Povežite se s nama

Međimurje

Odred izviđača “Sirius”: budi dijelom beskrajne priče i avantura koje ćeš pamtiti cijeli život!

Objavljeno:

- dana

Odred izviđača “Sirius” Varaždin osnovan je 14. veljače 1991. godine. Njegova 3. družina s čakovečkim predznakom nosi naziv “Pozoj”, a prošle godine obilježila je pet godina uspješnog djelovanja. U svijetu inače u ovome trenutku djeluje više od 25 milijuna izviđačica i izviđača, pri čemu je više stotina milijuna ljudi bilo pripadnikom pokreta u nekome trenutku svoga života. Odred “Sirius” upisuje nove članove u Varaždinu i u Čakovcu!

Avantura počinje!

– Upisom djeteta u izviđače aktivno se pohađaju tjedni sastanci, organizira se minimalno jedan cjelodnevni izlet mjesečno, kao i dvije do tri višednevne aktivnosti – zimovanja, proljetovanja, ljetovanja… Više o aktivnostima koje smo dosad proveli možete saznati na odredskim mrežnim stranicama www.oi-sirius.hr, a detaljnije informacije o upisima mogu se dobiti na [email protected] Također se može samo doći direktno s djetetom na sastanak.

Sastanci će se i u Čakovcu i u Varaždinu održati u petak, 24. rujna: u Čakovcu od 19 sati na adresi Aleksandra Schulteissa 19 (ulaz iz ulice Josipa Kozarca, prostorija 28), a u Varaždinu od 18.30 na adresi Graberje 33 – objašnjava starješina Družine Roko Rameša.

U Hrvatskoj nacionalna izviđačka organizacija je Savez izviđača Hrvatske. Radi se o najvećoj organizaciji za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih kod nas. Savez je baštinik čak 110-godišnje tradicije izviđačkoga pokreta u Hrvatskoj.

Izviđači (skauti) su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu – kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini.

– Čakovečka Družina “Pozoj” dosad je sudjelovala u svim akcijama Saveza: smotrama, natjecanjima, olimpijadama i zborovanjima. Tijekom smotre odredi odlaze na ljetovanje na deset dana, zborovanja se odvijaju tijekom vikenda u svibnju – svake godine pokušavamo organizirati deseterodnevno ljetovanje, petodnevno zimovanje i proljetovanje te barem jedan izlet mjesečno. Sastanke izviđači održavaju jednom tjedno po sat vremena, po dobnim skupinama.

Djeci je dan ispunjen po programu i u svemu sudjeluju pa tako obavljaju poslove povezane s kuhanjem, higijenom, čišćenjem, pakiranjem robe i ostalim. Upisujemo ih od 3. razreda osnovne škole nadalje – dodaje Rameša.

Izviđači su braća!

Izviđači su volonterska organizacija. Osim u samome Savezu, u pokretu ne djeluju profesionalci.

– Time dobivamo društveno koristan rad s djecom i kod djece. Zanimljivo je inače da je samo u Međimurju nekad bilo 3500-4000 izviđača, koliko je sada otprilike u cijelome Savezu. U našoj su okolici Varaždin i Ludbreg zadržali rad izviđaštva, a kod nas su u nekim školama postojale inicijative, no one su preostale izvan Saveza pa ne sudjeluju u njegovu radu. Starije dobne skupine, viši razredi osnovnih škola, svoja dostignuća vrednuju prema usvojenom znanju, i to individualno. Kad skupe određeno znanje, onda im se daju stupnjevi znanja, odnosno tzv. listovi. Srednjoškolci već trebaju biti puno samostalniji – oni imaju tzv. izazove.

S 21 ili 22 godine dolaze do krajnjeg roka u kojem prelaze iz korisničkoga dijela izviđaštva na rad s drugima. Izviđači su braća i svi smo na “ti”. Kad nam studenti odlaze na fakultete, oni se javljaju u lokalne izviđačke udruge, tamo nađu prijatelje i normalno se uključuju u rad te im je mnogo lakša prilagodba na nove uvjete – ističe starješina.

Izviđači su podijeljeni u patrole, odnosno dobne skupine: poletarce (niži razredi), izviđače (viši razredi), istraživače (srednjoškolci) i klub brđana, to jest, odrasle koji pomažu u provođenju programa. Planove putovanja izviđači izrađuju sami: naglasak je na samostalnosti, dok odrasli samo nadgledaju cijeli postupak.

Razgovor završavamo uz poziv:

– Budi dijelom beskrajne priče i avantura koje ćeš pamtiti cijeli život te steći doživotna prijateljstva diljem Hrvatske i šire!

Jednom izviđač, uvijek izviđač!”

Izviđači pomažu djeci da razviju samopouzdanje, da budu korisni članovi zajednice u kojoj žive te ih se potiče na boravak u prirodi; od znanja i iskustva koje steknu izviđačkim aktivnostima imaju koristi cijelog života. Izviđači pokazuju veću otpornost na uobičajene stresove te povećava šanse za postizanje boljih rezultata kasnije u životu.

Metodologijom redovnih i planiranih različitih aktivnosti izviđača također i suočavanjem iz tjedna u tjedan s novim izazovima i neočekivanim situacijama koje uspješno svladavaju uz pomoć prijatelja i podršku odraslih. Boravkom na otvorenom uz jednodnevne ili višednevne izlete, izviđači upoznaju prirodu, uče o njoj, štite je i žive s njom. Logorovanjima i tehnikama logorovanja upoznaju biljni i životinjski svijet uče kako pravilno reagirati na nepredviđene situacije te živjeti u slozi s velikim naglaskom za razvoj timskog rada.

Čestim organiziranjem izleta u razne krajeve Hrvatske upoznaju domovinu i razne običaje. Sadnja drveća, čišćenje okoliša i pomoć potrebitima su aktivnosti kojima razvijamo i educiramo mlade za volonterstvo i brigu o prirodi i drugima. Na raznim radionicama stječu znanja te razvijaju logičke i kreativne vještine. Sve radionice i aktivnosti su prilagođene dobnim skupinama te se odvijaju u manjim grupama. Uvijek su prisutni odrasli voditelji-volonteri koji djeci pružaju sigurnost, oslonac i motivaciju te usmjeravaju prema pravilnom provođenju programa. Bitno je naglasiti da su odrasli volonteri “nevidljivi” članovi izviđačkih grupa.

Izviđači uče iskustveno, uza zabavne radionice – igre daleko od uobičajenih načina predavanja na kakvo smo naviknuli u školi. Uvijek se znalo reći da metodom rada sve što “liči na školu – nisu izviđači”.

Na kraju i ne manje važno, zajedničke logorske vatre, pjesme te društvene i druge igre koje su sastavni dio izviđačkog života potiču osjećaj pripadnosti i zajedništva u velikoj izviđačkoj obitelji. “Jednom izviđač, uvijek izviđač!” jedna je od omiljenih izreka i praksi svih aktivnih te bivših članova diljem svijeta.

Foto i video

FOTO Plodove zemlje i rada na Danima zahvalnosti u Nedelišću ponosno predstavile udruge i OPG-ovi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Ivor Trojnar

Već je 17. put održana najdugovječnija i najpoznatija manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće – Dani zahvalnosti za plodove zemlje.

Ove godine preselila je na novu lokaciju: u dvorište Lovačkog doma u Nedelišću, na kraju ulice Vinka Karlovića, gdje su te subote mnogobrojne delikatese predstavili članovi i članice općinskih udruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Usto, 600 porcija bograča pripremili su lovci iz Lovačkog društva “Fazan”, a 40 kilograma ribica tradicionalno su ispekli i podijelili članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Nedelišće i Sportskoga ribolovnog društva “Amur”, dok su članovi i članice Društva sportske rekreacije Grabanice i Udruge žena Pretetinec pekli langoše.

Čuvari tradicije

– Prošlogodišnji uvjeti nisu nam dozvoljavali održavanje manifestacije, dok se ove godine ona održala u ponešto izmijenjenom izdanju i u manjem obujmu nego što smo naviknuti. Unatoč svemu, vodeći se aktualnim epidemiološkim mjerama, odlučili smo u potpunosti sadržajno i organizacijski prilagoditi manifestaciju pa smo je tako ove godine preselili iz sajamske dvorane MESAP-a na otvoreno, čime smo se na neki način vratili samim počecima kada se manifestacija još održavala vani – kažu iz Turističke zajednice Općine Nedelišće.

Uz mnogobrojne cekerašice, pletilje, pojedince i udruge – čuvare tradicije i ručnih radova – obiteljska poljoprivredna gospodarstva i domaće radinosti ponosno su predstavila svoje najbolje proizvode, a uz svoje izložbene štandove svaki od njih ispričao je svoju priču. Posebnu notu manifestaciji daje i degustacijski dio s tradicionalnim međimurskim proizvodima koji se za vrijeme održavanja mogu pronaći na štandu svih udruga s područja Općine Nedelišće.

Prekrasna priroda

– U sklopu svečanog otvorenja blagoslovljeni su jesenski plodovi i pripremljena hrana, što je predstavljalo zahvalu na svim plodovima i darovima kojima smo tijekom godine podareni. Okupljene je pozdravio načelnik Općine Nikola Novak. Posjetitelji su mogli razgledati i izložbeno-prodajni sajam domaćih proizvoda i rukotvorina, uživati u mnogobrojnim degustacijama i okrjepi, bograču i besplatnim prženim ribicama, a sve to uz dobru atmosferu i ugodan boravak u prekrasnoj prirodi Lovačkog doma u Nedelišću – dodaju iz TZO Nedelišće.

Hranu je blagoslovio župnik Ivan Herceg, a dijelom kulturno-umjetničkog programa bili su članovi i članice KUU “Seljačka sloga” Nedelišće te Podružnice Matice umirovljenika, nedelišćanske mažoretkinje, kao i polaznici dječjih vrtića “Zvončić” i “Zvjezdica”.

– Turistička zajednica Općine Nedelišće ovim se putem posebno zahvaljuje svim izlagačima, izvođačima i volonterima, DVD-u Nedelišće na pomoći i podršci, i naravno, svim sudionicima na odazivu! – poručuju organizatori.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Mladen Dobranić: „Nisam zadovoljan sezonom jabuka, pomrzlo mi je 50 % uroda!“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jabuka – kraljica voća ovih je dana u centru pozornosti voćara diljem Hrvatske koji u svojim nasadima marljivo ubiru ove sočne jesenske plodove. Povodom Svjetskog dana jabuka, u srijedu, 20. listopada, u Voćnjaku starih sorti jabuka u Brezovcu u Svetome Martinu na Muri održana je 4. Izložba starih i novijih sorti jabuka na otvorenom.

Otkupna cijena

U bogatom programu posjetitelji su mogli sudjelovati u berbi jabuka, prisustvovati prešanju jabuka na starinskoj preši, degustirati sok od jabuke i naučiti koje su to starinske sorte jabuke uz prezentaciju iskusnih voćara.

Organizator događanja je Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, na čijem je čelu predsjednik Mladen Dobranić, kojega smo upitali je li zadovoljan ovogodišnjom sezonom jabuka, s obzirom na to da voćari Međimurja godišnje proizvedu gotovo trećinu ukupne količine jabuka u Hrvatskoj.

– Govorim u svoje ime da nisam zadovoljan sezonom, jer mi je pomrzlo 50 % uroda, čak i više, no situacija nije ista u svim voćnjacima. Jedni voćari imaju dosta obilati urod, jedni nemaju, no većini je dosta pomrzlo, najviše sorte idared, dok je zlatni delišes dobro rodio. Tako da je šteta oko 50 % – otkriva Dobranić.

Navodi da međimurski proizvođači nisu zadovoljni cijenom jabuka, „jer je za nas otkupna cijena od 2,20 ili 2,40 slaba, trebala bi biti barem tri kune“. No, maloprodajna je cijena od pet do šest pa čak i sedam kuna naviše, što je u redu, dodaje ovaj iskusni voćar.

– Jabuka će biti dovoljno za naše tržište, samo ne znam kamo će sve naša jabuka otići. Uglavnom, naši voćari većinom prodaju i skladište jabuke u našim hladnjačama, a drugi izvoze direktno iz voćnjaka u Sloveniju i dalje. Jabuke ima, no ne bih rekao da je ima dovoljno – izjavio je Dobranić.

Kada je riječ o skladištenju jabuka, zadovoljan je što se u blizini nalazi dovoljno skladišnog prostora – u Svetom Martinu na Muri nalazi se hladnjača kapaciteta 2000 tona, kao i u Čakovcu, dok pojedini voćari iz Međimurja imaju vlastite, kapaciteta do čak 600 tona.

Najveći proizvođač jabuka u Europi je Poljska, a u našem okruženju Njemačka i Slovenija, stoga smo Mladena Dobranića upitali zna li kakva je tamo sezona jabuka, s obzirom na to da utječe na cijenu jabuka u Hrvatskoj.

– Negdje je pomrzlo, ovisi o sortama, a i vremenske prilike su bile takve da su dva do tri dana bila dovoljna da se pomrzne velik dio uroda. Možemo reći da je kod nas rodilo 50 do 60 % jabuka, a fali nam 30 do 40 % jabuka – govori naš sugovornik.

Pod voćnjacima je u Međimurskoj županiji 650 hektara površine, a radne snage koja ubire plodove ove godine nije nedostajalo. Dobranić smatra da su se voćari vrlo dobro snašli u pronalasku radne snage te da adekvatno plaćaju taj sezonski rad, i da ne mogu biti nezadovoljni plaćanjem, odnosnom cijenom radnika.

Ovih se dana u međimurskim voćnjacima beru sorte idared i zlatni delišes, a njihovo je zdravstveno stanje sasvim u redu te vjeruje da će se tako nastaviti i u godinama koje slijede.

– Idealno bi bilo da nam jabuke dobro rode i postignu dobru cijenu te da sva međimurska jabuka ostane u Hrvatskoj. Tako bi bili svi zadovoljni – i proizvođač i potrošač – zaključuje Dobranić.

Dodajmo da je Izložba starih i novijih sorti jabuka na otvorenom u voćnjaku u Brezovcu organizirana uz pomoć suorganizatora – Lokalne akcijske grupe „Međimurski doli i bregi“, uz pokroviteljstvo Općine Sveti Martin na Muri i općinske Turističke zajednice.

Riječ je o voćnjaku starinskih sorti jabuka koje se uzgajaju na prirodni način bez primjese kemijskih sredstava bilo u obradi tla ili u zaštiti samih biljaka, a otvorio ga je spomenuti LAG u suradnji s Općinom, dok se o njemu brine Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje