I ove se godine nastavlja “stara priča”, unatoč pozivima, upozorenjima i apelima, neodgovorni pojedinci i dalje pale zapuštene, korovom i niskim raslinjem obrasle površine nakon čega se vatra, bez nadzora, nekontrolirano proširi te je moraju obuzdavati i gasiti vatrogasci.
Uz trošak koji se pri tom stvara, a svaka takva intervencija troši značajne materijalne i vatrogasne resurse, sami vatrogasci dovedeni su u opasnost budući da je područje na kojem se požar gasi često nepristupačno i teže prohodno, a požari se nerijetko gase noću.
Kako tome stati na kraj razgovaralo se na radnom sastanku gradonačelnika Lepoglave Marijana Škvarića i predstavnika gradskih komunalnih službi s predstavnicima vatrogasnih društava s gradskog područja. Dosadašnja praksa izlazaka vatrogasaca na kontrolirano spaljivanje otpada postala je neodrživa budući da je trošak takve intervencije postao velik i traži angažman većeg broja dobrovoljnih vatrogasaca.
– Izlasci na kontrolirana spaljivanja zapuštenih površina za sobom povlači veliko trošenje materijalnih resursa, uništava se oprema, i što je najvažnije, traži veliki angažman vatrogasaca koji tako postaju čistači tuđih zapuštenih parcela. Podsjećamo da je riječ o dobrovoljnim vatrogascima koji također imaju svoje živote, poslove i obaveze te nije u redu da budu angažirani na održavanju tuđih parcela. Vatrogasci će to vrijeme utrošiti na dodatno osposobljavanje i uvježbavanje za intervencije u kojima će biti ugroženi ljudski životi – poručili su vatrogasci koji ovih dana izlaze na brojne intervencije gašenja požara otvorenih prostora nastalih neodgovornim paljenjem zapuštenih površina.
Samo proteklog vikenda na gašenju jednog takvog požara bilo je angažirano 40-ak vatrogasaca iz triju gradskih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Svi sudionici sastanka složili su se da je paljenje zapuštenih površina, kao rješenje za njihovo održavanje, neprihvatljivo te je donesen zaključak, usklađen sa zakonskim propisima, da se spaljivati može jedino biljni otpad nastao kod čišćenja te da se zapuštene površine mogu spaljivati jedino u rijetkim slučajevima propisanima zakonom. Kod spaljivanja biljnog otpada, otpad je potrebno sakupiti na jednom mjestu i osigurati uvjete za njegovo sigurno spaljivanje (mjesto spaljivanja mora biti udaljeno najmanje 30 metara od gospodarskih zgrada i drugih objekata, slame i sijena u naseljenom mjestu te najmanje 200 metara od šume i površina sa strnim žitaricama izvan naseljenog mjesta). O spaljivanju je potrebno obavijestiti vatrogasnu postrojbu sa svog područja koja neće izlaziti na teren već će biti u pripravnosti za slučaj da vatra izmakne kontroli.
Što se tiče spaljivanje zapuštenih površina, takvo spaljivanje moguće je samo u izvanrednim okolnostima kao što su bolesti bilja i slično. Za takvo spaljivanje vlasnik parcele mora imati rješenje od fitosanitarne inspekcije. I u tom je slučaju potrebno osigurati sve potrebne mjere predostrožnosti i o spaljivanju obavijestiti vatrogasnu postrojbu.
Sa sastanaka je poručeno da vlasnici svoje parcele trebaju održavati sprječavajući njihovo obraštanje i zakorjenjivanje višegodišnjim raslinjem koristeći kemijska ili mehanička sredstva.
– Građanima smo prijašnjih godina omogućili da svoje parcele malčiraju uz sufinanciranje Grada Lepoglave. Unatoč tome, mali je broj onih koji su se odlučili za tu mjeru koja je sigurnija i učinkovitija. Razmotrit ćemo mogućnost da nastavimo provoditi tu mjeru kako bismo smanjili ugrozu i štete koje nastaju nekontroliranim spaljivanjem zapuštenih površina – poručio je gradonačelnik Marijan Škvarić istaknuvši da se zalaže da se na razini Varaždinske županije donese jedinstvena odredba održavanja zapuštenih površina.
Gradonačelnik je na sastanku još jednom zahvalio vatrogascima na njihovim aktivnostima i angažmanu kad je u pitanju zaštita građana i njihove imovine. Pri tom je istaknuo veliku podršku Grada Lepoglave vatrogastvu na gradskom području koja neće izostati i u narednom razdoblju.
Između 26 osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije, čije učeničke zadruge su se 3. svibnja predstavile na XXVII. smotri učeničkih zadruga Varaždinske županije održanoj u Gospodarskoj školi Varaždin prvo mjesto odnijela je učenička zadruga škole domaćina „Sunce“.
Drugo mjesto pripalo je Učeničkoj zadruzi „Jabuka“ OŠ Martijanec, dok su treće mjesto osvojili članovi Učeničkoj zadruzi „Jurek“ iz Osnovne škole Sveti Đurđ.
Ujedno održan je i 9. sajam vježbeničkih tvrtki na kojom je sudjelovalo 28 vježbeničkih tvrtki, a s obzirom na goste iz Bosne i Hercegovine, sajam je ove godine poprimio i međunarodni karakter. U kategoriji „Predstavljanje i vizualni identitet tvrtke“ prvo mjesto pripalo je vježbeničkoj tvrtki Citronis d.o.o. iz Gospodarske škole Varaždin, dok je u kategoriji „Prodajni razgovor“ najbolja bila vježbenička tvrtka Campagnula Design d.o.o. iz Srednje škole Antuna Branka Šimića iz Gruda.
Otvorenju Smotre prisustvovali su zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.sc. Miroslav Huđek, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije Daniela Perić i ravnateljica Gospodarske škole Varaždin mr. sc. Jasminka Kelemen.
Zamjenica Zagorec tom je prigodom naglasila kako je Varaždinska županija nadaleko poznata po svojoj posvećenosti obrazovanju te podupire rad svojih učenika.
– Tome u prilog ide i ova smotra, ali i sajam vježbeničkih tvrtki. Učeničke zadruge su iznimno važne, one su promotori svoje lokalne zajednice, čuvari identiteta i tradicije. Učenici kroz rad u učeničkim zadrugama razvijaju poduzetnički duh, njihova ideja prerasta u finalni proizvod, radom u zadrugama uče odgovornosti, razvijaju svoju kreativnost i marljivost te ima na tome od srca zahvaljujem – ustvrdila je zamjenica župana čestitavši Gospodarskoj školi ujedno i njen dan.
Čast što su domaćini 27. županijske smotre učeničkih zadruga osnovnih i srednjih škola i 9. sajma vježbeničkih tvrtki, koja ove godine ima i međunarodni karakter izrazila je i ravnateljica Gospodarske škole mr. sc. Jasminka Kelemen.
– Imamo više izlagača nego lani, ali to nas jako veseli jer je to pokazatelj da se poduzetnički duh rađa, njeguje i raste. Ovakve manifestacije su izrazito važne jer učenici već od malih nogu vježbaju, uče, stječe navike kako započeti posao, a kroz to doznaju koliko je rada i truda potrebno da bi se nešto postiglo. Izuzetno je važno nastaviti i u srednjoj školi s ozbiljnijim znanjima iz poduzetništva kako bi se jednog dana mogli baviti poduzetništvom – istaknula je ravnateljica Kelemen.
Među brojnim izlagačima smotri sudjelovala je je i Učenička zadruga “Jurek” OŠ Sveti Đurđ, koja ove godine slavi 30. godina neprekidnog rada. Mentorica zadruge Elena Kovačić, ujedno je i voditeljica sekcije Kreativne krpice.
– Sekciju sam pokrenula prije nekoliko godina jer sam pronašla učenike koji vole šivati. I ove smo godine u krpicama i kreativni, ali smo se posvetili recikliranju i održivom razvoju. Naš štand je sav od recikliranih proizvoda – otkrila je Kovačić istaknuvši kako je interes u njihovoj školi za uključivanje u rad učeničkih zadruga iznimno velik, pa je tako od 257 učenika te škole, čak 180 zadrugara.
Na varaždinskome placu je u subotu, 4. svibnja, upriličena svečana podjela certifikata “Proizvodi hrvatskog seljaka” u sklopu projekta Udruge hrvatskih tržnica pod nazivom Certificirana seljačka tržnica.
Projekt je proveden u suradnji s Udrugom hrvatskih tržnica i Varaždinskom županijom.
Gradska tržnica Varaždin na samom je vrhu u Hrvatskoj prema broju certificiranih proizvođača. Ove je godine certificirano 56 domaćih proizvođača. Njih dvadesetak certifikate je primilo iz ruku zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića, predsjednika Gradskog vijeća Lovre Lukavečkog, tajnika Udruge hrvatskih tržnica Miljenka Ernoića, te direktorice Gradske tržnice Željke Vincek Strugar.
Certificirani su: Antolić Vjekoslava, Bek Denis, Bekrić Emsad, Bocko Vladimir, Bogadi Ivan,
Borovec Krešimir, Božić Zdravko, Brezovec Mileva, Brgles Ivanka, Cafuk Marija,
Cafuk Vid, Hižak Vesna, Hleb Drago, Ma-roko, Horvat Ivan, Horvat Marko, Horvat Štefa, Hudika Božidar, Ivanček Višnja, Kereša Marin, Koren Božidar, Košić Draženka, Košić Mario, Košić Vjekoslav, Kotiščak Danijel, Kranjčec Vera,kranjec Nevenka, Leskovar Marko, Lončar Zrinka, Ljubek Eduard,makaj Domagoj, Malić Branko, Mašić Ljiljana, Medved Ivica, Međimurec Draženka, Meljnjak Dario, Namjesnik Mladen, Novak Josip, Pavlović Sanja, Plantić Đurđica, Pocedulić Marija, Posavec Marjana, Premec Anka, Rog Božidar, Šegović Nada, Šimak Branko, Šipek Darko, Šipek Marija, Škreb Stjepan, Tkalec Nikola, Tomašić Marija, Vručina Đurđica, Vuković Nikola, Zagorec Franjo, Zagorec Katica i Zagorec Mario.
Zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković čestitao je poljoprivrednicima, kao i svima koji rade na ovom projektu te, uz ostalo, rekao: “Drago mi je da će gotovo 60 OPG-ova danas dobiti certifikat koji su kao pečat kvalitete domaćim proizvodima na Varaždinskom placu. Mladi ljudi koji se bave poljoprivredom sigurno znaju kako je teško zaraditi svaki cent na polju na kojem rade.”
Marković se osvrnuo i na cijene na tržnici te istaknuo: “Domaća se proizvodnja suočava s izazovima visokih troškova proizvodnje koji nerijetko rezultiraju višim cijenama proizvoda na tržnici u usporedbi s onima koji dolaze iz masovne proizvodnje, često uvoznog porijekla. S obzirom na povećanje cijena u svim sektorima, Grad Varaždin izravnim prodavačima domaćih poljoprivrednih proizvoda s područja grada, koji prodaju na Gradskoj tržnici, svake godine subvencionira mjesečne troškove zakupa prodajnog mjesta. Postoji i niz drugih mjera kroz koje Grad Varaždin potiče ruralni razvoj na području grada, poput subvencija na nove plastenike i staklenike te subvencija za nabavku nove opreme za preradu i pakiranje proizvoda tako da u konačnici OPG-ovi postaju sve konkurentniji cijenom u odnosu na slične proizvode upitnog porijekla i kvalitete.”
Ujedno je obećao kako će se na svojoj budućoj poziciji saborskog zastupnika dodatno zalagati za poboljšanje položaja hrvatskih poljoprivrednika.
Direktorica Gradske tržnice Željka Vincek Strugar istaknula je da Varaždinski plac već 19 godina provodi projekt udruge Hrvatskih tržnica te s ponosom nosi status certificirane seljačke tržnice.
– Cilj projekta je zaštita malih proizvođača te poticanje potrošača na kupnju domaćih proizvoda izravno od proizvođača. Svježi i domaći proizvodi srž su naše ponude, a broj certificiranih prodavača dokaz je predanosti naših OPG-ova kvaliteti i izvrsnosti. Ponosni smo što smo prepoznati kao jedna od vodećih tržnica u Hrvatskoj po broju certificiranih prodavača što potvrđuje našu posvećenost održavanju visokih standarda. Kupujući na varaždinskoj tržnici, građani ne samo da uživaju u vrhunskoj kvaliteti već aktivno doprinose razvoju malih obiteljskih gospodarstava i jačanju lokalne poljoprivrede – jasna je bila Vincek Strugar.
Događaju je prisustvovao i tajnik Udruge hrvatskih tržnica Miljenko Ernoić koji je čestitao svim poljoprivrednicima, kao i djelatnicima koji rade na provođenju projekta od samog početka 2006. godine te istaknuo kako je varaždinska Gradska tržnica među vodećima u Hrvatskoj po broju certificiranih proizvođača i kontinuitetu provođenja ovog projekta.
Iz varaždinske Gradske tržnice najavljuju idući veliki događaj, Varaždinski sejem, na kojem će se predstaviti četrdesetak OPG-ova s domaćim proizvodima. Proslava je najavljena za subotu, 18. svibnja, uz tamburaški sastav Sedef i KUD Željezničar te zanimljive i atraktivne sadržaje za djecu.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
