EU FONDOVI

Bez kvalitetnih projekata ne može se ništa dobiti iz strukturnih fondova EU, niti bilo kojih drugih, no nisu to baš svi shvatili u Hrvatskoj, naglasio je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, prigodom predstavljanja prva četiri nacionalna ugovora za korištenje strukturnih fondova EU potpisana na temelju natječaja Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. – 2020 te natječaja Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci.

Mjesto novih vrijednosti

Od četiriju ugovora ukupne vrijednosti 224 milijuna kuna, najviše pozornosti izaziva najvredniji ugovor zahvaljujući kojem 180 milijuna kuna iz strukturnih fondova EU ide bespovratno za razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci. Zbog toga se vodila i polemika između Jutarnjeg lista i ministra Željka Jovanovića, kao i rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša.

U to se uključilo i Sveučilište u Rijeci čiji je rektor Pero Lučin u srijedu još jednom ustvrdio da je novac dobiven zahvaljujući boljoj pripremljenosti projekata, a ne kršenju procedura ili pogodovanju.
– Ministar Jovanović se vjerojatno mora svaki dan nositi s time da nekima nije jasna važnost kvalitete projekata. No ovog što se zadnjih dana pojavljivalo u javnosti, bit će još. Hrvatska mora sazrijevati, a to je proces iz kojeg moramo svi naučiti. Naše institucije moraju puno brže i bolje raditi, a sveučilišta moraju voditi u tome. Mi smo tako radili i zato smo uspjeli. Jako mi je drago da je prepoznat naš prvi, ali ne i jedini projekt. Očekujem da će i naši kolege s drugih institucija isto tako navaliti i da ćemo zajednički uspjeti izgraditi istraživačku infrastrukturu koja je Hrvatskoj potrebna zbog konkurentnosti i izlaska iz krize – naglasio je Lučin dodavši da je na projektu radilo 50 ljudi s riječkog sveučilišta te još 50 iz Ministarstva.

Proizvesti znanje koje će angažirati poduzetnike

Podsjetio je kako je u Rijeci izgrađen kampus, i to njegova prva faza, kao i da su pozvali istraživače, od kojih je u osam godina došlo gotovo 60 ljudi, uglavnom hrvatski znanstvenici koji su vani stekli napredne kompetencije, a nešto i stranih.
– Očekujem povećanje njihovog broja jer sada nabavljamo i vrijednu opremu zahvaljujući kojoj ćemo biti u stanju proizvesti znanje koje će angažirati poduzetnike iz našega kraja i Hrvatske, ali i cijelog svijeta koji će htjeti s nama raditi. Ovo je samo jedan projekt u kojem se fokusiramo na napredne tehnologije, i to napredno računanje koje je bitno za niz područja, zatim opremu za biotehnologiju zasada za stvaranje novih lijekova, a očekujemo da ćemo se izboriti i za opremu koja će pomoći razvoju biotehnologije u prehrani. Razvijamo i infrastrukturu vezanu za okoliš i održivi razvoj, a imamo ideja za napredne zdravstvene servise koji se mogu povezati s turističkim sektorom. Rijeka može biti mjesto stvaranja novih vrijednosti. To je zadaća sveučilišta i to mi radimo – naglasio je rektor riječkog Sveučilišta čestitajući svima koji su sudjelovali na projektu vrijednom više od 180 milijuna kuna.

Milijuni za laboratorije

Tim novcem, kako je naglasila prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, unaprijedit će se istraživačka infrastruktura istraživačkih centara i laboratorija koji djeluju u kampusu, odnosno unaprijediti i uvođenje novih tehnologija, a sve u cilju povećanja istraživačkih kapaciteta te postizanja izvrsnosti i doprinijeti smanjenju regionalne nejednakosti znanstveno-obrazovne i istraživačke infrastrukture.
– Dosta je bilo polemika ovih dana oko projekta. No prijavili smo se na javni poziv još 2009. s projektom Centra za matematičko modeliranje, a zatim smo taj projekt proširili s još tri centra i laboratorijem – napomenula je prorektorica.

15 milijuna kuna za dokumentaciju novog TPV-a

Zahvaljujući bespovratnom novcu iz strukturnih fondova EU, Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini dobiva 47 milijuna kuna za opremu šest laboratorija za istraživanja koja će se primijeniti kod razvoja lijekova i drugog. Opremu vrijednu 54 milijuna dobivaju i laboratoriji centra na Građevinskom fakultetu, dok će se 30 milijuna utrošiti za opremu pet laboratorija Centara za mikro- i nanoznanosti te tehnologije, a 48 milijuna odlazi za četiri laboratorija Centra za napredno računanje i modeliranje koji će biti servis svim ostalim centrima na Sveučilištu u Rijeci, pa i šire.

Što će raditi FER i TPV

Na natječaju Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. – 2020 tri projekta dobila su ukupno 44 milijuna kuna za izradu dokumentacije. Govoreći o projektu „Inovacijski centar” prof. dr. Mislav Grgić, prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, podsjetio je da je FER lani donio strategiju svog razvoja u kojoj se, uz ostalo, naglašava potreba jačanja gospodarstva kroz inovacije.
– Primarna svrha osnivanja Inovacijskog centra je premošćivanje jaza između znanstvene i istraživačke zajednice te gospodarstva. Za podizanje konkurentnosti potrebno je imati infrastrukturu na kojoj će se stvarati inovacije pogodne za komercijalizaciju. Centar će imati šest odjela, i to za energetiku, IT, biomedicinsko inženjerstvo, transportni sustavi, robotika te tehnologije naprednih komponenata – pojasnio je Grgić.

Nešto više od 15 milijuna kuna odobreno je za izradu dokumentacije nužne za izgradnju 40 milijuna eura vrijednog novog varaždinskog tehnološkog parka o kojem je govorio Andrija Petrović, direktor Tehnološkog parka Varaždin.
Projekt „Centar za translacijska medicinska istraživanja TransMedRi“ predstavio je prof. dr. sc. Bojan Polić, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost, koji je naglasio da zdravstvo i zdravstveni turizam okosnica razvoja riječke regije.

Novi tehnološki park imat će 13 laboratorija

Predstavljajući projekt TPV – CKOIE Petrović je ukazao da je Tehnološki park Varaždin institucija koja je na „drugoj strani“ procesa transfera znanja i tehnologija, budući da na dnevnoj bazi surađuje s poduzetnicima. Postoji od 2002. godine, a već četiri godine punopravni je član Međunarodnog udruženja znanstvenih i tehnoloških parkova. – Godišnji rast tvrtke TPV je 25 posto.

Postigli smo samoodrživost te transfer tehnologija i znanja iz vlastitih sredstava kroz razne natječaje poput PoC-a. Sredstvima dobivenim na natječaju izradit ćemo potrebnu dokumentaciju do „prve lopate“. Naš cilj je da novim parkom višestruko povećamo postojeće pokazatelje. Danas imamo infrastrukturu od 3500 kvadrata, a u budućnosti želimo 21 tisuću.

Smatramo da možemo sa sadašnjih 35 stanara doći na 220, koji će otvarati nova radna mjesta, odnosno povećati ukupni prihod sa sadašnjih stotinjak na oko 400 milijuna kuna. Želimo imati 13 laboratorija, a danas imamo tek jedan, bez opreme, pa ne možemo spajati poduzetnike s akademskom zajednicom – ukazao je Petrović.

Izvor:
Foto: