„Srijeda u Muzeju“, koja je na rasporedu 20. rujna, održat će se u palači Sermage, gdje se u 19 sati organizira vodstvo kroz stalni postav „Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća“.
Na katu palače Sermage izloženo je više od stotinu slika i skulptura iz fundusa Galerije umjetnina GMV-a, među kojima su djela najvećih hrvatskih umjetnika prošlog stoljeća (V. Bukovca, C. Medovića, O. Ivekovića, I. Meštrovića, M. Kraljevića, S. Raškaj, Lj. Babića, F. Kršinića, V. Becića, O. Mujadžića, T. Krizmana, J. Miše, V. Svečnjaka, S. Šohaja, K. Kantoci, O. Glihe, K. Angelija Radovanija, B. Ružića, N. Kavurić-Kurtović, M. Ujević Galetović, A. Srneca, F. Kulmera, Š. Perića, Đ. Sedera, Z. Kesera, J. Fatur, J. Biffela, I. Režeka, M. Stančića, A. B. Švaljeka, V. Gašparića Gape i drugih), kao i djela pristigla novijim otkupima i donacijama suvremenih autora iz ovog stoljeća (J. Klarice, R. Poljak, Z. Kopljara, N. Opačića, G. Kovačić, S. Macolića, D. Butkovića i I. Meseka).
Većina tih djela bila je u razdoblju od 2014. do 2017. godine predstavljena i na izložbi „Velikani hrvatske umjetnosti 20. (i 21.) stoljeća“ u Beču, Budimpešti, Bratislavi i Sofiji, a za taj projekt Muzej je dobio i Posebno priznanje za najbolju međunarodnu suradnju, koje mu je dodijelilo Hrvatsko muzejsko društvo.
Stalni postav s djelima hrvatskih umjetnika prvi put je u GMV-u otvoren 2006. prema konceptu tadašnje muzejske savjetnice Mirjane Dučakijević i obuhvaćao je djela hrvatskih autora 20. stoljeća, a potkraj prošle godine dopunjen je radovima recentnih umjetnika.
Taj dio postava koncipirala je viša kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec, koja će ovom prigodom posjetitelje provesti kroz ponajbolja djela hrvatskih autora 20. i 21. stoljeća iz galerijskog fundusa GMV-a.
Nakon ove „Srijede u Muzeju“, stalni galerijski postav bit će privremeno zatvoren zbog održavanja izložbenog programa GMV-a u tome prostoru.
U sklopu „Srijede u Muzeju“ 4. listopada u palači Herzer GMV-a održat će se predavanje pod nazivom „Tajna svetog Ivana Nepomuka“, na kojem će se otkriti neke pojedinosti vezane uz kameni spomenik postavljen ispred varaždinske utvrde Stari grad.
Hrvatski ban Franjo Nádasdy i njegova supruga Suzana rođ. Malatinski na svom su imanju u Zelendvoru oko 1767. godine dali postaviti baroknu skulpturu svetog Ivana Nepomuka, a iste takve podignuli su i u Klenovniku i Velikom Bukovcu.
Zašto su odabrali tog sveca, i to nakon što se udovica preudala šest mjeseci nakon smrti supruga Josipa Kazimira Draškovića? Kameni prikaz češkog svećenika danas krasi perivoj s južne strane Staroga grada u Varaždinu.
Ondje ga je postavilo Muzealno društvo Varaždin, no odvjetnik Nikola Pečornik žalio se gradskoj vlasti što ga nije premjestilo u unutarnje dvorište dvorca.
Zašto je tako mislio? Koga tadašnje Gradsko poglavarstvo poziva na očevid kako bi riješilo žalbu? Gradonačelnik u svecu vidi lik sv. Donata. Što su izjavile suprotstavljene strane, a što stručnjaci? Koju su ulogu u raspetljavanju zavrzlame imali kustos Krešimir Filić i predsjednik Muzealnog društva Adolf Wissert, a koju konzervator Gjuro Szabo, Filićev „požrtvovni prijatelj i zagovornik muzeja“?
Odgovore na ova pitanja i još poneke detalje kroz vremeplov predmetne žalbe otkrit će u predavanju povjesničarka umjetnosti mr. sc. Ana Kaniški.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O predavačici
Ana Kaniški je povjesničarka umjetnosti, luzitanistica i muzejska kustosica. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala je na projektu Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.
Surađuje sa Zavodom za znanstveni rad HAZU Varaždin. Autorica je izložbe Blago Japana i Kine (Gradski muzej Varaždin, 2012.). Stručna je suradnica u nekoliko izložbenih postava u Varaždinu, Lepoglavi i Zagrebu. Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima, te piše znanstvene i stručne radove, likovne kritike i priloge za kataloge izložaba.
Drži javna predavanja. Istražuje likovnu umjetnost varaždinskoga kraja i sjeverozapadne Hrvatske od XVII. stoljeća nadalje. Radila je u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Zagreba.
Gradska tržnica, u suradnji s članovima Hrvatske udruge kolekcionara predmeta kulturne baštine, današnje je subote organizirala treći ovogodišnji prodajni Sajam antikviteta Varaždin.
Stiglo je oko 30 izlagača iz različitih gradova, uključujući Varaždin, Osijek, Rijeku, Zadar, Zagreb, te susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske koji su svoje štandove postavili u Ulici Augusta Šenoe.
Brojni posjetitelji došli su pogledati što se nudi, ponešto naučiti te kupiti ono što im je privuklo pažnju. Dobro je poznato da su Varaždinci kroz povijest bili poznati kolekcionari.
Među posjetiteljima sajma bio je i gradonačenik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo kako je zadovoljan s brojem izlagača na jesenskom izdanju Sajma antikviteta, ali i interesom Varaždinaca: „Posebno me veseli sudjelovanje izlagača iz Mađarske, Austrije i Slovenije, što ovome sajmu daje međunarodni karakter, a isto tako i mogućnost da dio ovog ugođaja podijelim sa svojim kolegom, gradonačelnikom prijateljskog grada Schaffhausena iz Švicarske, Peterom Neukommom, kojem smo veoma zahvalni i na pomoći u organizaciji Varaždinskih baroknih večeri.“
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
