Sanacijski upravitelj varaždinske opće bolnice Mladen Smoljanec o priznanju

Vijesti iz hrvatskog zdravstva obično su negativne konotacije. Ili je u pitanju manjak novca ili “prebjeg” liječnika ili loše posljedice smjenskog rada pa nepregledne liste čekanja. Takvih “ili” mogli bismo nabrajati u nedogled.

Tako da kad neka bolnica primi nagradu za svoju kvalitetu postaje više od samo “vijesti”. Varaždinsku bolnicu HZZO je proglasio najboljom akutnom bolnicom druge kategorije. Ako se zna da je bolnica potpisala ugovor o realizaciji JPP projekta u vrijednosti od 240 milijuna kuna (bez PDV-a) po sistemu “ključ u ruke”, da će time postati bolnica s najsuvremenijim operacijskim blokom u Hrvatskoj, da 14 doktora odlazi na specijalizaciju…, čini se da je varaždinska bolnica uspijela izbjeći većinu problema koji dominiraju bolničkim hodnicima. Sanacijski upravitelj Mladen Smoljanec, kaže: – Dobili smo nagradu kao najbolja akutna bolnica druge kategorije za lanjsku godinu. To je, dakle, zasluga doktora Tršinskog koji je bio ravnatelj u to vrijeme.

Parametri

Prema kojim su se parametrima ocjenjivale bolnice?
Da je to bila bolnica s najmanje incidenata, obradila najviše svojih pacijenata, trošila najmanje po pacijentu… Ima više parametara prema kojima se ocjenjuje kvaliteta bolnice.
Jesu li to parametri koji idu u korist dobrom liječenju ili dobrim “štedišama”?
I jedni i drugi. I kvaliteta rada prema pacijentu i ušteda, odnosno domaćinsko ponašanje prema bolnici i HZZO-u.
Kako danas radite? Možete li ponoviti taj uspjeh?
Recesija sve više uzima svoj danak. Limit nam je iznova od 1. svibnja smanjen za šest posto što nam je na mjesečnoj razini 1,2 milijuna kuna manje.

Limit nam je od 1. svibnja smanjen za 6 % što nam je mjesečno 1,2 milijuna kuna manje

Aktualno je spajanje s čakovečkom bolnicom. Koji će se dijelovi spajati?
Teško je sada reći koji su to, ali teoretski, svi odjeli koji će na jednoj ili drugoj poziciji masterplanom padati ispod 15 kreveta, i dva specijalista ili subspecijalista. U trenutku kad određeni odjel padne ispod kriterija za osnivanje pojedinog odjela, gubi mogućnost biti samostalni odjel i kreće u spajanje. Spajanje nije gašenje odjela na pojedinoj lokaciji već štoviše – opstanak, spašavanje malih odjela.
Koji su to, recimo, odjeli?
Najčešće oftalmologija, urologija, infektologija, otorinolaringologija.
Kako će se odlučivati gdje će biti koji odjel?
Dijagnostike i ambulante će biti i u Varaždinu i Čakovcu, kao do sada.

Kvaliteta

Zna li se možda gdje će biti sjedište kojega od njih?
Ne možemo prejudicirati te stvari. Treba sačekati zakonsko donošenje masterplana.
No toliko je prepucavanja oko (ne)kvalitete tog plana…
Ako se dobrobit pacijenta stavi u prvi plan, to ne može biti loše. Nije to uništavanje i zatvaranje pojedinih odjela. Međutim, mali odjeli zaista ne mogu opstati bez određenog broja kreveta i dva specijalista. Ovako će se zadržati kvaliteta na višem nivou.
Što je s poliklinikama?
One će ostati na mjestima gdje su i sada. Na prvi pregled ćete ići na isto mjesto kao do sada – koje vam je bliže, a potom će specijalist vidjeti treba li vam veći zahvat i hospitalizacija. Sve će ostati po starome. Ljudi se boje nečega, u bezrazložnom su strahu. Ako sada imate na poziciji x jednog specijalista koji radi sam, pa njemu je sve otežano. U radu u ambulanti gotovo mu je onemogućeno obavljanje većeg zahvata jer ga nema s kim raditi. Ako ne rade širok dijapazon zahvata, ako se nemaju s kim konzultirati, oni stagniraju.
A što je s najčešćim bolničkim pretragama – ultrazvukom, gastroskopijom…?
Oni se i dalje rade gdje su i radili. Dostupnost će biti maksimalna. Ambulante se ne ukidaju.

Želje su jedno, a mogućnosti drugo

I sami ste maloprije rekli – ljudi se boje da se zbog recesije ide nauštrb njihove zdravstvene zaštite. I nije im za zamjeriti.
Boje se jer ne znaju. Što se ambulanata i dijagnostike tiče, baš ništa se ne mijenja.
A laboratoriji?
Jednako kao i do sada. Niti u njih se ne dira. Gdje god je bolnica, moraju biti i laboratoriji.
Ulaže se puno, velik broj specijalizanata, a poznato je da su upravo liječnici jedni od onih za koje vani ima puno posla što i koriste masovno. U zadnjoj je godini državu napustilo trostruko više liječnika nego u deset godina zajedno prije toga.
Ne bojite li se da bi se to moglo dogoditi i vama, s obzirom na mladi kadar?
Niti jedan liječnik do sada nije otišao. Niti se bojim da će se to dogoditi. Jer za 2,5 godina imat ćemo uvjete na svjetskoj razini i neće, barem što se profesionalnih razloga tiče, biti razloga za odlazak.
A novac?
Nije uvijek novac presudan.
Imate li problema sa smjenskim radom?
Uveli smo ga tamo gdje smo mogli. Smjenski rad može se uvesti ako imate dovoljan broj kadrova, ako nemate, osuđeni ste na dežurstva. Na nekim smo odjelima, dakle, uveli smjenski rad, a negdje ne.
Jako puno primjedbi je polučila odluka o smjenskom radu?
Ako nemate dovoljan broj kadrova – ne valja. Ako imate – idealan je.

Sve je to život

Imate li vi dovoljno kadrova?
Uredno funkcioniramo i nemamo problema sa smjenskim radom. Jedni smo od rijetkih koji nismo bili obavezni u apsolutno sve segmente naše bolnice uvesti smjenski rad. Tako da su na nekim odjelima uvedeni, na drugima nisu, a sve iz razloga kako bi bolnica što bolje funkcionirala. Do daljnjega će ostati tako. Ne možete na silu uvesti nešto za što nemate uvjeta. Želje su jedno, a mogućnosti druge.
Vidim da ste stalno u pokretu, žurbi. Jeste se barem odmorili onih mjesec dana na burzi rada?
Ha, ha, ha.
Je li to bio taktički potez pred novu funkciju?
Ne. Sve je to život.
Jedna od najvećih boljki hrvatskog zdravstva su liste čekanja. Kako vi to rješavate?
U kliničkim bolničkim centrima liste čekanja na diferentnije zahvate su i po nekoliko mjeseci, a kod nas se prosjeku čeka do nekoliko tjedana. To je otprilike vrijeme potrebno za pripremiti pacijenta za operaciju. Tako da kod nas zapravo nema liste čekanja.

dr. Nenad Kudelić: Raspisuje se 14 novih specijalizacija

Tko, dakle, masterplanom ima najveću korist – liječnici, pacijenti?
U svakom slučaju, cilj je kvalitetnija zdravstvena zaštita. Do sada smo imali rascjepkane bolnice – kratke međusobne udaljenosti, a bez kvalitetnih odjela.
Kako će se to odraziti na neurokirurgiju i hoće li se što mijenjati?
Na razini države, imamo nešto više od 60 neurokirurga i 24 specijalizanta. To je otprilike jedan specijalist na sto tisuća stanovnika. Već u našoj županiji imamo posla barem za dvojicu, ali već i sada radimo većinu onoga što masterplan predviđa funkcionalnim spajanjem – u Međimurskoj županiji nema neurokirurga, pa već nekoliko godina zbrinjavamo većinu hladnog pogona iz Međimurske županije. Nije logično da se pacijent mora iz Čakovca voziti za Zagreb, ako ga možete dovesti u Varaždin. Ali za to morate stvoriti određene preduvjete po pitanju opreme, kadra kao i cijele organizacije. To je poanta cijele priče. Ljudi se boje nečeg novog, ali u nekim strukama poput, evo, moje, vi zapravo već praktički imate funkcionalno spajanje.
Liječnički kadar u bolnici vrlo je mlad. Sad bi vas moja majka podozrivo pogledala i mislila si „kaj ta djeca rade u bolnici?“
Ta „djeca“ se bave suvremenom medicinom. To su odrasli, vrsni stručnjaci starosne dobi 30 godina i više – u punoj snazi. Ove godine ćemo raspisati 14 specijalizacija koje su nam za sada deficitarne. S druge strane odrađujemo i ovu investiciju koja će osigurati puno bolje materijalno-tehničke uvjete. Kad se vrate budući specijalisti i ovi koji su sada ovdje, imat će vrhunske radne uvjete. Mislim da će medicina u Varaždinskoj županiji i šire biti na vrlo visokom nivou. Znate da smo prošli tjedan s Ministarstvom zdravlja potpisali ugovor – Vlada je donijela odluku da se u Varaždinu ide u izgradnju nove zgrade kirurgije koja će sadržavati objedinjeni hitni prijem, devet novih u potpunosti suvremeno opremljenih kirurških dvorana, centralnu jedinicu intenzivnog liječenja, transfuziju, sterilizaciju i dijagnostiku. Spajanjem zgrade interne, kirurgije, ginekologije i neurologije tzv. toplim hodnicima dobit ćemo praktički funkcionalnu bolnicu u jednoj zgradi. Radi se po principu – ključ u ruke s najsuvremenijim aparatima. U operacijskom bloku bit će devet operacijskih dvorana, od kojih su tri u potpunosti integrirane i opremljene najsuvremenijom tehnologijom. U sklopu dvorana nabavlja se i najsuvremeniji instrumentarij… Dogradnjom tog djela kirurgije trebali bismo imati jedan od najsuvremenijih operacijskih blokova u državi.
Što je s magnetskom rezonancom?
Trenutno ju nemamo, ali dogradnjom Kirurgije doći će kompletno nova oprema, u sklopu koje i magnetska rezonanca. Značajno smo pomaknuli ljestvicu kvalitete i svakodnevno to činimo.

Izvor:
Foto: