Povežite se s nama

U fokusu

U Dravskoj šumi kradu se drva, a Romi otkupili 90 % legalno posječenih stabala

Objavljeno:

- dana

Dvije-tri „crvenkapice“, tj. nekoliko komunalnih redara i lugara ne mogu sami zaustaviti stotine „vukova“ koji svake godine pustoše Dravsku šumu bespravnom (mjestimice i prekomjernom) sječom drva te divljim odlaganjem smeća. Štoviše, čim kročite u Dravsku park-šumu, koja je botanički spomenik prirode, na površinu isplivaju i drugi brojni problemi jer ima tu bespravne gradnje, ali i lokacija na kojima neodgovorni građani „kompostiraju“ svoj biootpad.

Iz takve šume i Stribor bi pobjegao, tvrde čitatelji Regionalnog tjednika od kojih doznajemo da se „motorke“ u Dravskoj šumi već mjesecima ne gase.

Najgore je, kažu, na predjelu kod Cirkovečke, gdje se stabla ruše „na juriš“. No, bliske susrete s drvokradicama izletnici i rekreativci imaju i na Prelogima. Jednog od njih, s „motorkom“, traktorom i prikolicom, usred bijelog dana zatekao je početkom siječnja naš sugrađanin D. J. (podaci poznati redakciji).

– Uoči i tijekom sezone grijanja uvijek ima onih koji misle da je Dravska park-šuma samoposluga za nabavku drva. Kada sam prišao drvosječi i upitao ga ima li dozvolu ili pak krade drva za ogrjev na Šintariji, zaurlao je da „tko sam ja da ga kontroliram“! Kada sam u ruke uzeo mobitel i zaprijetio da ću nazvati policiju, stišao se i počeo pravdati lažima. Naime, ustvrdio je da se nalazi u predjelu šume kojom „gospodari“ gradska tvrtka, a njezin „direktor je tako dobar da zaposlenicima dozvoljava sječu stabala do mile volje“. I to pod radnim vremenom… – rekao je zgroženi Varaždinac s kojim smo obišli nekoliko lokacija na kojima strše brojni panjevi.

Opasna rabota

U varaždinskoj Šumariji, koja između ostaloga gospodari Dravskom park-šumom, potvrdili su nam kako je spomenuti slučaj jasan indikator da je riječ o drvokradici koji čini prekršaj ili pak kazneno djelo.

– Građani koji smatraju da su u bilo kojoj šumi zatekli drvokradice, neka im radi vlastite sigurnosti ne prilaze i ne ulaze s njima ni u kakve rasprave. Ako je to moguće, najbolje je zapamtiti i zapisati registraciju njihovih vozila, diskretno ih fotografirati i to prijaviti poslovođi (lugaru) na mobitel 099/457-9495 (Nino Nedjeljko) ili revirniku na broj 098/451-648 (Zvonko Kranjc, dipl. ing. šumarstva). Svaka neovlaštena sječa šuma je opasna za počinitelje jer su oni uvijek u žurbi, a ponekad i bježe. Ponekad iza njih ostaju otpiljena stabla oslonjena na okolna, a takva mogu pasti na izletnike i slučajne prolaznike te ih ozlijediti. Može ih pomaknuti i slabiji vjetar, stoga ako netko primijeti takvo stablo, neka nam odmah javi, uklonit ćemo ga isti dan – naglašava Ivan Krašek, upravitelj varaždinske Šumarije, koja od 2008. godine gospodari Dravskom park-šumom.

Prije nje taj posao obavljao je Grad Varaždin, a potom Varkom. No, kad su spoznali da šume treba redovito njegovati i održavati, ne samo s ciljem održavanja kvalitete i mase drva, svi su brzo digli ruke.

Podsjećamo, Dravska park-šuma prostire se na 82,67 hektara, ali u kompleks se ubraja i šuma Jelačićka, koja kao regionalni park zauzima 19,48 ha zemljišne površine. To znači da ukupno, kao šuma posebne namjene, sav taj prostor obuhvaća 102,15 hektara. Riječ je o državnom zemljištu, pa je i najlogičnije bilo da tim prostorom gospodare Hrvatske šume, odnosno područna Šumarija Varaždin.

– Naglašavam da tu nije riječ o klasičnom gospodarenju jer Dravska park-šuma spada u Regionalni parka Mura – Drava (proglašen 2011. godine). Mi stoga u gospodarskoj osnovi nemamo zadane količine stabala koja treba posjeći, već sve terenske aktivnosti obavljamo sukladno Programu gospodarenja gospodarskom jedinicom “Park-šume Grada Varaždina“. On je rađen prvenstveno s ciljem da se zna da varaždinska Šumarija gospodari Park-šumom Grada Varaždina, dok bi se, po logici stvari, varaždinski gradonačelnik i Javna ustanova „PRIRODA Varaždinske županije“ (dalje JUP) više trebali brinuti oko toga što žele u budućnosti napraviti s tim prostorom – objasnio je Krašek.

Ugroženi izletnici

No, tu nailazimo na jedan zanimljiv paradoks, jer tko god pročita Službeni vjesnik Grada Varaždina (primjerice, izdanje od 18. rujna 2018. godine), naići će na podatak da je tada još bila „…u planu izrada šumskogospodarskog plana za upravljanje Dravskom šumom u posebno zaštićenom području…“.

Po tome ispada da su donedavno gradske službe baratale netočnim podacima (ili ono što je elegantnije – doslovno ih iz godine u godinu kopirale) jer je Ministarstvo poljoprivrede opsežni desetogodišnji Program gospodarenja gospodarske jedinice „Park-šume Grada Varaždina“ odobrilo još 2015. godine!

– Već tada smo krenuli u intenzivne radove vezane uz gospodarenje Park-šumom, i to nakon što je JUP Šumariju prijavila Ministarstvu poljoprivrede „da sa stabala otpadaju suhe grane, da postoji opasnost za šetače i drugo…“ To je nagnalo inspektora na teren, te je izdao nalog da se sva suha i polusuha stabla uklone, a posebice ona koja predstavljaju bilo kakvu ugrozu za ljude, odnosno za sve koji iz bilo kojeg razloga borave u šumi. Nakon toga poslali smo u resorno ministarstvo tzv. doznačnu knjižicu, te su prije početka sječe o svim radovima obavješteni JUP i, u više navrata, građani putem medija. Nažalost, u varaždinskom kraju se po tko zna koji put pokazalo kako mnogi smatraju da taj odgovoran posao razumiju bolje od šumara. Na kraju su i novinari s našim djelatnicima otišli na teren kako bi javnosti prenijeli točne informacije o tome kakva se stabla ruše i uklanjaju – govori Krašek i napominje da šumari pritom nisu ništa „muljali“.

Dozvolili su znatiželjnicima da na površini od 20 hektara sami odaberu koja će se od prethodno crvenim točkama označenih stabla rušiti.

– Radilo se u zimskom razdoblju, kada na krošnjama bjelogorice nije bilo lišća, pa nije bilo šanse da se ocijeni je li neko stablo suho ili ne. Ispostavilo se da nijedno markirano stablo nije bilo zdravo, već šuplje i trulo. Takva, uglavnom šuplja stabla, su najopasnija i za drvokradice jer ona padaju na sve strane, neovisno o tome s koje ih strane i pod kojim kutom pile – ukazuje Krašek.

I dodaje:

– Varaždinci će prije ili kasnije morati osmisliti rješenja za očuvanje i korištenje cijelog prostora od 83 hektara šumskih i vodenih površina. On se pruža između prirodnog toka rijeke Drave na sjeveru, Bombellesove ceste na jugu te prostora Kinološkog društva Varaždin na zapadu i javne ceste Varaždin – Čakovec na istoku. Jedan od najboljih poznavatelja ove problematike je dr. sc. Miroslav Benko, znanstvenik Hrvatskoga šumarskog instituta, koji je još 2016. godine Gradu Varaždinu predstavio rješenje kroz projekt „ŽIVJETI Z DRAVO-M“. Ovo što danas imamo na terenu je jako daleko od idealne park-šume – ističe.

Nažalost, zbog pritiska javnosti i prozivki ekoloških udruga, šumari su prestali s planiranim nužnim rušenjem i izvlačenjem starih, većim dijelom već suhih topola.

– Da nam je bilo omogućeno obavljanje onoga što je nesumnjivo nužno za njegu šume, prostor bi danas bio kultiviran, između ostaloga i sadnjom hrasta lužnjaka, jasena, crnog oraha… Tako to rade stručnjaci, koji znaju kako treba formirati park-šumu, koja onda habitusom i različitim bojama krošnji može biti pravi melem za oči i dušu, i to ne samo Varaždinaca već i svakog izletnika ili rekreativca koji kroči u prostor kojim gospodare, između ostaloga, vrhunski poznavatelji parkovne arhitekture. Dravska park-šuma ne mora se odjednom urediti, ali bi bilo idealno da se počne s prostorom od kanala prema Bombellesovoj cesti. Tu bi na svoj račun, ako to žele, došli ronioci, streličari i drugi rekreativci. Park-šume su pluća gradova koji ih imaju i šteta je da se u Varaždinu već tri godine u tom smjeru ništa ne poduzima. Za uređenje ovakvih prekrasnih riječnih-ritskih šuma može se temeljem dobro pripremljenog projekta dobiti novac iz EU fondova. Šumarija Varaždin će, kao i uvijek, sa svoje strane sve operativno odraditi, od pružanja savjeta, sječe i odstranjivanja svega što bude određeno do sadnje novih stabala. Mi nismo ti koji će građanima određivati što žele u Park-šumi i čije su ideje prihvatljive, a čije nisu. Naši zaposlenici su Varaždinci, koji ovdje žive s obiteljima i razumljivo je kako nam je svima stalo da imamo iznimno lijepu Park-šumu na kojoj će nam drugi zavidjeti – rekao je Krašek.

No, politika se uvijek petlja ondje gdje joj zapravo nije mjesto, a Varaždincima je to dobro poznato baš na primjeru Dravske park-šume, kad počne „sezona“ lokalnih izbora. Rezultat je uvijek isti, te se uz Dravu ne može bezbrižno šetati bez opasnosti od zmija, suhih grana koje mogu pasti nekomu na glavu ili stajanja na krhotine razbijenog stakla.

Raj za štakore

– Svakog dana smo u Dravskoj park-šumi i 3-4 puta godišnje očistimo cijeli prostor od otpada. Grad Varaždin nas podržava u tome tako što nam osigurava besplatan prijevoz i zbrinjavanje uklonjenog otpada u Čistoći (2018. i lani su tako zbrinute skoro 4 tone smeća). Nažalost, nelegalno odloženog otpada ima uz cijelo priobalje Drave. Prošle jeseni je osam naših zaposlenika osam dana odlazilo čistiti otpadom zagađena područja kod Petrijanca, Nove Vesi, Majerja, Strmca i Varaždina – zaključio je Ivan Krašek.

Još gore, na proljeće i ljeto vide se utabane staze kojima Banfičari odnose napoj i ostali biootpad u Dravsku šumu. Poznato je i gdje stanuju ti nesavjesni građani, pa je krajnje vrijeme da ih posjete komunalni redari, a ne da se od šumara očekuje da čiste za onima koji pokraj kuće žele imati hranilišta za miševe i štakore.

Romi otkupili 90 % legalno posječenih stabala

I dok u susjednome Međimurju čakovečka Šumarija ima ogromne probleme s neovlaštenom sječom stabala jer ondje Romi, narodski rečeno, „rade čuda“, u varaždinskom kraju to ipak nije slučaj.

– U Varaždinu i okolici s krađom drva iz privatnih i državnih šuma s Romima je do prije desetak godina bio pravi kaos. No, s vremenom je velika većina njih naučila da je jedino ispravno pristupiti lugaru ili osobno doći u Šumariju i pitati smiju li se pojedina bolesna ili osušena stabla srušiti. Ne samo da su ih voljni pod nadzorom odrezati i odvesti već to i plaćaju, za što im uredno izdajemo račun. Lani je tako prodano 140 prostornih metara drva – od jasena i vrbe do topole i ostalih vrsta. Čak 90 % od te legalno posječene količine otkupili su Romi, a usput se, sukladno gospodarskoj osnovi, očiste šume – ističe Krašek.

Kao primjer naveo je jednu višečlanu obitelj Roma koja živi na Štoosovom trgu. Njima je Šumarija dala sve „sušce“ (suha drva) i polomljena stabla, a dio su i otkupili.

– Sve su mogli uzeti ili po potrebi otpiliti, ali uz obvezan nadzor našeg poslovođe. To je sve dokumentirano, ali postoji i još nekoliko građana-drvara koji su od Šumarije uz minimalnu naknadu otkupljivali takva drva za ogrjev. U razdoblju od zadnjih nekoliko mjeseci od Šumarije je otkupljeno 60-ak prostornih metara stabala koja su iz Dravske park-šume ionako trebala biti odstranjena sanitarnom sječom. Prva klasa mekanog drva, ovako otpiljenog, „na panju“, stoji 102 kn/m³, a druga klasa 65 kn/m³. Tvrđa drva, poput brijesta i graba, su skuplja i prva klasa stoji 140 kn/m³, dok druga klasa stoji 105 kn/m³. Mnogi nas u neznanju pitaju zašto u nekim šumama siječemo i mlada stabla. No, to je nužno kada želimo dobiti prelijepa zdrava stogodišnja stabla s velikim krošnjama. Primjerice, u šumama kod Ivanečke Željeznice uopće nemamo troškova s pošumljavanjem, već isključivo zbog njege do faze dovršnog sjeka stabala bukve i hrasta – ukazuje Krašek.

Prva crta obrane

Poslovođa Šumarije Varaždin, šumarski tehničar Nino Nedeljko, je prvi stup obrane Park-šume od drvokradica. Njegova zadaća je fizički nadzor prostora i ima klizno radno vrijeme.

Osobe zatečene u neovlaštenoj sječi legitimira, zapisuje registracije njihovih vozila i prikolica (ako ih imaju) te obavještava policijske službenike. Nakon što se obavi procjena pričinjene štete, sva potrebna dokumentacija prosljeđuje se i nadležnim pravosudnim tijelima. Ako svake godine tijekom ophodnji Dravske šume poslovođe i lugari pri neovlaštenoj sječi stabala zateknu nekoliko drvokradica, većina je onih iza kojih ostanu samo panjevi.

U takvim slučajevima šumarima ne preostaje drugo osim da prijave nepoznatog počinitelja. U slučaju kad je u šumi netko zatečen pri neovlaštenoj sječi drva, može biti, ovisno o pričinjenoj šteti (obračunava se koliko je m³ stabala srušeno), prekršajno kažnjen s 2000 kuna. Ako je riječ o većoj šteti, može i kazneno odgovarati.

U fokusu

Hoće li o zaštićenom spomeniku parkovne arhitekture u Marčanu skrbiti županijska tvrtka, Srednja škola ili netko treći?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od 27. do 27 svibnja u Hrvatskoj se tradicionalno organizira 12. po redu Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki na nacionalnoj razini, s ciljem podizanja razine znanja javnosti i nadležnih institucija o vrijednostima botaničkih vrtova i arboretuma.

Oni ne samo da su malobrojni, već su mahom i zapušteni, poput najstarijeg zaštićenog spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj – Arboretuma Opeka.

Jedini na kontinentu

Stoga nikoga ne treba čuditi da jevnost i to poglavito stručna, s velikim zanimanjem iščekuje višestruko najavljivanu revitalizaciju viničkog bisera. Podsjećamo, Arboretum Opeka je jedini postojeći arboretum u kontinentalnoj Hrvatskoj i jedan od najznačajnijih arboretuma u državi. Smješten je u Marčanu i u njemu se nalazi više od 100.000 primjeraka drveća, grmova, različitih povijuša i cvijeća. Prostire se na šezdesetak hektara površine te obuhvaća park engleskog stila šumu koja zauzima većinu površine. Uz to, u njemu je smješten i dvorac plemićke obitelji Bombelles koji je pred završetkom obnove zahvaljujući projektu njegove prenamjene u Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi. Nažalost, Arboretum Opeka nije samo zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, već je i “spomenik” ljudskoj gluposti, nemaru, te nemuštim političarima i birokraciji koja je kadra upropastiti iznimno vrijedne projekte.

Podsjećamo, Hrvatski šumarski institut napravio je još 2004. projekt revitalizacije arboretuma, dakle još prije 20 godina, a potom, 2006. inventarizaciju stabla i grmlja. Popisano je svako stablo, s točnom GPS lokacijom i zdravstvenim stanjem te opisom iz kojeg vremena potiče! Još gore, političke besmislice i smicalice upropastile su ponudu Hrvatskih šuma da o svom trošku iz Arboretuma Opeka ukloni bolesna, trula, srušena i potkornjacima napadnuta stabla. Sramotan rezultat svih spomenutih i inih propuštenih prilika vidljiv je svakome tko nogom kroči u park koji je na nešto ličio barem u vrijeme kada je o njemu, pa i dvorcu intenzivno skrbila “vrtlarska škola”. Bilo bi idealno da slijednica te obrazovne ustanove sa svojim stručnim zaposlenicima bude uključena u poslove oko održavanja i uređenja parka. Interes postoji, no kako doznajemo od ravnatelja Srednje škole prof. Dragana Brkića, tu postoji jedno veliko ali…

– Zadnjih 15-ak godina naša obrazovna ustanova koja od 2018. godine ima naziv Srednja škola “ Arboretum Opeka” – Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi (Škola), nema apsolutno nikakve veze s parkom. Mi ga ne uređujemo niti na njega ne polažemo bilo kakva prava. Sve što se u njemu događa je pod ingerencijom Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije koja usko surađuje s Općinom Vinica. Dosad su oni vodili brigu o tome što se događa s parkom, ali nisu imali zaposlenike, potrebnu mehanizaciju ili alat nužan za održavanje kompleksa kojeg zauzima arboretum. Stoga su nas u više navrata znali zamoliti da obavimo košnju i druge nužne poslove. Iako to Školi pričinjava troškove, nismo odbijali pomoći jer nam je situacija potpuno jasna – objasnio je Brkić.
Treba znati da osim predjela obraslih šumskom vegetacijom, park obiluje livadama, ali Škola odavno nema potrebe za korištenjem otkosa.

– Pokošena trava se nekad balirala i koristila za ishranu životinja, ali s obzirom na to da naše staje ne zadovoljavaju uvjete za držanje muznih krava, morali smo reducirati stado. Stoga nas košnja livada ne zanima jer godinama ne gospodarimo parkom, osim u slučaju da se takva naručena usluga plati. Kada je park bio pod našom ingerencijom uređivali smo staze, jezero, klupe, više puta obnavljali most…No, od trenutka kada nam je rečeno da nemamo što raditi u parku, mi smo se fokusirali na druge projekte – ističe naš sugovornik od kojeg doznajemo da ustanova kojom rukovodi u revitalizaciju parka uključena od samih početaka natječaja.
Odnosno, zaposlenici Škole sudjelovali su 2022. godine na inicijalnim sastancima s ciljem da uopće doznaju o čemu je zapravo riječ i što će se sve raditi.

Puno ideja

– imali smo puno ideja, primjerice da se urede šetnice i šumski pojas, ali je ispalo da to zahtjeva silnu pripremljenu dokumentaciju poput građevinskih dozvola. Rokovi su bili iznimno kratki te se uglavnom pristupilo problematici uređenja staza. Da smo znali koliko će se odugovlačiti s natječajem, projekt bismo puno bolje pripremili. Natječajem je predviđeno ograđivanje obnovljenog parka, njegova zaštita video nadzorom, izgradnja vanjskog parkirališta s kapacitetom za 500 – 600 vozila i uređenje kontrolno – propusnog punkta za posjetitelje. Bude li sve kako je zamišljeno, na ulazu će biti suvenirnica, a kompleks će imati uređeni sanitarni čvor i manji kafić za osvježenje… – objasnio je Brkić.

Južna strana parka dobit će gospodarsku zgradu u kojoj će biti smještena sva potrebna mehanizacija za održavanje parka, a škola će na korištenje dobiti površinu za uređenje vrta sa začinskim i drugim biljem.

– Projekt je koncipiran na način da se park maksimalno iskoristi u turističke svrhe. Stoga su autori predvidjeli još neke objekte i punktove u njemu. No čega će sve na kraju biti, o tome sada ne želimo špekulirati. Kako će se pak, i u kojoj mjeri hortikulturno urediti park, nije nam poznato jer taj dio projekta nismo vidjeli. Kako sada stvari stoje, sasvim je izgledno da će se oformiti tvrtka pod okriljem varaždinske županije koja će brinuti o održavanju parka. Mi očekujemo da će se ipak raspisati natječaj u tom smislu jer je škola itekako zainteresirana preuzeti takav posao. No, prvo treba pričekati da na aktualnom natječaju prođe jedan od dva prijavljena projekta koji će odrediti sudbinu Arboretuma Opeka. Za onaj iz Varaždinske županije znamo da je koncipiran za njegovu revitalizaciju, dok projekt natjecatelja iz Karlovačke županije ima fokus na druge stvari. Uglavnom, oba projekta imaju isti broj bodova i tek će se vidjeti čiji će tu argumenti prevagnuti – ukazuje Brkić.

Centar kompetentnosti

U razgovoru za regionalni tjednik osvrnuo se i na Regionalni centar kompetentnosti “Arboretum Opeka”. Naime, nakon dobivanja akreditacije, Škola osim prostora za rad u postojećoj zgradi dobiva i prostore u dvorcu koji se intenzivno obnavlja.

– Dvorac će omogućiti neometano odvijanje programa Centra jer u njemu će biti uređen laboratorij, vinski podrum, apartmani i drugo. Nije riječ o novoj ustanovi već o proširenju kapaciteta. Školi pripada pristupni put s dvorcem i oko dva metra zemljišta oko njega. O tom prostoru brinut ćemo i održavati ga. Nemamo pravo ništa od zelenila trgati, rezati ga ili uklanjati. Raspolažemo stručnim kadrom kojeg ćemo po potrebi pojačati u suradnji s resornim ministarstvom i Varaždinskom županijom. Bit će sigurno otvorena nova radna mjesta i ako sve bude po planu 2. rujna ove godine sve mora startati. Svi građevinski radovi i namještanje moraju završiti dan ranije kako bi normalno počela školska godina. Eventualno će se produžiti radovi na štukaturama i drugim ukrasima, ali oni neće remetiti nesmetano funkcioniranje Centra – uvjeren je Brkić.

Srednja škola od poljoprivrednih zanimanja obrazuje agrotehničare, te poljoprivredne gospodarstvenike – cvjećare i vrtlare. Interes raste tek zadnje dvije godine i u tom razdoblju udvostručio se broj učenika koji u Marčanu polaze srednjoškolsku nastavu.
– Centar kompetentnosti bit će namijenjen obrazovanju srednjoškolaca i odraslih. Ključan je jer imamo veliki broj OPG-ova čije je vlasnike i zaposlenike nužno educirati. Imat će priliku uz mentore svladati korištenje namjenskih sustava poput “Arpa” i drugih putem kojih traže poticaje… Suradnja već postoji jer im osiguravamo savjetodavnu službu, a vlasnici OPG-a po potrebi mentoriraju naše učenike. No, potrebe za tim skoro da i nema jer je škola odlično opremljena s čak 7 novih traktora, bagerima, najmodernijim priključnim strojevima i drugim čudima tehnike koja danas stižu s GPS navigacijom – rekao je ravnatelj.

Galerija i zarada

Štoviše, napomenuo je da odličnu suradnju Škola ima i s ustanovama u kulturi, što je razumljivo jer vinički kraj ima bogatu povijest. Najznačajniji je tu Gradski muzej Varaždin koji ima bogatu zbirku fotografija, pisanih dokumenata, slika i predmeta vezanih uz dvorac i obitelj Bombelles. Također, GMV čuva i knjižnicu ove grofovske obitelji, a s njom i osebujni “vinski” postav namjeravamo preseliti u dvorac. Tražimo najbolji model da znatiželjnici sve skupa u galeriji mogu pogledati bez da ometaju nastavu i druge aktivnosti Centra. Uspijemo li to na neki način komercijalizirati, naša misija bit će u potpunosti ispunjena – zaključio je Dragan Brkić.

Scene parka iz vremena kada je blistao

Za potrebu ilustriranja članka, odlučili smo objaviti nekoliko arhivskih fotografija parka, koje ga prikazuju u vrijeme kada je on doslovno blistao. U toj nakani ljubazno nam je izašla u susret Spomenka Težak, muzejska savjetnica GMV-a.

– Vaše odabrane fotografije, osim jedne, potječu iz obiteljskog albuma fotografija koji je Muzeju darovala Ferdinadina d Ansemburg rođ. Bombelles 1946. godine, prije odlaska iz Hrvatske. Samo jednu, (GMV 86385) Muzeju je poklonio Stanko Vrtovec 2016.,a potječe i z ostavštine njegova djeda Viktora Schendla, vrtlara u Opeki.

Viktor Schendl rođen je 21. veljače 1866. u pruskom mjestu Wreschen (provincija Posen). Umro je 1943. godine. Naukovanje za vrtlarski posao obavio je u Parku (Wildpark)u Potsdamu od 1884. do 1886., gdje je i 1888. završio vrtlarsku školu (Königliche Gärtnerlehranstalt am Wildpark bei Potsdam – KGL).Tada je postao asistent u Vrtu palmi (Palmengarten) u Frankfurtu na Majni. 1889. radi u Erfurtu na FC Heinemann, Već 1889. je u Engleskoj gdje radi u vrtovima Addington Parka, zatim u Croydon Surrey s nadbiskupom Canterburyja; 1891/92 radi u Tempelhof rasadnicima; Od 1892. radi kao glavni vrtlar na imanju grofa Marka Bombellesa, mlađeg u Opeki, Vinici, Hrvatska. Od 1907. godine blagajnik je na grofovskom imanju i vodi ukupni nadzor nad parkom i vinogradima – ističe Spomenka Težak.

Grof Marko Bombelles s psom u studenome 1903. godine (GMV 76922/17)
Prikaz dječaka i gospodina na konjima, kolovoz 1905. godine (GMV 76922/44)
Parkom su 1905. letjele ptice, ali i šareni baloni (GMV 76922/47)
Fotografija s prikazom lopoča u jezeru nastala je listopada 1905. godine (GMV 76922/56)
Park u Opeki, Johann Winkler, Ptuj; Opeka, Vinica, oko 1896. godine (GMV 86305)
Dvorac Opeka kraj Vinice, Moriz Frison, Beč, 27.4.1912. godine (GMV 87038)

Nastavite čitati

U fokusu

HBOR odgovorio Varteksu: Ponudili smo alternativni prijedlog, ostajemo otvoreni za daljnji dijalog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

HBOR je danas odgovorio na navode iz priopćenja Varteksa d.d.

>> Iz Varteksa poručili: Ako se HBOR ne predomisli, pričamo o neizbježnom kraju

Odgovor HBOR-a u nastavku prenosimo u cijelosti:

U priopćenju Varteksa d.d. od 25. svibnja 2024. godine navedeno je da su HBOR i poslovna banka odbili prezentiranu ponudu za podmirenje dugovanja. Također, novoimenovani direktor Varteksa d.d. izražava sumnju u opću svrhu i smisao postojanja HBOR-a te insinuira da HBOR ne vodi brigu o očuvanju radnih mjesta niti o novcu poreznih obveznika.

Zbog toga smatramo potrebnim reagirati i iznijeti činjenično stanje.

HBOR, u suradnji s poslovnim bankama, kontinuirano već godinama ulaže značajne resurse i napore nastojeći pomoći stabilizaciji poslovanja Varteksa. Počevši od predstečajne nagodbe 2013. godine, preko financijsko-operativnog restrukturiranja 2017. godine, pa sve do dodatnih pokušaja komercijalizacije neaktivne imovine i planova za poboljšanje održivosti poslovanja i likvidnosti Varteksa.

Uvažavajući tešku situaciju Varteksa, iskazali smo dodatnu spremnost za suradnju. Uz kašnjenja i neispunjavanja ugovornih obveza i bez obzira na zadržavanje prvog reda tereta nad nekretninama Varteksa, u dogovoru s poslovnom bankom odobravali smo ustupke i odricali se dijela naplate dugovanja iz prodaje neoperativne imovine u korist Varteksa. Iz svega navedenog jasno je da HBOR itekako vodi računa o očuvanju radnih mjesta i nastavku poslovanja Varteksa.

Što se tiče Varteksove prezentirane ponude za podmirenje duga, ista je bila neprihvatljiva jer bi značajno i neopravdano narušila poziciju HBOR-a i poslovne banke. Važno je napomenuti da je HBOR, u dogovoru s poslovnom bankom, a u cilju rješavanja trenutne situacije Varteksu istovremeno ponudio alternativni prijedlog, koji Varteks uopće ne spominje u priopćenju, a na koji još uvijek nije dobiven odgovor.

Smatramo da medijski pritisci ovakve vrste na HBOR i poslovnu banku nisu potrebni niti korisni. HBOR radi u skladu s pravilima, transparentno i odgovorno, s ciljem zaštite vlastitog kapitala i održavanja financijske stabilnosti.

Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog s Varteksom i drugim relevantnim dionicima kako bismo pronašli obostrano prihvatljivo rješenje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje