Varaždinski Bronx ovjekovječen u osebujnoj knjizi “Kvartologija“
Povodom jubilarnih 80 godina od izgradnje i nastanka Varteksovog naselja, današnjeg tzv. Bronxa, te uoči Dana grada Varaždina, bit će...
Sam naziv za odjeću je oprava, što se ujedno može koristiti i kao naziv za odijelo, obično muško formalno odijelo,„štofnate“ hlače i sako – „baledu“.
Jedna teorija nastanka naziva „škrljak“ kaže da je u nekim prekmurskim govorima „škrholdek“ bio naziv za osobitu vrstu glinenog vrča od pola litre koji je izgledom podsjećao na prevrnut šešir.
Baleda je obično označavala točno određenu vrstu sakoa, od debeloga zimskog štofa, dok bi se za tanji koristio naziv „reklec“. Isto ime kasnije su ljudi često miješali s prslukom, pa se pojam reklec naizmjence upotrebljavao i za prsluk i za sako.
U donjem Međimurju, Zagorju i nekim drugim kajkavskim krajevima prsluk se nazivao „lajbek“. U ostatku Međimurja lajbek (posprdno „ceckobran“) je naziv za grudnjak. Umjesto čarapa, odnosno „štonfi“, naši su ljudi nekad nosili takozvane „bojke“. Bojki (obojci) su bili krpe i dijelovi sukna kojima su se omatale noge. Pojam „flake“ (danas se kolokvijalno koristi naziv „veš“) mogao se odnositi na odjeću, donje rublje ili bijelo rublje općenito („Na štriku su se sušile flake“).
Baleda je obično označavala točno određenu vrstu sakoa, od debeloga zimskog štofa, dok bi se za tanji koristio naziv “reklec”
Zimi su mnogi Međimurci odijevali „bajku“, što je u većem dijelu Međimurja naziv za glomazan zimski kaput, dok je u pojedinim dijelovima to strukirana vrsta sakoa (balede) s posebno ušivenim džepovima.
„Robača“ (u nekim dijelovima Hrvatske „rubača“) danas je rašireni naziv za košulju. Nekad se ovaj pojam odnosio na posebnu vrstu košulje od četvrtastog platna. Valja napomenuti i da se u pojedinim kajkavskim područjima pojmom rubača označava vrsta suknje. Naziv je srodan pojmu „robec“ („rubac“), koji ima isti korijen kao i riječ „rub“. Ova pak dolazi iz praslavenskog jezika, gdje se rub prvenstveno odnosio na obrub, odnosno rub tkanine. U ruskom jeziku rub i danas označava odjeću od grubog platna, dok u litavskom jeziku „rumbas“ znači obrub.
„Škrlak“ ili „škrljak“ je naziv za šešir koji se koristi u svim kajkavskim govorima. Podrijetlo imena nije poznato, mada jedna teorija kaže da je u nekim danas opskurnim prekmurskim govorima škrholdek bio naziv za osobitu vrstu glinenog vrča od pola litre („polič“) koji je podsjećao na prevrnut šešir. Prekmurci su ovaj pojam izgovarali kao „škrholjdk“, što je kasnije lako moglo iskrivljavanjem postati škrljak.
Ako vam je poznat još pokoji specifični međimurski termin vezan uz odjevne predmete, javite nam se putem elektroničke pošte ili Facebook stranice!
Lepoglava je prošlog tjedna dobila novouređen galerijski prostor. Naime, bivši skladišni prostor ispod ulaza u Dom kulture preuređen je u galeriju koja će biti jedna od središnjih točaka kulturnih i društvenih zbivanja u Lepoglavi. U njezino je uređenje uloženo 92.000 eura.
Većinu sredstava osigurao je Grad Lepoglava, no vrijednost projekta prepoznalo je i Ministarstvo kulture koje ga je financiralo s nešto više od 26.000 eura.
– Galerija će biti središnje mjesto za kulturnu interakciju naše zajednice. Omogućit će nam predstavljanje ljepote lepoglavske čipke, a služit će i kao prostor za druge umjetnosti koje obogaćuju našu kulturu – poručio je Kristijan Bizek, direktor Turističko kulturno informativnog centra koji upravlja Domom kulture u čijem se sklopu nalazi novouređena galerija.
Otvaranje novouređenog galerijskog prostora popraćeno je i otvaranjem prvih dviju izložbi – izložbe „Profinjenosti niti” te izložbe fotografija „Xiaomi 13T serije i lepoglavske čipke”.
– Izložba „Profinjenosti niti” pruža prigodu za upoznavanje s detaljima lepoglavske čipke s obzirom na to da prikazuje tanku finu nit iz koje je lepoglavska čipka napravljena, kao i finu strukturu i preciznost njene izrade – objasnila je direktorica Turističke zajednice Grada Lepoglave Ljubica Dubovečak.
Dodala je da je upravo na dan otvaranja galerije, 1. prosinca, prije 150 godina rođena Zlata Šufflay, promicateljica lepoglavskog čipkarstva, u čiji je spomen izdana prigodna dopisnica sa žigom koji je otisnut na sve pošiljke koje su na ovaj dan odaslane iz poštanskog ureda u Lepoglavi.
Izložba „Xiaomi 13T serije i lepoglavske čipke” rezultat je želje za povezivanjem tradicije i moderne tehnologije, istaknula je Mirela Polić, marketing menadžerica tvrtke Xiaomi za Hrvatsku i Sloveniju. Napomenula je i važnu ulogu fotografa Ante Magzana, koji je pak istaknuo odličnu suradnju s lepoglavskim čipkaricama tijekom stvaranja fotografija.
Novouređenu galeriju i izložbe otvorio je gradonačelnik Garda Lepoglave Marijan Škvarić.
– Ovim smo izložbama spojili našu bogatu tradiciju i modernu tehnologiju, našu prošlost i budućnost koju ćemo s drugima podijeliti zahvaljujući ovom prostoru koji će, iako je relativno malen, imati veliki značaj, biti centar brojnih kulturnih događanja. Upravo to smo i željeli. Da Dom kulture bude centar kulturnih i društvenih zbivanja u Lepoglavi – poručio je gradonačelnik.
Otvaranje galerije i izložbi je svirajući gitaru uljepšala Leona Čretni, učenica 5. razreda osnovne glazbene škole.
U teretani Gibi Gib otvorena je izložba metalnih skulptura varaždinskog umjetnika Miroslava Prikratkog.
On je prije svega majstor i umjetnik koji stvara iz ljubavi, čovjek koji je predmetima koje su drugi odbacili udahnuo novi život, rečeno je na izložbi.
Varaždinke i Varaždinci Miroslava znaju kao provjerenog automehaničara i vlasnika Autosalona Prikratki, a svoju ljubav prema umjetnosti taj je samozatajni majstor počeo javnosti prikazivati tek prije osam godina. Od tada pa do danas Miroslav Prikratki je česti gost na izložbama, a svakako treba spomenuti i da su njegove skulpture bile izložene – ni manje ni više nego uz djela slavnog Picassa
Njegova djela izrađena su od starog alata i starog otpadnog željeza. Stari čekići, kliješta, razni drugi alati, metalni i kovani predmeti, pa čak i razni autodijelovi, nakon Miroslavove umjetničke intervencije dobili su potpuno novi oblik i namjenu.
Varaždincima je sigurno dobro poznata Galerija Prikratki u Padovčevoj ulici, koja ne samo da je jedinstvena i osebujna kao i ovaj samozatajni majstor, već ne može ostaviti ravnodušnim ni one koji su uvjereni da ne vole umjetnost.
– Ovaj varaždinski obrtnik spojio je obrt s umjetnošću te je napravio impresivna umjetnička djela što svi naši gosti mogu vidjeti kada prošeću Padovčevom ulicom – rekao je na otvorenju izložbe varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.
– Radi se o pravom autohtonom Varaždincu i žao mi je što tek sada izlaže u našem gradu te se nadam da će sljedeća izložba također biti u Varaždinu u još većem obujmu – rekao je Bosilj.