Povežite se s nama

U fokusu

“Zara nam nije nitko i ništa, a Miljenko Stančić nam je sve”

Objavljeno:

- dana

O kupnji Varteksove robne kuće

Prošli tjedan otvorena je javna rasprava oko kupnje Varteksove robne kuće i kuće Ritz, koju bi koristio Gradski muzej Varaždin.

Gradsko vijeće je u ponedjeljak dalo „zeleno svjetlo“ da se krene u pregovore sa ZABA-om, koja nekretnine prodaje.

Iz Gradskog muzeja Varaždina danas su sazvali konferenciju za medije i objasnili kako bi se iskoristio taj prostor.

Vrlo povoljno

– Prodajna cijena navedenog objekta trenutačno je vrlo povoljna, jer je taj prostor zbog promjena u navikama kupaca, ali i poslovanja, postao neprimjeren za trgovačku djelatnost.  S obzirom na sve navedeno, vjerujemo da je ovo jedinstvena prilika da Varaždin dobije muzejski prostor koji aktivno komunicira sa samim središtem grada, a korisnicima nudi mogućnost da na jednom mjestu upoznaju zanimljivosti iz varaždinske povijesti i umjetničkog života grada rekao je Miran Bojanić Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin i dodao kako bi se taj prostor iskoristio za smještaj dijela muzejskih čuvaonica, uredski prostor za muzejsko osoblje, višenamjensku dvorana u prizemlju s prostorom za povremene izložbe, stalni galerijski prostor za Zbirku Miljenka Stančića i Ive Režeka, prostor za muzejsku igraonicu i brojni drugi muzejski, ali i turistički i komercijalni sadržaji.

Pisali smo o tome kako Grad Varaždinu u svojem vlasništvo ima više nekretnina koje zjape prazne. Riječ je o sinagogi, vila Oršić, kinu Dom, a začas će se osloboditi prostor i u palači Patačić.

– Svaki od tih određenih prostora ima određene nedostatke. Ili je jednostavno premali prostor, ili je građevina u vrlo lošem stanju, ili kao u slučaju palače Patačić ne odgovora zahtjevima struke – dodao je ravnatelj GMV-a.

Značaj

Također u javnosti su se pojavili kritičari koji su isticali da ne bila ni velika tragedija da je u Varteksovu robnu kuću stigne Zara, Bershka ili Müller.

– Zara nam nije nitko i ništa, a Miljenko Stančić nam je sve – rekao je Miroslav Klemm iz Kulturnog vijeća.

Bojanić Morandini rekao je kako bi se s kupnjom Varteksove robne kuće i kuće Ritz, kapaciteti Gradskog muzeja povećali za 50 posto, a san je da u Varaždin stigne izložba od nacionalnog značaja.

S proširenjem kapaciteta, u Gradskom muzeju Varaždin zaposlilo bi se troje novih ljudi, a Morandini je zaključio kako bi se hladni pogon financirao od najamnina.

Izvor:
Foto: Gradski muzej Varaždin

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje