.