U prostoru multimedijalne dvorane Muzeja „Croata Insulanus“ Grada Preloga, Inner Wheel klub Prelog u četvrtak, 11. listopada, organizirao je edukativno predavanje „Život na dar“.

Predavala je Štefanija Pavlic Bermanec, mag. med. techn., a govorila je o razvijanju svijesti i važnosti odluke o darivanju organa nakon smrti, izražavanju podrške i solidarnosti prema onima koji čekaju na presađivanje organa te zahvalnosti i poštovanju prema darivateljima i njihovim obiteljima. Prošle godine Hrvatska je imala 132 donora, što je više od 30 donora na milijun stanovnika, odnosno dva puta više od prosjeka Eurotransplanta.

Transplantirano je 147 bubrega, 112 jetara i 33 srca. Što se tiče broja donora, Hrvatska je među najuspješnijim zemljama svijeta. Nalazi se pri vrhu ljestvice Eurotransplanta, neprofitne organizacije za darivanje i dodjeljivanje organa za transplantacije u osam europskih država. Predavanje je održano povodom 13. listopada, Europskog dana darivanja organa.

Privola

Da bi se na životu održali mnogi bolesnici oboljeli od neizlječivih bolesti, danas se u svijetu često presađuju organi ljudskog tijela. Presađivanje se provodi zbog nepovratnog zatajenja funkcije bubrega, srca, jetara, ali i drugih organa. U razvijenim se zemljama godišnje presadi na tisuće organa umrlih osoba, čime se spašavaju mnogi životi.

Davanje krvi živog davatelja odavno je uobičajeno i prijeko potrebno u liječenju ljudi. Organe za presađivanje može se dobiti samo od umrlih osoba, to jest od osoba kod kojih se bolnički utvrdi moždana smrt. Pojedini se organi tada mogu pomoću strojne podrške održati u funkciji.

– Svakoj transplantaciji prethodi eksplantacija. To je posljednja faza koja se provodi u postupku dobivanja organa. Prema hrvatskom zakonu svaki građanin Republike Hrvatske je i potencijalni darivatelj organa, osim ako se za života ne registrira u Registru nedavatelja organa pri Ministarstvu zdravstva. Unatoč tome što smo pred zakonom svi darivatelji organa, prije eksplantacije traži se privola obitelji. To je uvriježeno u svim bolnicama u Hrvatskoj, bez obzira na činjenicu je li preminuli imao donorsku karticu – objasnila je Pavlic Bermanec.

Veliki dar

Najčešće se transplantiraju bubrezi (prekida se potreba za dijalizom), gušterača (prekida se potreba za uzimanjem inzulina kod nekih pacijenata), jetra, pluća, srce ili tanko crijevo (kada organ nepovratno izgubi svoju funkciju te je pacijentov život ugrožen).

Transplantacija tkiva se pak odnosi na kožu (kod po život opasnih opeklina), srčane valvule ili krvne žile (uslijed određenih bolesti), rožnicu (kod ozljede oka ili očne mrene) i kosti. U Hrvatskoj se danas uspješno presađuju gotovo svi organi (izuzev pluća), uključujući i multiorganske kombinacije kao što su jetra – bubreg ili gušterača – bubreg.

U slučaju indikacije za transplantaciju pluća, našim pacijentima osigurano je liječenje u Beču, najuglednijem europskom centru za transplantaciju pluća. Za života osoba može, pod točno utvrđenim uvjetima, darovati bubreg za transplantaciju ili, nešto rjeđe, dio jetara ili pluća, krvotvorne matične stanice, kožu, hrskavicu…

Eksplantacija podrazumijeva uzimanje organa i tkiva umrle osobe u svrhu liječenja pacijenata kojima su organi i tkiva oštećeni ili uništeni. Darivanje cijelog tijela u znanstvene svrhe podrazumijeva odobrenje za uzimanje cijelog tijela zbog medicinskih ili znanstvenih istraživanja nakon smrti.

Možemo pomoći!

Osoba za života može donorskom karticom pristati da nakon svoje smrti omogući život drugoj, teško oboljeloj osobi. Donorska kartica predstavlja znak plemenite brige za drugog čovjeka. Velika većina vjerskih zajednica u svijetu podržava darivanje organa u svrhu liječenja jer ono predstavlja velikodušni poklon života drugima!