Povežite se s nama

U fokusu

Stipendije i dotacije stižu na vrijeme, uspjeli su i ulagati!

Objavljeno:

- dana

I dok većina općina mora sanirati gubitke, Općina Ljubešćica je i 2012. godinu završila s viš

Zadovoljni smo, jer smo četvrtu godinu zaredom ostvarili višak prihoda pri čemu nismo smanjivali subvencije, naknade i dotacije građanima i udrugama. Sada se pokazalo koliko su bile važne odluke o tome da se ne zadužujemo i ulazimo u JPP projekte – ističe načelnik Horvatić

S viškom prihoda od 33.675 kuna završila je 2012. godinu Općina Ljubešćica na čelu s HDZ-ovim načelnikom Nenadom Horvatićem. U vrijeme kad su na računima velikog broja drugih općina i gradova u Varaždinskoj županiji “debeli” minusi, u Ljubešćici se ne bave pitanjima kako nakon završnog računa sanirati dugovanja, nego kako – raspodijeliti višak prihoda.

– Četvrtu godinu zaredom je u proračunu Općine Ljubešćica ostvaren višak prihoda. Ukupni višak, dakle onaj iz 2012. zajedno s viškom iz prethodnih godina iznosi 180.000 kuna, tako da su to sredstva koja su ostala za raspodjelu. Dio ćemo morati usmjeriti za čišćenje snijega, dok će sve ostalo biti usmjereno na one kojima će sredstva biti najpotrebnija, o čemu će konačnu odluku donijeti Općinsko vijeće – najavio je načelnik Horvatić.

Ciklus od četiri godine izvršna vlast u Ljubešćici završava financijskim rezultatima koji bi bili odlični čak i da nema teške gospodarske krize. Horvatić kaže da su to posljedice politike prema kojoj se trošilo samo onoliko koliko su imali.
– Sada se definitivno pokazalo koliko su bile važne odluke o tome da se Općina kreditno ne zadužuje, kao i da ne ulazimo u projekte javno-privatnog partnerstva. To direktno osjećaju i korisnici općinskog proračuna, jer ne samo da nismo smanjivali subvencije i dotacije, nego smo sve obveze planirane proračunom podmirivali na vrijeme – ističe.

Projekti modernizacije Ljubeškog vodovoda i izgradnje Protupožarnog centra spremni za EU fondove

Studentima su redovito, bez kašnjenja, isplaćivane naknade od 500 ili 700 kuna mjesečno, pri čemu treba podsjetiti da Općina pomaže svim redovitim studentima, bez obzira na prosjek ocjena ili imovinski status. Ujedno sufinanciraju smještaj djece u vrtiću, roditeljima osnovnoškolaca slabijeg imovinskog statusa pomažu pri kupnji knjiga, ali i pri plaćanju školske kuhinje, a sufinancirali su i prijevoz srednjoškolaca u prvoj polovici prošle godine. Treba spomenuti i da su udrugama redovito isplaćivali dotacije predviđene proračunom.

 Zadovoljni smo, jer smo uz sva izdvajanja za obrazovanje, socijalne i druge programe, uspjeli uložiti četiri milijuna kuna u različite investicije u svim mjesnim odborima. Osim toga, uspjeli smo izraditi projektnu dokumentaciju vrijednu 500.000 kuna na temelju koje su ishođene lokacijska i građevinska dozvola za modernizaciju ljubeškog vodovoda dužine 13 kilometara, kao i za izgradnju protupožarnog centra, koji je nužan s obzirom na to da se u Ljublju nalazi skladište eksploziva, a i zbog drvne industrije. Sada imamo svu potrebnu dokumentaciju na temelju koje ova dva projekta možemo prijaviti za financiranje iz fondova Europske unije – najavljuje Horvatić.

Važno je i što je u prošloj godini osnovana tvrtka Poduzetnička zona Ljubešćica u koju Općina želi privući investitore koji će otvoriti nova radna mjesta, prvenstveno za mlade, školovane ljude. Ujedno će time po najpovoljnijim uvjetima osigurati parcele za tvrtke i obrtnike iz općine.

 Otkupljeno je 80.000 četvornih metara zemljišta, a izrađen je i urbanistički plan uređenja za koji je u siječnju ove godine održana javna rasprava. Na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća očekujemo usvajanje Plana. Ujedno pripremamo dokumentaciju za idejni projekt za izgradnju komunalne infrastrukture u zoni. Očekujemo da će do 15. travnja biti izdana lokacijska, a potom i građevinska dozvola – otkriva načelnik.

U planu je i izgradnja pročistača otpadnih voda na koji bi, osim budućih stanara zone, bilo priključeno i oko 1.000 mještana. Taj projekt vrijedan sedam milijuna kuna Općina će također prijaviti za EU fondove.

Zahvaljujem svim poduzetnicima koji su u teškoj godini dobro poslovali i nisu otpuštali radnike. To je za svaku pohvalu ako se zna da se gotovo 75 posto tvrtki i obrta u našoj općini bavi proizvodnjom. Zahvaljujući tome, imamo svega pet posto nezaposlenih osoba. Osim toga, zahvaljujem i udrugama koje su se pobrinule da Ljubešćica cijele godine “diše” uz različite društvene, sportske i kulturne događaje – istaknuo je načelnik općine Ljubešćica Nenad Horvatić.

Horvatić opet za načelnika

Nenad Horvatić će biti kandidat HDZ-a za načelnika Općine Ljubešćica, jednoglasno su odlučili članovi Predsjedništva te stranke. – Biti kandidat je čast, ali i odgovornost – kaže Horvatić, koji je za načelnika Ljubešćice izabran prije četiri godine na prvim neposrednim izborima za načelnike, gradonačelnike i župane. – U četiri godine mojega mandata u Ljubešćicu je uloženo gotovo 55 milijuna kuna, pri čemu nije uzeta kuna kredita. Tako planiram raditi i dalje. Prioritet je završetak Poduzetničke zone, kao i priprema projekata za strukturne fondove EU. Zajedno sa suradnicima znam kako doći do cilja, a to je daljnji razvoj općine u kojoj živimo – istaknuo je Horvatić.

Općina ulaže u obrazovanje

Učenje engleskoga
za 10 kuna po satu!

Engleski jezik svakog tjedna u općini Ljubešćica uči 28 polaznika, stanovnika općine Ljubešćica. U suradnji sa Školom stranih jezika “Kezele”, Općina je organizirala tečaj učenja engleskoga jezika, čime je nastavila tradiciju ulaganja u obrazovanje mještana svih generacija, u ovom slučaju u dobi od 16 godina pa nadalje. – Javilo se 28 osoba koje su pisale inicijalni test nakon čega su prema ostvarenim rezultatima podijeljeni u dvije grupe. Grupa za početnike slušat će 70 sati engleskog jezika, a u naprednijoj grupi predviđeno je 50 sati. S obzirom na to da sufinanciramo tečaj, cijena po satu iznosi 10 kuna – doznali smo od načelnika Nenada Horvatića. Zahvaljujući izdvajanju iz proračuna, učenje stranog jezika za mještane je daleko povoljnije. Naime, trebaju izdvojiti ukupno 500 ili 700 kuna, pri čemu im je Općina omogućila i obročno plaćanje pa trebaju izdvajati po 100 kuna mjesečno. – U školi stranih jezika takav tečaj košta 2.500 kuna, ali tome treba pribrojiti i trošak puta u Varaždin. To su i glavni razlozi zbog kojih smo odlučili sufinancirati tečaj učenja stranog jezika, a uz to profesorica dolazi u Ljubešćicu dva puta tjedno. No na to smo se odlučili i zbog toga što će Hrvatska ući u EU pa će znanje engleskoga imati još veću važnost – objašnjava Horvatić. Svi koji nakon tečaja polože ispit dobivaju modul o položenom stupnju. No ujesen se učenje engleskog jezika nastavlja pa će svim polaznicima, koji uspješno polože ispit, završeni stupanj biti upisan u radnu knjižicu.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje