U četvrtak, 7. rujna u Galeriji Koprivnica otvorena je nova izložba pod nazivom „Važno je zvati se IVAN: Generalić / Večenaj / Rabuzin / Lacković“ iz Zbirke Vladimira Malogorskog. Okupljene štovatelje o liku i djelu četiri Ivana upoznali su ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i viši kustos Helena Kušenić, dok je čast da otvori izložbu pripala gradonačelniku Mišelu Jakšiću.
Predanost i promišljanje
Otvorenju izložbe su prisustvovali i zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž te pročelnik Dario Jembrek. Podsjećamo, Vladimir Malogorski je mnoge od autora zastupljene u kolekciji upoznao osobno, uspostavivši prisan i prijateljski odnos.
Poznati varaždinski poduzetnik već šest desetljeća predano prikuplja kolekciju umjetnina moderne i naivne umjetnosti koja danas broji više od 1500 umjetnina. Ovoga puta Malogorski se vratio u Koprivnicu skupnom izložbom velikana naivne umjetnosti – Generalića, Večenaja, Rabuzina i Lackovića.
Četiri velika umjetnika, srodna u stilu, ali raznovrsna u pristupu i temama, pa i tehnikama potrebno je objediniti zajedničkim nazivnikom već pri prvom kontaktu s publikom – kroz upečatljiv vizualni identitet.
– Privatne kolekcije često su prekrivene velom tajanstvenog misticizma. Aura nedodirljivosti i nedostupnosti javnosti čini ih intrigantnima. Ova izložba pruža priliku da se zaviri u dio skrivenog privatnog blaga od javnog značaja. Posao kolekcionara zahtijeva ozbiljnu predanost i promišljanje, konstantno istraživanje, povezivanje, umrežavanje, spremnost na fleksibilnost koju je gospodin Malogorski definitivno izgradio. Ova izložba je i svojevrsna čestitka 60-godišnjem kolekcionarskom radu u kojem je skupio vrijednu i opsežnu kolekciju umjetnina moderne i naivne umjetnosti – ističe Helena Kušenić.
I dodaje:
„Kad se predstavljaju četiri velika imena – slična, a opet različita, potrebno ih je svesti pod zajednički nazivnik (izuzev prvoloptaške poveznice u istom imenu) što može biti izazovan zadatak. Vizualni identitet izložbe prva je komunikacija između posjetitelja i umjetnina (i umjetnika). Za ovu izložbu osmislila ga je Draženka Jalšić Ernečić koja kroz nijansiranje iste nijanse boje naznačuje poveznicu između umjetnika dok tlocrtni obrisi lociraju izložbu na prostor središnjeg koprivničkog trga – u Galeriju Koprivnica. Trg je mjesto susreta, druženja, okupljanja građana i zajednice. A upravo je zajednica poslužila kao ishodište, poveznica i cilj četvorici predstavljenih umjetnika kojima je posvećena i prva prostorija postava. Naivna umjetnost neodvojiva je od zajednice i bilježenja nekadašnje svakodnevice što je započeo Ivan Generalić. Uz navedeno, velika inspiracija naivnim umjetnicima je i priroda. Ribič Ivana Večenaja otkriva njegovu tipičnu jarku paletu boja i bajkovitu atmosferičnost predjela uz vodu. Koliko je formiranje kolekcije izazovan zadatak pokazuje i činjenica da nisu svi autori zastupljeni u jednakom broju, no na kraju – brojnost i nije mjerilo kvalitete, važnija je koherentnost i kvaliteta cjelokupne zbirke. Veliku ljubav i fascinaciju prirodom otkrivamo i kod Ivana Lackovića, pejzažista u naivi kojem će priroda postati jedan od glavnih motiva, ali i označitelj nečeg većeg, univerzalnih vrijednosti i istina i podloga za promišljanje o smislu svijeta i postojanja. Istim tragom nastavlja Ivan Rabuzin – ljudima blizak i drag zahvaljujući pastelnim tonovima i blagim obrisima u prepoznatljivo kružnim formama – te mu je stoga posvećeno druga prostorija postava. U trećoj prostoriji vraćamo se Ivanu Generaliću kroz skicu – istraživački prostor ideja i inovacija, na kojem se susreću imaginacija, kreacija i realizacija. One su početna i referentna točka svakog umjetničkog stvaralaštva, a u slučaju naivne umjetnosti njihovo je mjesto posebno važno jer čine početni korak izrade svake slike na staklu. Unatoč tome, skicama se najčešće ne pridaje velika pažnja pa se često zagube i zametnu, ostanu zaboravljene i zabačene u zakucima ateljea ili budu uništene. Nama su neke od predstavljenih posebno zanimljive jer su predložak slika izloženih u sklopu stalnog postava Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama. Završna, četvrta prostorija spaja Lackovića i Rabuzina kroz tehniku grafika. Slike na staklu često su postizale vrtoglavo visoke cijene te nisu bile pristupačne širem krugu ljudi. Stoga se nekolicina autora, posebno od 1970-ih odlučuje približiti ljudima pristupačnijim načinima – grafikama i oslikanim predmetima primijenjene umjetnosti (vazama). Time je krug zaokružen, umjetnost je vraćena u izvorište, u zajednicu.“
Dodajmo da je projekt realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a izložba je otvorena za razgled do 22. listopada 2023. godine.
U sklopu „Srijede u Muzeju“ 4. listopada u palači Herzer GMV-a održat će se predavanje pod nazivom „Tajna svetog Ivana Nepomuka“, na kojem će se otkriti neke pojedinosti vezane uz kameni spomenik postavljen ispred varaždinske utvrde Stari grad.
Hrvatski ban Franjo Nádasdy i njegova supruga Suzana rođ. Malatinski na svom su imanju u Zelendvoru oko 1767. godine dali postaviti baroknu skulpturu svetog Ivana Nepomuka, a iste takve podignuli su i u Klenovniku i Velikom Bukovcu.
Zašto su odabrali tog sveca, i to nakon što se udovica preudala šest mjeseci nakon smrti supruga Josipa Kazimira Draškovića? Kameni prikaz češkog svećenika danas krasi perivoj s južne strane Staroga grada u Varaždinu.
Ondje ga je postavilo Muzealno društvo Varaždin, no odvjetnik Nikola Pečornik žalio se gradskoj vlasti što ga nije premjestilo u unutarnje dvorište dvorca.
Zašto je tako mislio? Koga tadašnje Gradsko poglavarstvo poziva na očevid kako bi riješilo žalbu? Gradonačelnik u svecu vidi lik sv. Donata. Što su izjavile suprotstavljene strane, a što stručnjaci? Koju su ulogu u raspetljavanju zavrzlame imali kustos Krešimir Filić i predsjednik Muzealnog društva Adolf Wissert, a koju konzervator Gjuro Szabo, Filićev „požrtvovni prijatelj i zagovornik muzeja“?
Odgovore na ova pitanja i još poneke detalje kroz vremeplov predmetne žalbe otkrit će u predavanju povjesničarka umjetnosti mr. sc. Ana Kaniški.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O predavačici
Ana Kaniški je povjesničarka umjetnosti, luzitanistica i muzejska kustosica. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala je na projektu Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.
Surađuje sa Zavodom za znanstveni rad HAZU Varaždin. Autorica je izložbe Blago Japana i Kine (Gradski muzej Varaždin, 2012.). Stručna je suradnica u nekoliko izložbenih postava u Varaždinu, Lepoglavi i Zagrebu. Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima, te piše znanstvene i stručne radove, likovne kritike i priloge za kataloge izložaba.
Drži javna predavanja. Istražuje likovnu umjetnost varaždinskoga kraja i sjeverozapadne Hrvatske od XVII. stoljeća nadalje. Radila je u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Zagreba.
Gradska tržnica, u suradnji s članovima Hrvatske udruge kolekcionara predmeta kulturne baštine, današnje je subote organizirala treći ovogodišnji prodajni Sajam antikviteta Varaždin.
Stiglo je oko 30 izlagača iz različitih gradova, uključujući Varaždin, Osijek, Rijeku, Zadar, Zagreb, te susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske koji su svoje štandove postavili u Ulici Augusta Šenoe.
Brojni posjetitelji došli su pogledati što se nudi, ponešto naučiti te kupiti ono što im je privuklo pažnju. Dobro je poznato da su Varaždinci kroz povijest bili poznati kolekcionari.
Među posjetiteljima sajma bio je i gradonačenik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo kako je zadovoljan s brojem izlagača na jesenskom izdanju Sajma antikviteta, ali i interesom Varaždinaca: „Posebno me veseli sudjelovanje izlagača iz Mađarske, Austrije i Slovenije, što ovome sajmu daje međunarodni karakter, a isto tako i mogućnost da dio ovog ugođaja podijelim sa svojim kolegom, gradonačelnikom prijateljskog grada Schaffhausena iz Švicarske, Peterom Neukommom, kojem smo veoma zahvalni i na pomoći u organizaciji Varaždinskih baroknih večeri.“
Sajam je otvoren do 14 sati.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
