– Dokument strukovnog kurikuluma koji je 27. kolovoza dostavljen školama ne predviđa povijest kao jedan od obveznih općeobrazovnih predmeta.

Ako je riječ o važećem kurikulumu, riječ je o velikoj izmjeni s ozbiljnim posljedicama za učenike i nastavnike. Držimo nedopustivim da učenici nakon završene osnovne škole ostanu bez ijednog nastavnog predmeta koji bi im omogućio da se na znanstvenim osnovama upoznaju s društvenim fenomenima i njihovom povijesnom pozadinom te steknu osnove političke i građanske pismenosti. Ovakva promjena važna je i za egzistenciju nastavnika koji su dosad izvodili nastavu povijesti – navodi se u dopisu Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP) upućenom ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak i njezinim pomoćnicima Momiru Karinu i Vladimiru Prskalu, koji je zadužen upravo za strukovno obrazovanje.   

Vjeronauk važniji?

Ove je jeseni, kao što je i najavljivano, u odabranim hrvatskim školama krenulo se s reformom obrazovnog sustava. Uz eksperimentalni program „Škola za život“,  u srednjim školama u Hrvatskoj počela je eksperimentalna provedba dualnog obrazovanja u trogodišnjim strukovnim školama za zanimanja prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. U ovu provedbu uključene su i tri srednje škole iz Varaždinske i Međimurske županije: Ekonomska i trgovačka škola Čakovec i Srednja škola Ludbreg u kojoj se školuju prodavači te Strukovna škola Varaždin sa smjerom kozmetičar.

Prema novoj koncepciji  trogodišnjeg strukovnog obrazovanja usmjerenoj na tržište rada, povijest, biologija i geografija više ne ulaze u općeobrazovni blok predmeta, u kojem ostaju samo hrvatski jezik, matematika, informatika, strani jezik, a kao izborni vjeronauk.

Predsjednica HUNP-a Dea Marić navodi da članove Udruge najviše brine interes učenika.

Moglo bi Vas zanimati:

Provjerili smo koji su gradovi i općine povećali porez na kuće za odmor u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im...

– Držimo da učenici tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja imaju prava dobiti osnovna znanja o društvu i njegovu razvoju kroz povijest. Bez toga neće biti politički niti građanski pismeni – rekla je Marić.

U HUNP-u kažu da je trenutno ugrožena satnica manjeg broja nastavnika koji su o novoj situaciji u školama doznali uoči samog početka nastave.

– Po završetku ovog pilot-projekta bit će pogođen puno veći broj nastavnika povijesti. Nadamo se da će Ministarstvo u tom slučaju imati na umu položaj svih nastavnika te domisliti primjerene mehanizme njihova zbrinjavanja – poručila je.

„Na nogama“ je i Hrvatski sveučilišni sindikat, u kojem su „izbacivanje“ povijesti nazvali „ekstremno šokantnim i opasnim“.

– Početkom školske godine nastavnicima povijesti šturo je objašnjen ovaj model, bez ključnih stavki koje objašnjavaju ovakav jednostrani potez. Ne postoji detaljno objašnjenje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda koji stoje iza ove odluke, ne postoje procjene poslodavaca o ključnim kompetencijama koje učenik mora steći, nije transparentan popis škola koje su ušle u eksperimentalni program dualnog obrazovanja ni broj učenika koji pohađaju nastavu po pojedinom programu kako bismo dobili uvid u relevantni uzorak na temelju kojeg će biti procijenjena uspješnost eksperimentalnog programa. Također, ne postoji popis  gospodarskih subjekata koji su preuzeli obvezu obrazovanja. Riječ je o robotizaciji obrazovnog sustava koje će biti lišeno humanističke dimenzije – upozoravaju u dopisu Hrvatskog sveučilišnog sindikata kojeg potpisuje predsjednica Vlatka Vukelić.

Dodatnu zbrku i ogorčenja nastavnika povijesti stvorila su i dva kurikuluma. Prema HUNP-u, Ministarstvo je školama poslalo jednu verziju kurikulumu u lipnju, koji uključuje povijest kao općeobrazovni predmet, te drugu verziju uoči samog početka nastave u kojem povijesti nema.

Važniji „Dobar dan!“

Ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec Bosiljka Vinković Kukolić kaže da nije istina da su o svemu doznali nekoliko dana prije početka nastave.

– O nastavnom programu smo obaviješteni odmah nakon Nove godine. Znali smo kakav će biti nastavni program, ali nismo o tome smjeli govoriti jer je sve još bilo u reviziji. Razumijem profesore povijesti i geografije, ali smatram da djeca u strukovnim zanimanjima neće biti zakinuta za općeobrazovne predmete. Osobno mi je žao, ali djeca koja su u osnovnoj školi učila hrvatsku i svjetsku povijest ne trebaju učiti detalje o povijesti i u srednjoj u strukovnim zanimanjima. Osobno smatram da je puno bolje da prodavači uče komunikacijske vještine, „Dobar dan!“ i „Izvolite“, ili da frizeri znaju sve tehnike šišanja, umjesto da uče detalje o, primjerice,  Prvom svjetskom ratu. Stoga ovakav način rasterećivanja strukovnog obrazovanja na način da djecu ne opterećuju stvarima koje im neće biti važne za buduće zanimanje podržavam – istaknula je Vinković Kukolić.

Ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec navodi da su promjene u strukovnom obrazovanju bile nužne i potrebne.

– Važno je naglasiti da ovim promjenama nitko neće biti zakinut za obrazovanje, ali isto tako je važno reći da treba razlikovati obrazovanje od interesa. Učenje se danas ne svodi samo na nastavnika i knjigu, tako da ako nekoga zanima povijest, informacije koje ga zanimaju može potražiti na drugim mjestima – istaknula je Vinković Kukolić.

Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg, koja je također uključena u eksperimentalno provođenje dualnog obrazovanja, kaže da se uvijek zalagao za to da trogodišnja zanimanja imaju više prakse i stručnih predmeta.

– To ne znači da učenicima ne treba opće obrazovanje koje uključuje predmete poput povijesti ili geografije. Meni je jasno da se nastavnici boje otkaza, ali reforme moraju od nekud početi. Nadam se da će i ostala trogodišnja zanimanja, poput strojara, bravara i slično isto doživjeti promjene u tom smislu – rekao je Zdelar.

Kao u Europi

Ravnatelji tvrde da su promjene napravljene na temelju stvarnih potreba poslodavaca.

– U Hrvatskoj imamo puno stranih trgovačkih lanaca koji su imali primjedbe na kadar koji dolazi iz obrazovanja i u tom smislu eksperimentalni program je dobar. Poslodavci trebaju ljude koji znanju raditi, trebaju majstore, a danas bi svi samo studirali. Zato nam se događa da hotelijeri postavljaju pločice, a građevinski tehničari rade u trgovinama. Eksperimentalni program je napravljen po uzoru na zapadnoeuropske zemlje gdje je obrazovni sustav napravljen na način da djeca imaju praksu i stručne predmete. Ne vidim problem zašto tako ne bi bilo i kod nas – zaključila je Vinković Kukolić.