Povežite se s nama

prazno

Varaždinac Marko Ivkov, majstor za origami: To je dio moje osobnosti!

Objavljeno:

- dana

Marko Ivkov, mladić iz Zagreba koji živi i radi u Varaždinu, s četiri se godine prvi put susreo s origamijem kada je prijatelj njegova ujaka pred njime napravio origami brod.

Fasciniran tim brodićem, Marko je zaželio još papirnatih figurica, pa je dobio i papirnatu ptičicu. Budući da je origamijem bio oduševljen od ranih dana, s 12 je godina odlučio istražiti kako se to radi. Tada je posudio prvu knjigu na tu temu, koju je nastavio proučavati na internetu, izrađivao je vlastite radove, te je tako postao pravi origamist.

Radim nešto, onda mi nije dovoljno lijepo, pa idem raditi opet. Onaj ružniji bacim, a ljepši poklonim nekomu, ali tog žutog zmaja ne dam nikomu.

– U tom svijetu postoje priznati, popularni dizajneri origamija, koji izmisle neki model koji zatim izrade, stave u knjige i prodaju – objasnio je Marko te dodao da postoji cijela disciplina oko toga – analiziranje knjiga, konferencije koje uključuju putovanja u druge gradove i države te određen krug ljudi koji sve to drži na nogama – no u Hrvatskoj origami ne živi na taj način jer nije dovoljno popularan hobi. Nije član Hrvatskog origami društva jer se ono nalazi u Zagrebu što mu je prilično daleko, no origami u Varaždinu promovira tako da katkada nekome nešto pokloni.

– Mislim da je to stvar koja se razvija individualno, a ne kolektivno. To je jedna od stvari koju čovjek mora doma sam naučiti. Druga je stvar, primjerice, u Japanu, gdje je origami vrlo popularan. Radi se o tome da netko nešto izmisli, pa to netko drugi pokuša napraviti, i to što bolje – rekao je.

Zmaj Ryujin

Napredujući u svom hobiju, izrađivao je popularne figure omiljenih dizajnera, koje su zahtijevale mnogo truda i vremena. Uskoro mu je cilj postao napraviti model zmaja Ryujina iz japanske mitologije Japanca Satoshija Kamiye, njemu najdražeg dizajnera.

  Zmaj Ryujin

– Malo ljudi ga je znalo napraviti i onaj koji ga je imao doma je bio faca u svijetu origamija. Našao sam grupu ljudi preko Flickra koji su bili zainteresirani i zajedničkim smo naporima pokušavali shvatiti kako se to radi. Za razliku od nekih drugih modela, za ovaj ne postoji nacrt s koracima rada jer bi ih bilo više od tisuću, već samo slika otvorenog papira i slika završenog modela.

Izrada toga zahtjevnog modela zmaja, od žutog papira veličine jednoga četvornog metra, trajala je 25 sati tijekom otprilike mjesec dana. Iako pravi origami ne bi smio sadržavati nikakve dodatke osim samog papira, Marko kaže da je u ovaj model morao umetnuti metalnu žicu radi stabilnosti.

Najveći uspjeh mu je izložba u zagrebačkome Muzeju Mimara povodom Dana Japana, gdje je bio izlagač s najkompleksnijim modelima. Tamo je uz Ryujina izložio još tri svoja rada, a ukupno je sudjelovalo pet izlagača.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

– Djeca su mi prilazila i divila se mojim radovima. Bilo je to lijepo i vrijedno iskustvo, družili smo se, a probali smo i sake, japansko piće od riže koje se pije kao rakija, ali više ima okus po kakvom vinu – prisjetio se Marko.

Efekt leptira

Marko se origamijem prestao aktivno baviti kada je napravio zmaja Ryujina jer je, osim što je izradio najteži model, preko origamija dobio nešto mnogo vrednije. Kada je bio u kontaktu s ljudima koji su također pokušavali izraditi Ryujina, stekao je neke prijatelje, među kojima je i Đorđe, origamist iz Srbije, s kojim je već sedam godina u kontaktu i druže se kad god se ukaže prilika. Cijeli proces koji je započeo s malim brodićem u četvrtoj godini do svoga novog prijateljstva Marko opisuje kao efekt leptira:

– Prestao sam s origamijem, ali sam zadržao neke druge stvari koje sam dobio preko origamija. Smatram da kad se družimo s nekom osobom, uvijek se na neki način malo prilagođavamo, što znači da se mijenjamo. Origami je dio moje osobnosti jer sam preko njega upoznao Đorđa. Zanimljiv mi je taj efekt leptira, kako je mene jedan običan brodić doveo do toga da se promijenim u životu na neki način – objasnio je svoja razmišljanja Marko.

Ipak, papir će, kaže, savijati i dalje kada naiđe na neki zanimljiv model, ali mnogo rjeđe, s obzirom na obaveze. Također, kaže da neke svoje radove planira prodavati na sajmu kada pronađe vremena. Do sada je većinu radova darovao, a neke je i bacio:

– Radim nešto, onda mi nije dovoljno lijepo, pa idem raditi opet. Onaj ružniji bacim, a ljepši poklonim nekomu, ali tog žutog zmaja ne dam nikomu – zaključio je.

prazno

Svečana sjednica Vijeća Varaždina: Plenković i Čehok se javili putem aplikacije Zoom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina, povodom Dana grada, održana je pod uvjetima zadanim epidemijom.

U zgradi varaždinskog HNK-okupili su se danas, 5. prosinca, samo dobitnici priznanja te predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan i zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar. Svi su nosili maske i rukavice.

Gradonačelnik Ivan Čehok, pa čak i premijer Andrej Plenković, koji je zaražen koronavirusom, javili su se putem aplikacije Zoom. Na jednak način su sudjelovali gradski vijećnici, pročelnici i svi drugi.

Damir Habijan je u svom govoru naglasak stavio na epidemiju koronavirusa, ali i to da su brojni važni projekti u Varaždinu nastavljeni; uređenje Gradske knjižnice, obnove sinagoge, uređenje gledališta HNK i razvoj Varaždina kao sveučilišnog grada. Spomenuo je pomoć Vlade Varaždinu. Ipak, predsjednik Gradskog vijeća razočaran je da nije postignut konsenzus oko ključnih pitanja oko razvoja Varaždina, a zasmetala ga je i politika podmetanja nogu za što smatra da dovodi do zastoja u rješavanja problema.

Gradonačelnik Čehok se javio putem Zooma, iako je bilo najavljeno njegovo sudjelovanje na sjednici u HNK-u u Varaždinu. Također, tehničke poteškoće su bile privremeno prekinule njegov govor.

Govoreći o koronakrizi Čehok je rekao da smo globalno bili uljuljkani u uvjerenju da nam ništa ne može stati na put napretka.

– U Varaždinu smo shvatili da je svaka kriza za sposobne nova šansa ili mogućnost, a za nesposobne je svaka šansa nova kriza. Sve kapacitete smo podigli u protekle tri godine – istakao je gradonačelnik te naglasio ulaganja u gospodarstvo, apsorpciju sredstava Europske unije, gradnju aglomeracije Varaždin, izgradnju novog vrtića nakon 40 godina i drugo.

Među projektima je naglasio ulaganje u zonu Brezje te proširenje Tehnološkog parka, nove investicije privatnika, osnivanje Centra mladih, ulaganje u sport i drugo. Varaždinski gradonačelnik je najavio nastavak projekata optičke infrastrukture, plinogradnje, vodogradnje i kanalizacije. Čehok je zahvalio Vladi na pomoći, ali i kritizirao Varaždinsku županiju za koju je kazao da uopće ne pomaže.

Premijer Plenković građanima je čestitao Dan Grada i blagdan svetoga Nikole. Plenković je nekoliko puta kratko kašljao za svog govora.

– Jasno je da Varaždin i njegovi stanovnici, unatoč pandemiji nastoje biti okrenuti budućnosti. Na impresivnoj prošlosti gradite grad koji je kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte sjeverozapada Hrvatske. Bit ćemo uz vas, bit partneri i pomoći da se Hrvatska ravnomjerno razvija – rekao je premijer i dodao da država nastoji pomoću Općoj bolnici Varaždin u borbi protiv koronavirusa te je zahvalio svim medicinskim djelatnicima i najavio dodatak na plaće za sve njih.

Damir Habijan i Zlatan Avar dodjeli su javnih priznanja Grada Varaždina u 2020. godini prisutnim dobitnicima. Nekoliko njih iz opravdanih razloga nisu bili prisutni.

Povelju počasnog građanina Varaždina dobio je dekan Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković, zbog iznimnog doprinosa unaprjeđenju i promicanju znanosti te razvoju visokoškolskih ustanova. Poznati glumac Ljubomir Kerekeš, primarijus i ugledni kirurg Branislav Kocman te Stjepan Talan iz Solvisa trebali primili su nagrade za životno djelo.

Ostale dobitnike već smo ranije objavili.

>> Nagrade za životno djelo Grada Varaždina Ljubomiru Kerekešu, Branislavu Kocmanu i Stjepanu Talanu

U ime svih dobitnika zahvalio se Marin Milković, koji je rekao da ga je ovo priznanje koje se ne dodjeljuje svake godine posebno dirnulo te da je to pohvala i za rad Sveučilišta Sjever.

 

Nastavite čitati

prazno

Gradsko vijeće usvojilo rebalans proračuna kao tehnički preduvjet za realizaciju Integralne nagodbe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon aktualnog sata, 31. sjednicu Gradskog vijeća Grada Varaždina obilježile su rasprave o Izmjenama i dopunama Proračuna Grada Varaždina za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu.

https://regionalni.com/cehok-bosilju-kad-budemo-postavljali-spomenik-marxu-ili-lenjinu-budite-uvjereni-da-cemo-i-vas-kooptirati-u-to-povjerenstvo/

S dvije izmjene i dopune Proračuna Grada na nove razdjele ukupno se došlo do 1,7 milijuna kuna za komunalno održavanje i upravljanje imovinom Grada, dok je Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna Grada za 2020. godinu, prema riječima gradonačelnika Čehoka, bio samo tehnička odluka kojom bi se predvidjela realizacija svih projekata, smatrajući da su se u Gradu još i dobro snašli, uzimajući u obzir što se sve na gospodarskom planu događalo u ovoj godini, uz sve isplaćene poticaje koliko se moglo, pa je postojeći rebalans zapravo realna slika stanja.

Zaiskrilo je u raspravi o Proračunu kada je SDP-ov Neven Bosilj istaknuo da će očekivani iznos duga Grada, danih jamstava bez kamata, na kraju 2020. godine iznositi 271 milijun kuna, bez obzira što ta jamstva u ovom trenutku nisu aktivirana, no da će Čistoća jednoga dana morati platiti teret zbrinjavanja bala.

Odgovorio mu je Mario Lešina, predsjednik Odbora za financije i proračun, da je u rečenici koju spominje Bosilj ključno spomenuti „danih jamstava i suglasnosti“ – osim ukupnog duga koji nitko ne spori. – Ja sam već na jednoj od ranijih sjednica rekao da Grad više ne može eksproprijacijom dolaziti do imovine, nego ako nešto treba mora to kupiti – rekao je Lešina te nastavio vezano uz Čistoću i 147 milijuna jamstava da još tu postoji mogućnost sufinanciranja države za što imamo potpisan ugovor, te mogućnost sufinanciranja iz fonda EU, ali da cijeli posao krene morala su se izdati jamstva da se uopće krene u posao.

Davor Patafta iz Lige za Varaždin se nadovezao komentarom da smatra ako će se tim poslom baviti Čistoća, novac koji će ona morati platiti nekome treba osigurati Grad Varaždin i Fond za zaštitu okoliša. Jednako tako Grad će morati Čistoći nadoknaditi i manipulativne troškove, pa smatra da će to biti za njih dobar posao, ako se gleda kao trgovačko društvo.

Gradonačelnik je prije glasanja istaknuo da ovdje nije riječ o efektivnom zaduživanju Grada, nego nešto što se u financijskom računu uz izvršenje proračuna mora predvidjeti. Pri tom je potpuno jasno da se to odnosi na krajnje zbrinjavanje bala i investiciju u Zoni Brezje, nakon čega je je većinom glasova vijećnika prihvaćena odluka o izvršavanju Proračuna.

Prihvaćen je na sjednici i prijedlog odluke o osnivanju Dječjeg gradskog vijeća Grada Varaždina, koje sada postaje savjetodavno tijelo Grada.

Izmijenjene su i dopunjene Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada, kao i poticanju gospodarskih investicija na području Varaždina.

Predstavljena je i Strategija razvoja sporta Grada Varaždina, kao planski dokument koji će se tek trebati ispuniti, koja je jednoglasno prihvaćena. Temeljem snimke stanja predstavljene su kratkoročne i dugoročne potrebe koje će trebati ispuniti u razdoblju do 2028. godine. – Dobro je da imamo puno aktivnih sportaša, ali i puno rekreativaca, sada još moramo završiti sa svim infrastrukturnim detaljima kako bi mogli svima njima pružiti što bolje uvjete za bavljenje sportom, te uložiti više u sportski marketing – naglasio je Čehok.

Vijećnici su, također jednoglasno, prihvatili i Strategiju pilot područja i Akcijskog plana za održivost zelenih površina u Gradu u okviru projekta HICAPS.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje