Povežite se s nama

Međimurje

Odbojkaši OKM Centrometala

Objavljeno:

- dana

IZBOR SPORTAŠA GODINE

Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije organizirala je proglašenje izbora najboljih sportaša Međimurja za 2016. godinu.

Proglašenje je održano u hotelu “Park” u Čakovcu.

Nagrade

Za najboljeg sportaša Međimurja proglašen je gimnastičar Filip Ude, a u kategoriji najbolje sportašice proglašena je rukometašica Paula Posavec.
Najbolja momčad 2016. godine je seniorska ekipa Odbojkaškoga kluba Međimurje Centrometal, a za najbolju žensku ekipa u 2016. godini proglašena je seniorska ekipa ŽRK Zrinski Čakovec.

Dodijeljene su i nagrade za perspektivne sportaše, koje su primili: Marta Kozjak, Nikolina Topličanec, Kaja Sabol, Tin Furdi, Noa Vresk, Lara Vrančić, Martin Mlinarić, Lucija Đaković, Stjepan Škoda, Nik Ašarić, Antonia Ružić, Filip Bel, Matija Orehov, Simona Vlašić, Katarina Rojko i Mirjana Mutak.
Za najboljeg sportaša s invaliditetom proglašen je Alen Novak.

Priznanja

Posebna priznanja primili su: seniorska ekipa Udruge sportske rekreacije Sport za sve Mursko Središće, Rukometni savez Međimurja i juniorska ekipa SRD Mura Mursko Središće. Nagrada za fair play ove godine pripala je Ivanu Patafti. Godišnje priznanje “Franjo Punčec” pripalo je ŽOK Kaštel Pribislavec, TK Franjo Punčec, Ivanu Rođaku i Valentinu Šipušu. Nagradu “Franjo Punčec” za životno djelo dobio je Ivan Žižek iz Mačkovca. Nagrade je podijelio župan Međimurske županije Matija Posavec. 

Fair play za Ivana Pataftu

Ivan Patafta dobio je nagradu za fair play na temelju događaja koji se zbio prilikom dodjele medalja najboljih trkača Kros lige Globetka za 2016. godinu. 
Iskusni trkaš iz Stahoninca trebao je dobiti medalju za treće mjesto u kategoriji trkača veterana iznad 60 godina u utrci na 7,8 kilometara. 
Kada je pozvan da primi brončanu medalju, on poziva Dragutina Pintarića iz Kotoribe da on uzme medalju, jer je smatrao je da je Pintarić bolji trkač od njega. 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati